Započeli su radovi na arhitektonsko - krajobraznom uređenju Parka Gradac. Zbog mjera sigurnosti postavljene su zaštitne ograde te je park trenutno gradilište pod nadzorom izvođača. Ovim putem pozivamo sve građane na strpljenje i razumijevanje te im skrećemo pažnju da se pridržavaju oznaka i ne ulaze u područje radova.

Podsjetimo, riječ je o značajnoj kapitalnoj investiciji uređenja najvećeg i najstarijeg dubrovačkog parka sa širim urbanim krajobraznim pojasom koji obuhvaća oko 17.000 četvornih metara. Projekt je vrijedan je ukupno 4.414.625 eura, a financira se bespovratnim sredstvima putem ITU mehanizma.

Grad Dubrovnik

Nakon što je Državna revizija dala negativno mišljenje o poslovanju zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko – neretvanske županije, o čemu smo pisali OVDJE, ravnateljica Jele Škrabić uputila je priopćenje za javnost.

Priopćenje prenosimo u cijelosti, a evo kako ona pravda negativno mišljenje Državne revizije, koje je inače ovaj Zavod jedini u Hrvatskoj dobio negativno.

Kandidat HNS-a za gradonačelnika Dubrovnika Valentin Dujmović kaže danas „iznenadimo Dubrovnik drugačijim rješenjima” pa predlaže da Grad ili Županije dubrovačko – neretvanske otkupi broda „Postira”.

„Brod Postira, s kojim su generacije stanovnika i posjetitelja Šipana, Lopuda i Kalamote emotivno povezani, odavno je premašio svoj eksploatacijski vijek. Unatoč tome, donedavno je svakodnevno plovio – jer alternativa ne postoji. O novom brodu govorilo se mnogo puta, ali sve je ostalo na praznim obećanjima i nerealiziranim idejama. Kao budući gradonačelnik Dubrovnika, koristit ću sve svoje političke i institucionalne resurse kako bih apelirao na Jadroliniju i državu kao vlasnika, da prvi sljedeći brod kojim će se pomladiti flota Jadrolinije bude upravo brod za Elafitsko otočje. Dubrovnik i njegovi otoci to zaslužuju.” – kaže Dujmović.

„U međuvremenu – dok ne dođe trajno rješenje – moramo tražiti alternativna rješenja. Kratkoročno je to dodatni brod, a dugoročno novi, specijalizirani brod koji će udovoljavati stvarnim potrebama otočana. Ključno je da se u proces projektiranja i odabira novog plovila uključe upravo stanovnici otoka. Oni najbolje znaju kakav im brod treba – jer to nije samo prijevozno sredstvo. To je njihova veza s gradom, bolnicom, školom, trgovinom, poslom. Dubrovnik ima i Pomorski fakultet, i brodograditelje, i inženjere. Vrijeme je da se struku iz Dubrovnika – za promjenu – nešto i pita.” – navodi HNS-ov kandidat za gradonačelnika pa kaže kako želi jasno reći: „Ne bismo više trebali pristajati na gotova rješenja i brodove koji nisu prilagođeni našim uvjetima i potrebama. I to se više nikad ne smije dogoditi.”

„Na kraju, pitanje broda Postira nije samo tehničko – ono je i kulturno i povijesno. Kao što je Šibensko-kninska županija otkupila brod Tijat, tako bi i Grad Dubrovnik ili Dubrovačko-neretvanska županija trebali otkupiti Postiru, obnoviti je i zauvijek sačuvati. Ili kao eksponat Pomorskog muzeju, ili kao nastavno plovilo Pomorskog fakulteta i Pomorsko-tehničke škole.
Ako već nismo sačuvali brod Perast, simbol domovinskog rata i uspomene na poginule pomorce, onda Postiru moramo spasiti – jer je ona ne samo svjedok vremena, već i živi dio svakodnevice dubrovačkog akvatorija. Vrijeme je da se Kalamotezima, Šipancima i Lopuđanima vrati dostojanstvo koje zaslužuju.” – zaključuje Dujmović.

JPA

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković uručio je jučer predstavnicima devet dubrovačkih sportskih klubova ugovore za sportske programe za osobe s invaliditetom i djecu s poteškoćama u razvoju za Grad Dubrovnik u 2025. godini.

Sukladno dostavljenim programima, dodijeljeni su im ugovori ukupne vrijednosti 120.000 eura, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje za 24 tisuće eura.

- Ovaj porast ulaganja nije samo financijska podrška, već i snažna poruka da prepoznajemo i cijenimo vaš trud, rad i predanost u stvaranju jednakih mogućnosti za sve. Posebno me veseli što svake godine svjedočimo povećanju broja zainteresiranih klubova. To znači da zajedno gradimo društvo koje prepoznaje sport kao alat za socijalnu uključenost i jednakost. - kazao je gradonačelnik Franković te zahvalio sportskim klubovima na njihovom doprinosu i angažiranosti.

Svoje su programe na Javni poziv ove godine prijavili Judo klub Dubrovnik 1966., Plivački klub Jug, Taekwon-do klub Shark, Judo klub Fortitudo, Tenis klub Dubrovnik, Stolnoteniski klub Libertas, Atletski klub Dubrovnik, Nogometni klub Gošk Dubrovnik 1919 i Sportska školica.

Dodijeljenim sredstvima sufinanciraju se aktivnosti edukacije stručnog kadra, nabavke sportskih rekvizita i opreme, stručnog rada i natjecateljskog programa sportaša s invaliditetom te potpora perspektivnim mladim sportašima s invaliditetom.

A da su i korisnici prepoznali važnost i kvalitetu programa najbolje govori podatak da je njihov broj prošle 2024. u odnosu na prethodnu 2023. porastao za čak sto posto! Naime, od svibnja do prosinca 2024. u klubove je bilo uključeno 61 dijete/osoba s invaliditetom.

- Moj krajnji cilj i želja je da kao što imamo Dubrovački savez športova, paralelno u idućoj godini osnujemo i Paraolimpijski dubrovački savez športova. Mislim da bi to bio jedan dodatni korak naprijed, uistinu iskorak u cijeloj Republici Hrvatskoj. Kao što su mnogi odlučili slijediti primjer našeg Grada, vjerujem da će ga slijediti i u ovim aktivnostima. - zaključio je gradonačelnik Franković.

Podsjetimo, Grad Dubrovnik prvi je grad u Republici Hrvatskoj koji je u svom proračunu izdvojio zasebnu stavku za sportske programe osoba s invaliditetom, a koja je u od 2022. naovamo višestruko rasla. Primjer Dubrovnika danas slijede i drugi gradovi u Hrvatskoj.

Sufinanciranjem ovakvih programa Grad Dubrovnik želi potaknuti bavljenje sportom osoba s invaliditetom te utjecati na povećanje kvalitete života djece i mladih s invaliditetom kroz provođenje sportskih programa treninga i natjecanja u sportskim klubovima.

JPA

Dubrovačko – neretvanska županija, prema podacima Turističke zajednice DNŽ, od početka godine bilježi znatan pad broja dolazak gostiju, a iznimka nije ni sam Dubrovnik kao predvodnik turizma na jugu.

Tako je, prema podacima županijske TZ, od početka godine do konca ožujka u Dubrovnik pristiglo čak 20,11 posto turista manje, a nešto je blaži pad broja noćenja, 7,8 posto. Od početka ove godine tako je ostvareno 59.529 dolazaka i 149.899 noćenja.

Da ovogodišnja predsezona u Dubrovniku nije niti približno dobra u odnosu na prošlu godinu pokazuju i rezultati za mjesec ožujak. Naime, u ožujku je u Dubrovniku bilo čak 25,6 posto manje gostiju uz pad broja noćenja u odnosu na prošlu godinu od 9,5 posto. U ožujku je Dubrovnik tako posjetilo nešto malo manje od 33 tisuće gostiju koji su ostvarili 81.396 noćenja.

JPA

Tijekom prometne kontrole u Dubrovniku, policijski službenici Postaje prometne policije Dubrovnik u ponedjeljak su zaustavili osobno vozilo dubrovačkih registarskih oznaka kojim je upravljao 35-godišnji hrvatski državljanin.

Vozač je tijekom vožnje koristio mobitel, nije koristio sigurnosni pojas, nije posjedovao osobne isprave i vozačku dozvolu te je upravljao vozilom prije stjecanja prava na upravljanje vozilima B kategorije.

Također je utvrđeno da se radi o ponavljaču prometnih prekršaja koji u zadnje tri godine ima dvije pravomoćne presude za prometne prekršaje što je bila osnova da mu se vozilo kojim je upravljao privremeno oduzme.

Vozač je uhićen i odveden na Općinski sud u Dubrovniku uz prijedlog novčane kazne u iznosu od 1.470 eura, zaštitne mjere zabrane upravljanja vozilima B kategorije u trajanju od 3 mjeseca i 6 negativnih prekršajnih bodova.

JPA

Nakon afere u Palmotićevoj ulici kandidatkinja za gradonačelnicu Dubrovnika tzv. koalicije Slobodno, koju čine SDP, Srđ je Grad i Možemo, Anita Bonačić Obradović, inače vršiteljica dužnosti predsjednice dubrovačkog SDP-a, tko zna, možda i doživotno, ponovo je u problemima zbog neriješenih imovinsko – pravnih odnosa njene obitelji, a samim tim i nje same.

Kriminalistička policija, kako neslužbeno doznajemo, istražuje kako je uopće izdana dozvola za iznajmljivanje, odnosno rješenje kojim je Bonačićima omogućeno iznajmljivanje apartmana u Palmotićevoj ulici (spominjala se i cijena noćenja od 900 eura) iako obitelj Bonačić nije imala zemljišno – knjižni izvadak kojim bi dokazala vlasništvo. To rješenje izdano je svega desetak dana nakon što je Tatjana Šimac Bonačić (SDP), majka aktualne kandidatkinje Anite Bonačić Obradović, postala zamjenica gradonačelnika Dubrovnika Andra Vlahušića (HNS). Riječ je o nekretnini čiji je dio oporučno ostavljen Dubrovačkim muzejima, iz kojih kažu kako je obitelj Bonačić uzurpirala njihovo vlasništvo, a s druge strane obitelj to opovrgava. Predmet je na sudu.

Sada, u drugom slučaju, dokumenti pokazuju da je obitelj supruga Anite Bonačić Obradović nelegalno podigla visoki zid oko vrta kuće u Lapadu u Dalmatinskoj ulici i to na gradskom zemljištu, te je bez dozvole izgrađen još i bazen te nadstrešnica, odnosno kako se u Dubrovniku kaže - glorijet. Povrh svega, kako kažu iz Grada Dubrovnika i dio tog glorijeta nalazi se na gradskom zemljištu.

Bespravna gradnja Obradovićima nije nepoznat pojam, naime, nadogradnja kuće u Dalmatinskoj ulici legalizirana je tek 2015. godine, kao i manji popratni objekt, spremište, a svega nekoliko godina kasnije Obradovići se upuštaju u novu gradnju bez dozvola. Tako je 2018. izgrađen bazen, za koji Anita Bonačić Obradović kaže kako nije bila potrebna dozvola za izgradnju kao ni za nadstrešnicu uz bazen.

„Bazen je izgrađen na postojećoj parceli, što se uobičajeno regulira kroz projektne ili jednostavne postupke ovisno o veličini i ukopanosti. Budući da nitko od nadležnih ni tada niti danas nije izdao zabranu ili nalog za rušenje, jasno je da nije bilo spornog postupanja.” – kaže Anita Bonačić Obradović, a za glorijet ističe kako za takav objekt nije potrebna dozvola. Anita Obradović Bonačić o tome je pisala na svom Facebook profilu odgovarajući na novinarske upite Nacionala.

No, osim što iz dubrovačke gradske uprave navode kako je dio te nadstrešnice izgrađen na gradskom zemljištu, za bazen kažu kako je izgrađen mimo propisa jer nije udaljen od ruba parcele tri metra kao ni pet metara od javne prometne površine.

„Za bazen nije zatraženo izdavanje građevinske dozvole niti je prijavljena gradnja po Pravilniku o jednostavnim građevinama i radovima, dakle navedeni bazen je izgrađen bespravno. Uz navedeni bazen izgrađene su i popratne građevine koje su također izgrađene bespravno. Uvidom u katastar jasno je kako se i dio popratnih građevina, osim samog zida, također nalazi na zemljištu Grada Dubrovnika.” – kažu iz Grada Dubrovnika.

Grad Dubrovnik inače je u međuvremenu Obradovićima, odnosno Ivici Obradoviću, suprugu Anite Bonačić Obradović, kao vlasniku kuće od 2022. godine, uputio dopis u veljači 2024. godine u kojem traži da u roku od 30 dana ukloni spomenuti bespravno podignuti ogradni zid i vrati ga u prijašnje stanje.

Anita Bonačić Obradović pak kaže: „Nikada nismo dobili služben, pravomoćan nalog za rušenje ili uklanjanje zida. Postojao je samo dopis kojim se spominje da bi ga trebalo „svesti na prijašnje stanje“, ali nema definicije koje je to „prijašnje stanje“ (ono iz 1968.?). Također, dopis nije akt koji bismo trebali izvršiti poput rješenja komunalnog redarstva ili građevinske inspekcije. Stoga zid nije srušen iz jednostavnog razloga: nije postojala valjana zakonska osnova koja bi to naložila, niti se itko, sve ovo vrijeme, stvarno bavio tim pitanjem. Tek sada, kad očito smetamo političkim protivnicima, odjednom se izvlači priča o navodnim nepravilnostima.”

I dok je za zid jasno kako je Grad Dubrovnik reagirao puno prije nego je Anita Bonačić Obradović postala kandidatkinja za gradonačelnicu Dubrovnika, zašto tek sad reagiraju na bazen izgrađen bez dozvole i glorijet koji se, kažu oni, dijelom nalazi na gradskom zemljištu, iz Grada Dubrovnika odgovaraju:

„S obzirom na to da je saznanja o nelegalnoj gradnji bazena te popratnih objekata Grad Dubrovnik dobio tek nedavno, nakon uvida u legalizaciju objekta iz kojeg je vidljivo da je 2015. godine na navedenom prostoru bio vrt, a rubom parcele niska ograda u vlasništvu i održavanju Grada Dubrovnika, o istom će se obavijestiti građevinska inspekcija.”

Grad Dubrovnik tako je o ovom i obavijestio građevinsku inspekciju čiji se izlazak na teren tek očekuje.

Pokažu li se točnim tvrdnje iz Grada Dubrovnika kako je, osim visokog zida, i dio nadstrešnice uz bazen izgrađen na gradskom zemljištu obitelj SDP-ove kandidatkinje ponovo bi se mogla naći i u problemu s optužbama da zarađuje na tuđoj imovini kao što se o tome već govorilo i u slučaju apartmana u Palmotićevoj ulici. Naime, cijelu kuću s bazenom, kao „Villu Vikor” obitelj Bonačić – Obradović iznajmljuje u turističke svrhe, a kako se navodi na stranicama aribnb-a trenutna cijena, van sezone, za jedno noćenje je 750 eura. „Villa Vikor” oglašena je i na booking.com stranici.

Na airbnb stranici piše i kako je Ivica Obradović „domaćin” Ville Vikor 13 godina. Postavlja se tako i pitanje gdje živi Anita Bonačić Obradović ako izdaje apartman u Gradu, gdje je bila prijavljena donedavno i na račun te prijave bila čak izabrana i u Vijeće Gradskog kotara Grad, pa se onda prijavila u Dalmatinsku ulicu, u „Villu Vikor” koju također, cijelu, turistima u najam nudi njen suprug.

Nekretnine očito nisu problem obitelji Bonačić – Obradović pa se ljudi valjda snađu dok primaju goste u Palmotićevoj i Dalmatinskoj. Njen suprug u bosanksohercegovačkim medijima predstavljen je naime kao, kako piše bljesak.info „uspješni biznismen, koji je vlasnik niza kuća i apartmana na atraktivnim lokacijama u Dubrovniku”.

„Old House (luksuzna kuća sa dvorištem pokraj Straduna), Villa Vikor (luksuzni objekt sa bazenima i drugim sadržajima) i Luxury Apartment Lapad Dubrovnik samo su neki od objekata o kojima on brine”, navode na tom portalu i kažu kako mu se velike face obraćaju kada žele nekretnine u Dubrovniku.

„Ivica je nedavno bio i na svadbi Emira Ganića, a u Sarajevu se sreo i sa nekoliko poznatih biznismena, koji žele ulagati u nekretnine u Dubrovniku. Uspješnog Obradovića za atraktivne lokacije u Dubrovniku kontaktiralo je i nekoliko drugih bh. nogometnih reprezentativaca, koji žele da imaju luksuzne nekretnine u najpoželjnijem gradu na hrvatskom primorju.” – piše bljesak.info.

Ivicu Obradović drugi bosankohercegovački medij, direktno.ba, spominje u istom kontekstu u tekstu o vjenčanju Amira Spahića i Elvedine Šehić, gdje je bio i Obradović, stavljajući u naslov kako je na tom vjenčanju pjevala Hanka Paldum te da je „najgalantniji na bakšišima bio biznismen iz Dubrovnika Ivica Obradović”.

Jednako galantan Obradović je vjerojatno bio i kada su u spornom bazenu tzv. Ville Vikor puhali trubači kojima se pohvalio i objavom na Facebooku na svom javnom profilu.

Biznismen Obradović voli se pohvaliti hedonističkim stilom života u Villi Vikor, valjda dok nema gostiju, pa na javno dostupnom profilu objavljuje i fotografije uživanja u bazenu uz cigare, žestoko piće i – sirovo meso.

No, na stranu nečiji stil života koji nije potrebno osuđivati, ipak s druge strane to govori nešto i o tome koliko i kako socijaldemokratske interese može zastupati Anita Bonačić Obradović. Jasno je da nemale prihode obitelj ostvaruje iznajmljivanjem apartmana u Palmotićevoj i tzv. Ville Vikor, a u isto vrijeme Anita Bonačić Obradović s koalicijskim partnerima iz Srđ je Grad šeta po Montovjerni nakon čega objavljuju: „Navikli smo da o apartmanizaciji govorimo u kontekstu Grada, Ploča ili Pila, ali ona, naravno, nije zaobišla ni Montovjernu. Uz nju, intenzivna gradnja i nadogradnja dodatno su opteretile ionako zanemarenu komunalnu i prometnu infrastrukturu.”

Uistinu licemjereno.

No, da se vratimo na spornu parcelu tzv. Ville Vikor. Istina je i to da je riječ o prostoru kojim se, na zahtjev obitelji Obradović 2018. godine, „Rješenjem o utvrđivanju građevne čestice” i utvrđuje kao cjelina, ali u istom rješenju stoji da ono „nema učinka u vlasničko pravnom, odnosno stvarno pravnom smislu”.

Grad Dubrovnik u tom je trenutku bio vlasnik dvije čestice koje je koristila obitelj Obradović. Stoga je prvo Kate Obradović, majka Ivice Obradovića, 2019. godine zatražila otkup uz ukidanje statusa puta za dvije čestice, jednu veličine 45 i drugu, veličine 30 kvadrata na kojoj se nalazi i sporni zid. Grad Dubrovnik izašao je u susret obitelji Obradović te je za veću česticu, onu od 45 kvadrata, a na kojoj se ne nalaze sporni objekti, ukinuo status puta i Ivici Obradoviću, kao pravnom sljedniku svoje majke, omogućio otkup te čestice. Ugovor o kupoprodaji sklopljen je u kolovoz 2023. godine za iznos od 35.900 eura. No, za manju česticu Grad Dubrovnik utvrdio je kako predstavlja dio nerazvrstane ceste.

Sve to događalo se dakle puno prije nego je Anita Bonačić Obradović postala kandidatkinja koalicije Slobodno za gradonačelnicu Dubrovnika, a u međuvremenu Ivica Obradović nije se dao, u studenom 2023. godine, kada je također odbijen, tražio je otkup manje čestice na kojoj je u međuvremenu bespravno podignut sporni visoki zid, a koji je znatno veći od onog koji se tamo izvorno nalazio. Posljednji put zahtjev za otkup predao je prije mjesec i pol dana, 17. veljača ove godine, kada mu je taj zahtjev ponovo odbijen te mu je ponovljeno, kao i u dopisu iz veljače 2024. godine, da zid vrati u prvobotno stanje. On to naravno nije učinio, a ti zadnji postupci izazvali su i pozornost Nacionala kojeg je Anita Bonačić Obradović još jednom optužila da kao plaćenički medij radi za HDZ pa ona sad glumi nekakvu žrtvu, što joj doduše nije ništa novo ni prvi put.

U dokumentaciji, uz bazen i glorijet, sporni zid zbog kojeg se očekuje, konačno, i izlazak građevinske inspekcije na teren, navodi se kao ogradni zid duljine 22 metra i visine od 186 do 204 centimetra. Upravo to je upitno jer, kako u više navrata, odbijajući otkup, iz Grada Dubrovnika navode u dokumentima vezanim uz ovaj slučaj, „uzimajući u obzir izvedbeno stanje nerazvrstane ceste kao i specifičnost lokacije, osobito sa stajališta sigurnosti prometa (dvosmjeran promet na koloniku male širine bez izvedenog razdvajanja pješaka od prometa vozila gradnjom nogostupa ili trajnim oznakama i zaštitnim ogradama na kolovozu koji je ujedno i put do OŠ Lapad), izgrađeni zid na predmetnoj čestici upitne visine, kojim je smanjena preglednost na nerazvrstanoj cesti, dograđen i bez priloženog dokaza da je isti zakonit, mišljenja smo da se u ovom trenutku ne može udovoljiti zahtjevu investitora”.

Prema podacima sustava eVisitor, tijekom ožujka 2025. godine na području Dubrovačko - neretvanske županije ostvareno je 37.708 dolazaka i 100.644 noćenja, što predstavlja pad od 25 posto u dolascima i deset posto u noćenjima u usporedbi s ožujkom 2024. godine, izvijestili su danas iz Turističke zajednice Dubrovačko – neretvanske županije.

Najveći broj noćenja ostvarili su gosti iz Hrvatske, Ujedinjene Kraljevine, Sjedinjenih Američkih Država, Bosne i Hercegovine i Njemačke.

Prema vrsti smještaja u ožujku je najviše noćenja ostvareno u hotelima 59.151 (59 % ukupnog broja noćenja), dok je u objektima u domaćinstvu zabilježeno 25.143 noćenja (25 % ukupnog broja noćenja).

U prva tri mjeseca 2025. godine ukupno je zabilježeno 68.572 dolazaka i 190.483 noćenja, što predstavlja smanjenje od 19,5 posto u dolascima i devet posto u noćenjima u usporedbi s istim periodom 2024. godine, kažu iz županijske TZ

Trenutno na području Dubrovačko - neretvanske županije boravi oko 5.600 turista.

JPA

Stanje u zdravstvu Dubrovačko – neretvanske županije, posebno na otocima je alarmantno i zahtjeva hitno djelovanje svih uključenih. Dok župan daje izjave o dobrom stanju zdravstva na jugu, što je vrlo loša prvoaprilska šala, imamo sustav hitne medicinske pomoći koji nema osnovne protokole o postupanju, Zavod za javno zdravstvo koji je najgori u Hrvatskoj i sustav primarne zdravstvene zaštite koji je potpuno iscrpljen nedostatkom kadra i lošim uvjetima, sve to poručili su danas na konferenciji za novinare u Dubrovniku saborska zastupnica i predsjednica Saborskog odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Ivana Kekin, županijska vijećnica Igra Šain Kovačević i kandidat za župana koalicije Snaga juga Marko Giljača.

KEKIN: NA OTOCIMA IMAMO SLUČAJEVA DA NEDOSTAJE OSNOVNIH LIJEKOVA

- Povod današnje konferencije je smrt mladog otočanina koji je potresao sve stanovnike otoka i Hrvatske. Osim što se radi o izgubljenom mladom životu, prema raspoloživim podacima, radilo se o tragediji koja se možda mogla spriječiti. Zdravstvena skrb na otocima je specifična i moramo imati dobro razrađene protokole zbrinjavanja. Dobro educirane liječnike prvog kontakta koji će prepoznati o kojoj se bolesti radi i znati kako započeti liječenje. Jaka primarna zdravstvena zaštita, u koju spada i hitna medicina, osnova funkcioniranja uspješnog zdravstvenog sustava. A biti liječnik na otoku je često zahtjevnije od najsofisticiranijih specijalizacija. – kazala je Ivana Kekin, navodeći primjer rada u KBC-u, gdje se svaki liječnik, i vikendom i blagdanima, uvijek može osloniti na desetke kolega, a liječnik na otoku sam rješava najraznovrsnije medicinske zahtjeve.

Kekin je istaknula da imamo neadekvatno i neujednačeno opskrbljene ambulante po otocima, slučajeve da nedostaje osnovnih lijekova, lokalnih anestetika, antibiotika i  hitni pacijenti su ponekad prepušteni improvizaciji. Adekvatno organiziran prijevoz do kopna i jasan protokol kako se dobiva hitan medicinski prijevoz s otoka u najbližu bolnicu.

- Zadnjih godinu dana na raspolaganju nam je hitna helikopterska služba i postoji lista dijagnoza za koje se može zvati helikopterski prijevoz. Iz ovog smo tragičnog primjera mogli smo jasno vidjeti da očito ne postoji razrađen protokol šta se radi kada zbog vremenskih neprilika helikopter hitne helikopterske službe koji je mali ima dosta vremenskih ograničenja ne može letjeti. Moramo se boriti za sustavne promjene, a ne samo vatrogasne mjere. – naglasila je Ivana Kekin.

ŠAIN KOVAČEVIĆ: CIJELU KORČULU I PELJEŠAC POKRIVA JEDNA GINEKOLOGINJA

- Ovog tjedna smo u potpunosti ogolili mane zdravstvenog sustava u našoj županiji, a jučer je pak državna revizija Hrvatskom saboru izrazila nepovoljno mišljenje o Zavodu za javno zdravstvo DNŽ, jedinom u Hrvatskoj, zbog značajnih nepravilnosti! Također jučer, održan je sastanak u Ministarstvu zdravstva na kojem je, uz načelnica Lastovu sudjelovao i župan Nikola Dobroslavić, te iznio tvrdnju kako zdravstvo u našoj županiji ocjenjuje dobrim! Da je to nekim slučajem izjavio danas, mislila bi da se radi o prvoaprilskoj šali! – kazala je Igra Šain Kovačević.

Ona je iznijela podatke iz kojih je, kazala je, „jasno da od nas i naših zdravstvenih radnike budale rade cijelu godinu, već desetljećima”.

- Nedostaje nam liječnika obiteljske medicine, mikrobiologa nemamo u Neretvi, na Korčuli ima uvjete za mirovinu, a za dvije godine u Korčuli 4000 pacijenata ostaje bez liječnika jer ih dvoje odlazi u mirovinu. Cijeli otok i poluotok Pelješac pokriva jedna ginekologinja. Zapadni dio otoka nema radiologa, a ako nekim slučajem u petak slomite ruku na Korčuli, morate ići u Dubrovnik kako bi vam stavili gips. Na Lastovu je jedna liječnica od 26 godina, drugi liječnik odlazi na specijalizaciju. – rekla je Šain Kovačević.

- Timovi psihološke potpore pri Domovima zdravlja, koji su nam obećavani, nisu oformljeni, psihologa nema, a jedina psihijatrica također odlazi u mirovinu. Timovi hitne pomoći nisu u potpunosti popunjeni, niti u jednom timu nemamo specijalista hitne medicine. Izgaraju na poslu, oslanjaju se na podršku i pomoć kolega liječnika u mirovini koji su uvijek dostupni, čisto zbog entuzijazma i vječne borbe da zdravstveni sustav ne nestane. Pored svih problema, nameću im se i limiti HZZO-a za dijagnostičku obradu pa se u zadnje vrijeme liječnicima prijeti penalima i oduzimanjem od plaće budu li „prekoračili limite“ koje je odredio HZZO. Ti limiti pokrivaju potrebe samo 50% bolesnika?! Jesu li to uvjeti za rad liječnika na otoku? Je li to ta čuvena demografska politika? – pita se Igra Šain Kovačević.

GILJAČA: BROD ZA HITNI PRIJEVOZ MORA BITI NA OTOCIMA

- Vrijeme je da priznamo: imamo sustavni problem u zdravstvu od najviše do najniže razine! Ali, umjesto rješenja odgovorni nam nude samo prebacivanje odgovornosti. Stoga zahtijevamo hitno uspostavljanje protokola organizacije prijevoza u urgentnim intervencijama, za koji se pokazalo da ne postoji. Kako to u osam godina rada županijskog Stožera civilne zaštite, načelnik - dožupan Joško Cebalo, koji je, nažalost i otočanin, nije shvatio nepostojanje protokola, a po zakonu su zaduženi za funkcionalnost sustava. Unatoč javnim upozorenjima liječnika! Unatoč našim javnim pozivima kroz medije. Ako oni neće i ne znaju, a nisu svih ovih godina, mi smo spremni od prvog dana krenuti maksimalno raditi na stanju u zdravstvu i donijeti potrebne protokole odmah. - kazao je kandidat za župana Marko Giljača.

- Budimo sasvim jasni, brod za hitni prijevoz bolesnika s otoka ne smije biti usidren u Dubrovniku! On mora biti na otocima. - ističe Giljača.

- Upozoravali smo na to javno prije dvije godine! Govorili su nam da pretjerujemo. Prava je istina da nije postojala stvarna volja da se nađe način da brod bude stacioniran na Lastovu, u Brni ili Polačama. Tamo gdje je najkorisniji i gdje pomorska struka odredi! Jer gdje ima volje ima i načina! Stoga zahtijevamo da se pod hitno nađe način! A ako ne mogu i ne znaju, nakon izbora, prioritet će mi kao županu biti postaviti funkcionalan sustav hitne pomoći i pronaći način da brodica bude na otocima, a sustav unaprijeđen! Još jednu zimu ne smijemo dočekati s brodom vezanim u Gružu. – poručio je Giljača.

On je kazao i „kako je to kratkoročni prioritet buduće županijske vlasti, a srednjoročni je do kraja mandata osposobiti cijelu mrežu od 11 helidroma koja već više od desetljeća čuči u prostornim planovima, a u stvarnosti se krpa helidromima koje sami piloti nazivaju „ono“, na najpovoljnijim lokacijama, sa svim potrebnim uvjetima za slijetanje, i po noći, i po nepovoljnim vremenskim uvjetima, mreža helidroma mora biti gotova u četiri godine”.

- A kako je tek u sustavu primarne zdravstvene zaštite na jugu?! Veliki dio liječnika radi nam iz mirovine ili je pred mirovinom. Iskusni liječnici nas napuštaju, a mladi liječnici se rijetko zadržavaju, jer su uvjeti rješavanja osnovnih egzistencijalnih pitanja skoro pa nemogući. Zbog toga smo u županijskom programu za zdravstvo predvidjeli sedam mjera za privlačenje medicinskog kadra u DNŽ i podizanje razine kvalitete života zdravstvenom kadru koji je srećom još uvijek ovdje. Nama zdravstveni stručnjaci trebaju sad i odmah. – kazao je Giljača.
Predstavit će ih detaljnije tijekom kampanje, ali je taksativno naveo da su mjere programa koji su nazvali „Vaš dom na jugu”: sufinanciranje troškova stanovanja, jednokratna naknada za kupnju prvog stana ili kuće, bonus vjernosti, bonus dobrodošlice, sufinanciranje administratora u ambulantama primarne medicine, paleta pogodnosti na javne usluge i sedma mjera „Porez ZA nekretnine!“

- Proračun Županije od ove godine ima nove prihode na osnovu uvedenog Poreza na nekretnine, od čega će 20 posto pripasti županijskom proračunu. Cjelokupni iznos ćemo preusmjeriti u namjenski Fond za izgradnju i adaptaciju stanova za trajni priuštivi najam deficitarnom medicinskom osoblju. Gruba procjena je da ćemo imati očekivani prihod od 1,3 milijuna eura godišnje, što u naredne četiri godine osigurava najmanje 5,2 milijuna eura novih proračunskih sredstava za stambeno zbrinjavanje postojećeg i novog zdravstvenog kadra. Ako se uzme u obzir da županija raspolaže državnom imovinom i uz očekivano sufinanciranje u suradnji s općinama i gradovima, u kratkom vremenu možemo postaviti bazu za kvalitetniji i funkcionalniji zdravstveni sustav na jugu. Iako su osnivačka prava nad Općom bolnicom Dubrovnik su od 1.1.2024. godine prenesena na Republiku Hrvatsku, naše mjere primjenjivat će se i na bolničko zdravstveno osoblje, jer to je naša županijska bolnica, bez obzira tko je nominalni osnivač. Mi trebamo istinsku promjenu u zdravstvu Dubrovačko-neretvanske županije! Snagom juga spremni smo pokrenuti taj val promjene. – zaključio je Marko Giljača.

JPA

INTERVIEW: MARKO GILJAČA, KANDIDAT KOALICIJE MOŽEMO – SJG – SDP ZA ŽUPANA DUBROVAČKO – NERETVANSKOG (II. DIO)
PRVI DIO INTERVJUA MOŽETE ČITATI NA OVOM LINKU

Imate li rješenje za plažu u Uvali Lapad?
- Novi Zakon o pomorskom dobru ima isti institut kao i prošli. Županija može prenijeti određene koncesije ili potpuno upravljanje koncesijama na području jedinice lokalne samouprave. To je jedno od rješenja za Uvalu Lapad. Mi rješenje vidimo upravo u tome da Grad preuzme upravljanje tim područjem, da tu plažu vratimo građanima.

Otkad ste objavili kandidaturu obilazite Županiju. Bili ste na Korčuli. Koju su najveći problemi na otoku koje je Županija mogla riješiti?
- Jedan od problema je prometno povezivanje unutar autobuske mreže koju treba puno bolje postaviti i prilagoditi potrebama građana i školske djece. To je bolje funkcioniralo u bivšoj državi nego danas. Mi iz Dubrovnika nismo ni svjesni koliko je ta mreža loša u ostatku Županije. Potrebna je i bolja suradnja između županijskih tvrtki kao što su Dubrovnik ceste, ŽUC, županijske lučke uprave. Ima tu otpora koji se temelji na stranačkoj pripadnosti, što se ne bi smjelo događati jer radimo za sve građane, bez obzira na političku pripadnost.

MOST KORČULA – PELJEŠAC DONIO BI UZURPACIJU PROSTORA

Zašto se projekti poput ceste Korčula - Račišće, obilaznice Vela Luke, ulaz u Blato, koji su pod ingerencijom ŽUC-a ne miču s mrtve točke?
- Problem je u kvalitetnoj komunikaciji i zajedničkom radu. Moramo stvoriti efikasnu županijsku upravu koja će biti na usluzi svim načelnicima i općinama. Ljudi u ŽUC-u, u Dubrovnik cestama i Županijskoj lučkoj upravi moraju razumjeti da oni tamo nisu politički povjerenici već da trebaju raditi za interese svih građana, a ne na temelju političkih preferencija. Sjeverna obilaznica Vele Luke je izuzetno kvalitetno pripremljena od Općine Vela Luka, a tamošnji HDZ je kriv što se taj projekt ne realizira. Koliko znam, pripremili su kompletan elaborat i sve što je u nadležnosti Općine. Činjenica je da se ŽUC treba kvalitetnije posvetiti realizaciji tog projekta i zajedno s Općinom i Županijom riješiti probleme imovine, trase i financiranja.

A što je s cestom Korčula – Račišće?
- Projekt ceste Korčula - Račišće od početka je imao problema. Kad nešto postaviš krivo u startu, to ti se kasnije vrati. Neistinite su teze da taj projekt stoji četiri godine jer smo se bunili i pokretali sudske postupke. Upravni postupak ne odgađa izgradnju. Problem je što su oni izgubili financiranje i što su dobili građevinsku dozvolu bez da su napravili ocjenu utjecaja na okoliš. Znači, od početka nisu poštovali proceduru. Još je veći problem što su zapravo htjeli taj projekt podmetnuti kao pristupnu cestu za Polačište. Sad se ta pristupna cesta realizira onuda kuda smo od početka govorili, a to je spoj prema Žrnovu. Inače, postoje dvije trase ceste do Račišća – gornja, također predviđena u prostornom planu i treba vidjeti je li ona bolja i kvalitetnija jer nam ona može donijeti razvoj poljoprivrednog područja. Znači, trebamo raditi rješenja kojima ne spajamo samo točke A i B nego stvaramo i preduvjete za razvoj.

Bi li izgradnja mosta Korčula – Pelješac bio preduvjet za razvoj?
- Prije nekoliko godina, kad sam počeo više razmišljati o županijskim temama, smatrao sam da je gradnja tog mosta zapravo logičan korak u budućnosti, ali razgovarajući s ljudima, upoznavajući se s otočnom kvalitetom života koju baštine i njeguju, u ovom trenutku bi taj most bio pogreška. U razdoblju podivljalih investicija taj most ne bi donio razvoj nego uzurpaciju prostora i samo bi olakšao prodor špekulativnom kapitalu i profit investitorima, a nikakvu dobit lokalnom stanovništvu. Trebamo raditi na kvalitetnoj povezanosti koja će se ostvariti s novim lukama Perna i Polačište kad se riješe problemi kojih očito ima u Polačištu. Trebamo sačuvati i mediteranski, otočki način života i samoodrživost. Dakle, u nekom srednjoročnom, čak i dugoročnom razdoblju, most Korčula – Pelješac nije opcija.

PLIMA PROMJENA

Kako biste rješavali probleme u zdravstvu, zaustaviti odljev liječnika?
- Zdravstvo je veliki problem i u cijeloj Hrvatskoj. Imamo deficit zdravstvenih radnika nije to kao ljepljenje flastera na ranu. Nećemo dovesti 20 ili 40 liječnika zato što smo raspisali natječaje za specijalizaciju. Da bi se ljudi kvalitetno bavili zdravstvom moraju imati riješene egzistencijalne preduvjete i kvalitetu života.

A može li Županija graditi takve stanove za liječnike?
- Definitivno može u suradnji s jedinicama lokalne samouprave kroz upravljanje državnom imovinom koja je u rukama Županije i stavljanjem određenih objekata i zemljišta u funkciju, kroz prostorno -planske izmjene koje će omogućiti gradnju novih stanova, bilo kroz zadružno ili priuštivo stanovanje. To je moguće kroz razne modele, ali svaki model nije rješenje za svaku jedinicu. Moramo gledati specifičnosti određenog područja, ali cilj nam treba biti isti, a to je omogućiti kvalitetno stanovanje za deficitarna zanimanja.

Hoćete li biti otvoreni za suradnju s HDZ-ovim načelnicima i gradonačelnicima?
- Pa ako sad kritiziram Županiju zbog lošije suradnje s onima koji su iz SDP-a, bio bi licemjer kad bih se kasnije postavljao drukčije prema načelnicima i gradonačelnicima iz HDZ-a. Uvjeren sam da će ih biti manje. Mislim da će plima promjena biti i na lokalnoj razini i da ćemo dobiti priliku razvijati ovu Županiju. No, definitivno, bez suradnje gradova, općina i Županije, bez obzira na političku opciju, nema budućnosti za razvoj ovog područja. Kad prođe politička utakmica svi zajedno trebamo surađivati, bez obzira na dres koji nosimo jer to je u interesu građana. Želim živjeti u gradu i županiji u kojoj imam kvalitetne usluge i kvalitetu života koja je dostojna čovjeka.

Lastovo kao da nije dio naše Županije. Ne bi li kroz Skupštinu ljudi s tog pučinskog otoka trebali imati predstavnika koji će ukazivati na njihove probleme i potrebe?
- Imamo otok koji nije adekvatno prometno povezan sa središtem. I Vela Luka ima sličan problem. Mi smo prošli put na listi imali ljude s Lastova, a imat ćemo ih i sad. Otoke treba na poseban način promatrati i razumjeti njihove potrebe jer su otoci naučili biti samoodrživi upravo zbog svoje izoliranosti. Županija treba učiti od tih otoka kako rješavati probleme unutar jedne zajednice.

Jeste li ikad čuli načelnicu Lastova da govori da otoku nešto treba?
- Načelnica Lastova je iz HDZ-a, a u HDZ-u komunikacija nije javna kad imaju problem nego se to rješava internim kanalima. Mislim da bi bilo dobro da sutra imamo načelnicu ili načelnika iz neke druge opcije, koji će meni kao županu iz iste političke opcije, bez straha javno reći gdje ima problem. Pokazao sam da sam o problemima spreman razgovarati, da ne idem protiv svojih političkih protivnika i da sam spreman mijenjati mišljenje. Ne mislim da mogu donijeti gotova rješenja koja će riješiti sve probleme. Mogu ih samo riješiti u suradnji s drugim ljudima.

RAVNOMJERAN PRISTUP I RAZVOJ

Ploče bi s razvijenom prometnom infrastrukturom trebale biti razvijeno središte, ali nije tako. Opada broj stanovnika, mladi iseljavaju dok Metković doživljava razvoj.
- Iz tog pitanja stvara se dojam da je u Metkoviću jako lijepo, a u Pločama jako loše. Istina je u sredini. Da bismo imali ravnomjerni razvoj u cijeloj Neretvi, moramo ravnomjerno pristupati gradovima i općinama i sa županijske i s državne razine, ne gledajući političku opciju koja je na vlasti.

Bilo je trzavica između župana Nikole Dobroslavića i bivšeg pločanskog gradonačelnika Miša Krstičevića.
- Moramo se jednako odnositi prema svim gradovima i općinama, bez obzira na političku opciju. To je jedna od ključnih uloga Županije. Ploče zaista imaju perspektivu jer još uvijek imaju prostora za razvijanje radnih mjesta, s obzirom na luku, željeznicu i činjenicu da su prometno povezane kao jedno od važnih čvorišta koje može osigurati budućnost i zaposlenje. Ploče moraju imati potporu na svim razinama. Moramo vrlo pažljivo promišljati koje ćemo poticaje usmjeriti prema Pločama kako bismo omogućili njihov daljnji razvoj. Tamo moramo rješavati stambena pitanja i raditi na urbanoj sanaciji grada. Da bismo riješili urbanu sanaciju moramo pokrenuti ozbiljne investicije, a tu je ključna potpora ministarstava.

A kako ćete surađivati s HDZ-ovom Vladom ako budete izabrani za župana?
- Surađivat ću s Vladom Republike Hrvatske koja je tu za građane i mislim da tu ne bi smjelo biti problema ni u jednoj županiji ili gradu jer bit svake vlade je da provodi politike u skladu s njihovim političkim programima, ali da ravnomjerno i razumno usmjerava sredstva na dobrobit cijele države.

SDP-ov vijećnik Ivo Karamatić je na sjednicama Županijske skupštine govorio da treba organizirati referendum o izlasku doline Neretve iz naše Županije. Jesmo li zaista do toga došli?
- Ozbiljni politički razgovori ne trebaju biti temeljeni na afektivnim izjavama. Moram priznati da se ne sjećam te izjave, ali sigurno nije bila utemeljena na ozbiljnom političkom promišljanju. Ja sam jedan od onih koji je zagovarao Dubrovačko - neretvansku županiju kao cjelinu. Dubrovnik, otoci s Pelješcem i Neretva su naše bogatstvo. Kao jedinstvena regija možemo osigurati ekonomske temelje i proizvodnju osnovnih potreba unutar te naše cjeline. I zato mislim da je suludo razgovarati o izjavama koje nas dijele.

POJEDINI ŽUPANIJSKI ODJELI SU GLOMAZNI

Je li županijska uprava troma? Ima li tamo ljudi koji ne rade svoj posao?
- Na svim radnim mjestima, tako i u državnoj, županijskoj, gradskoj i općinskim upravama, postoje ljudi koji su preopterećeni i jako puno rade, a postoje i oni koji nisu dovoljno produktivni. Ključna stvar je u kontroliranju efikasnosti rada županijske uprave. Nije cilj samo otpuštati i zapošljavati, moramo iskoristiti postojeće resurse i staviti ih u model rada koji će biti na usluzi građanima. Primarni zadatak je rješavanje problema građana i promišljanje razvoja Županije. Vjerujem da mnogi od njih tako i rade, a isto tako mislim da smo u nekim stvarima podkapacitirani, posebno kad je riječ o izdvojenim odjelima za prostorno planiranje gdje nedostaje stručnog kadra. Moramo raditi na učinkovitosti. Trebamo stručne ljude, spremne zavrnuti rukave i stvarno raditi na jačanju naših odjela. Sigurno ćemo, nakon što pobijedim, ići u reorganizaciju županijskih upravnih odjela.

Što to znači? Smanjivanje, povećavanje ili spajanje postojećih odjela?
- Ključno je dobiti učinkovitu upravu. Neki odjeli su iznimno glomazni. Ako imamo jasno definirane prioritete, poput zdravstva, školstva, upravljanja pomorskim dobrom, razvoja poljoprivrede i gospodarstva, nećemo onda stvarati megalomanske uredi. Bolje je imati više manjih, ali učinkovitijih odjela koji se fokusiraju na specifične teme, osobito kada su u pitanju prioriteti. Jedna od ideja koju ću sigurno realizirati kao župan je da imamo odjel koji se bavi morem, pomorskim dobrom i cjelokupnim gospodarstvom vezanim uz more i pomorce.

Moraju li svi županijski odjeli biti koncentrirani u Dubrovniku?
- O tome se puno pričalo, ali treba znati da se stvari rješavaju interdisciplinarno. Odjeli moraju međusobno surađivati. Ne možete riješiti specifično pitanje ako ne surađujete s odjelima za financije, prostorno planiranje. To mora biti zajednički rad više odjela, ali to ne znači da ne mogu postojati ispostave u drugim dijelovima Županije. Inače, mislim da smo prije imali puno bolji model kad je postojala profesionalna uprava s pročelnicima i poglavarstvima koja su bila politička. Prije nismo imali brojne pročelnike koji kasnije postaju savjetnici i gomilaju se u administraciji, umjesto da imamo kompletan profesionalan aparat. Tako bismo smanjivali broj radnih mjesta, umjesto da ih povećavamo. No, postoje ljudi u sadašnjoj upravi koji su svjesni da dolaskom promjena oni neće željeti raditi s novom političkom opcijom. Ali, ako su ljudi spremni povećati učinkovitost i provoditi politike bitne za razvoj Županije, nemaju razloga razmišljati hoće li ostati bez posla. Ima puno kvalitetnih ljudi na nižim pozicijama koji dobro znaju svoj posao i imaju iskustva koja treba valorizirati u budućnosti.

A hoće li ti novi koje ćete zaposliti doći po stranačkom ključu ili će osnovni kriterij biti njihova stručnost?
- Primjeri upravljanja gdje je naša politička opcija na vlasti jasno pokazuju da zapošljavanje ne ide po stranačkom ključu. Ljudi u početku nisu to ni vjerovali, ali kad smo otvorili natječaje, shvatili su da su oni raspisani kako bi najkvalitetniji ljudi dobili posao. Siguran sam da je to način na koji ćemo u budućnosti raditi. Mislim da i ljude u razna upravna vijeća treba imenovati putem javnih poziva. Ako otvaramo javni poziv, treba biti jasno naznačeno što se očekuje od kandidata. Ako te Županijska skupština ili župan imenuju, preuzimaš odgovornost, ali imaš odgovornost obavijestiti na vrijeme o eventualnim ili potencijalnim problemima koji se mogu pojaviti.

Očekujete li pobjedu u prvom krugu ili u drugom krugu?
- Mislim da u našoj Županiji nitko ne može očekivati pobjedu u prvom krugu. Jasno je da će drugi krug odlučivati tko će biti budući župan i kako će se sastaviti većina u Županijskoj skupštini. Uvjeren sam da ću ući u drugi krug, a tamo će biti HDZ-ov kandidat. Siguran sam da ću ga pobijediti u drugom krugu.

S kojim ćete strankama, ako budete u prilici, formirati većinu u Županijskoj skupštini?
- Mislim da smo već sklopili koaliciju sa svim poželjnim partnerima. Sve ostalo će biti stvar političkog pragmatizma, ako bude potrebe.

Kohabitacija s HDZ-om, koji će vjerojatno zadržati većinu u Skupštini?
- Toga se uopće ne bojim. Onaj tko ima većinu u Županijskoj skupštini i župan moraju surađivati. Kohabitacija sigurno nije najgora stvar koja se može dogoditi. Naprotiv, to je izazov nakon kojega će se stvari učiniti jasnijima ljudima jer će znati s kim imaju posla.

„Izgradnja autoceste do Dubrovnika je kapitalni projekt za daljnji razvoj našeg Grada i Županije. Radi rješavanja problema prometnih gužvi i nedostajućeg parkirališnog prostora te radi smanjenja zagađenja zraka na užem gradskom području zalagat ćemo se za što žurnije uvođenje sustava Park & Ride sustava izvan užeg gradskog područja i korištenje javnog prijevoza”, poručuju danas iz dubrovačkog Mosta predlažući prometna rješenja.

Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:

„Most Dubrovnik će se u tom pravcu zalagati za žurnu izgradnju velikih besplatnih, ili s minimalnom naknadom za parkiranje, javnih parkirališta na Pobrežju, Dubcu i u Čibači i korištenje javnog gradskog prijevoza od tih parkirališta do odredišta na užem gradskom području, te za izgradnju više javnih garaža i parkirališta, posebno na najkritičnijim lokacijama (Nova Mokošica i Mokošica, Šipčine, Montovjerna, Ploče, Zlatni Potok i druge prometno ugrožene lokacije).

Kratkoročne poboljšice u prometu Most Dubrovnik planira ostvariti žurnom izgradnjom kružnih tokova umjesto semaforskih raskrižja, te izgradnjom pothodnika ili nathodnika umjesto pješačkih prijelaza sa „zebrama“, gdje god je to moguće, te proširenjem ceste Komolac - Gornji Brgat, a dugoročne poboljšice utvrđivanjem, po preporuci struke i uz konzultaciju s lokalnim stanovništvom, i izgradnjom nove trase brze ceste Osojnik (Dubrovnik) - Zračna luka Čilipi kroz Rijeku dubrovačku i Župu dubrovačku, a u svakom slučaju žurnom izgradnjom župske zaobilaznice, kao dijela te ceste. U tom pravcu Most Dubrovnik će se zalagati za poticanje izrade nove studije utjecaja na okoliš za brzu cestu kroz tunel Srđ.

Most Dubrovnik će se posebno zalagati za izgradnju podzemnih parkirališta, prometnica i prečaca (npr. u brdu Srđ), te za izgradnju podvožnjaka i nadvožnjaka umjesto klasičnih raskrižja gdje god je to tehnički i financijski izvedivo.

Nadalje, Most Dubrovnik će se zalagati da se odgovarajućim zaštitnim ogradama i na odgovarajućim lokacijama, te drugim mjerama, žurno zaštiti padine Srđa od odrona stijena na prometnim dionicama od Nuncijate do Dupca, te od Komolca do Kantafiga radi sadašnje životne ugroženosti stanara u neposrednoj blizini tih prometnica, te vozača, putnika i svih ostalih prolaznika koji prolaze tim prometnim dionicama. 

Gorući problem s parkinzima u Gradu može se i treba rješavati na način da se ponudi javno privatno partnerstvo i da se privatnom partneru dodijeli koncesija na duži rok, npr. na 30 godina da ima računicu kod izgradnje i poslovanja. To mogu bit lokacije od 20-ak do 500-tinjak parking mjesta (mogu i male zgrade na više katova), gdje to dopušta konfiguracija terena i postoji mogućnost gradnje. Uvjet za to je da Grad osigura zemljišta po gradu i osigura izdavanje građevinskih dozvola u što kraćem mogućem roku, pošto nijedna investicija ne trpi dug vremenski rok čekanja.

Most Dubrovnik će se zalagati da se izmjeni sadašnja sporna Odluka o uvjetima ulaza, prometovanja i izlaza vozila iz zone prometa u zaštićenoj kulturno-povijesnoj cjelini i kontaktnoj zoni Grada Dubrovnika na način da se iz iste izostave diskriminirajući sadržaji i neopravdana pogodovanja u odnosu na pojedine prijevoznike i koncesionare, te da se na Pilama osigura traka za ukrcaj i iskrcaj putnika kako bi se izbjegle velike gužve i zastoji koje uzrokuje sadašnji nedostatak takve trake zbog kojeg su prijevoznici prisiljeni svoje putnike iskrcavati i ukrcavati u prometnoj traci.

Nadalje, Most Dubrovnik će se zalagati za izgradnju podzemne garaže Doma zdravlja u Dubrovniku kako bi pacijenti koji dolaze u Dom zdravlja, a posebno majke s bolesnom djecom, stari i nemoćni, imali gdje parkirati svoja vozila.

Nadalje, Most Dubrovnik će se zalagati da se žurno riješi problem nedostatka kolnog prilaza groblju u Rožatu.

Nadalje, Most Dubrovnik će se zalagati da se majkama u pratnji male djece omogući besplatno korištenje javnog gradskog i prigradskog prijevoza, te da se majkama s dječjim kolicima dozvoli ulazak na srednja vrata autobusa.

Most Dubrovnik se zalaže da se veliki problem s gužvama i kilometarskim kolonama na graničnim prijelazima Karasovići i Vitaljina u ljetnom razdoblju, kada veliki broj domaćih ljudi iz Konavala koji rade u Dubrovniku doslovce ne mogu doći do svojih kuća zbog kolona inozemnih vozila koji čekaju na tim graničnim prijelazima i naprave neprekidnu kolonu od 10-15 km, riješi izgradnjom i osiguranjem koridora kojim bi se uz regulaciju policije mogli voziti domicilni stanovnici na putu do svojih domova, te vozila hitnih i policijskih službi.

Most Dubrovnik će se zalagati da se žurno riješi gorući problem „tankanja“ gorivom plovila i jahti u Dubrovniku, koji je turistički i pomorski grad. Nažalost, sada u Gradu imamo samo jednu aktivnu benzinsku postaju za jahte i plovila u ACI marini Dubrovnik (Komolac), a druga je u Orsana u Lapadu, koja zadovoljava samo manja plovila ispod 12-ak metara dužine. 
Prva sljedeća benzinska postaja za plovila je u Sobri na otoku Mljetu i druga je na otoku Korčuli (Dominče), što je ogroman problem posebno tijekom ljetnih mjeseci kada čarteri rade svim svojim kapacitetima.” – navode iz dubrovačkog koordinacijskog tima Mosta.

JPA

Temeljem odluke Vlade za energetsku obnovu postojeće zgrade Osnovne škole Mokošica Gradu Dubrovniku osigurano je bespovratnih 1.638.432 eura, kroz javni poziv Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

„Ovo je dodatno ulaganje u ovu gradsku školu, nakon što je nedavno odobreno bespovratnih 10 milijuna eura za izgradnju nove školske zgrade, kroz javni poziv Ministarstva znanosti i obrazovanja. Prije dva tjedna potpisan je i ugovor s izvođačem radova na izgradnji, čime počinje realizacija ove kapitalne investicije u obrazovnu infrastrukturu kojom će se osigurati uvjeti da škola u Mokošici, kao posljednja gradska škola, uđe u režim izvođenja nastave u jednoj smjeni.” - kažu danas iz dubrovačke gradske uprave.

Završetkom ove dvije investicije Mokošica će dobiti u potpunosti energetski obnovljen stari objekt te izgrađen novi suvremeni objekt kojim će se osigurat kapaciteti za 18 novih učionica sa svim pratećim sadržajima, spreman za školsku godinu 2026./2027.

JPA