Manje je od dva mjeseca preostalo do lokalnih izbora na kojima će se birati petero gradonačelnika / gradonačelnica u Dubrovačko – neretvanskoj županiji i čak 17 općinskih načelnika / načelnica te naravno župan ili županica. Birat će se pri tome i čak 271 gradskih, općinskih i županijskih vijećnika / vijećnica. Unatoč tome što je tako malo vremena preostalo do dana 18. svibnja, kada će građani izaći na birališta, većina stranaka još uvijek nije predstavila niti kandidate niti stranačke liste. Pitate li ih, odgovor je kako još nije vrijeme pa kažu, predstavit će ih kad to vrijeme dođe.

No, istina je sasvim drukčija, osim HDZ i ponegdje SDP-a i Mosta, ostali uglavnom nisu još definirali ni gradonačelničke ni načelničke kandidate, mnogi čak još uvijek ni ne znaju hoće li izlaziti na izbore za Županijsku skupštinu, a liste ne da nisu definirane nego mnogi imaju i problema kako ih uopće popuniti.

Zamislite tek onda kako su u svim tim strankama, strančicama i tzv. nezavisnim listama pripremili izborne programe! Toga kod mnogih nema ni u tragovima, ali eto svi bi oni vlast i moć da odlučuju o našim sudbinama i životima.

Uz ponešto uistinu sposobnih, rječitih i ljudi punih ideja, i na ovim izborima kandidirat će se i gomila niškorisnih ljudi kojima većina vas na čuvanje ne bi povjerila ni dvije kokoši, ali zajedničko im je svima da će nas u sljedećem razdoblju uvjeravati kako će nam baš oni donijeti prosperitet, blagostanje i napredak u našim malim i malo većim mjestima.

Nažalost, neki od tih niškorisnih ljudi uistinu će i dobiti moć da upravljaju određenim segmentima vaših života, a jedini način da se broj takvih smanji je da sljedeća 53 dana koliko god možete pažljivije pratite što nam kandidati (ne)nude, koliko je to (ne)realno i na koncu da iskoristite svoje biračko pravo da niškorisne eliminirate svojim glasom u najvećoj mogućoj mjeri.

Na poziv najvećeg britanskog udruženja putničkih agencija ABTA, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sudjelovao je na konferenciji o održivim putovanjima, održanoj u Londonu, koja je tim povodom okupila niz stručnjaka iz turističkog sektora Velike Britanije, kao i brojne predstavnike globalnih institucija poput Svjetskog vijeća za putovanje i turizam (WTTC), predstavnike easyJet Holidaysa te nacionalnih turističkih organizacija.
 
Zbog niza uspješno implementiranih inicijativa i inovativnih metoda održivog upravljanja turizmom, ABTA je gradonačelniku Frankoviću uputila poziv na predavanje koji je u sklopu konferencije predstavio strategiju odgovornog upravljanja turizmom Grada Dubrovnika, naglasivši važnost održivosti, unapređenja destinacije te podizanja konkurentnosti u kontekstu globalnih turističkih izazova.
 
Poseban naglasak stavljen je na projekt Respect the City, koji predstavlja model ekološki osviještenih i dugoročnih rješenja za kontrolirani rast turizma, s ciljem očuvanja autentičnosti i bogate kulturne baštine Dubrovnika. Britanska publika imala je priliku upoznati strategije kojima Grad Dubrovnik osigurava održivu budućnost turizma, balansirajući potrebe građana i posjetitelja.
 
Održivost i prekomjerni turizam ključne su teme u britanskom sektoru putovanja, a konferencija je omogućila razmjenu iskustava, izazova i prilika koje turizam može donijeti globalnim zajednicama. Kontinuirani interes britanskih i svjetskih medija za ovu tematiku potvrđuje važnost promicanja održivih turističkih rješenja, čemu svjedoči i nedavni intervju britanskog Mirrora s gradonačelnikom Frankovićem o budućnosti dubrovačkog turizma.
 
U budućnosti, Grad Dubrovnik planira nastaviti s politikama održivog turizma kroz daljnju regulaciju turističkih tokova, ulaganja u komunalnu infrastrukturu i projekt Dubrovnička stanogradnja kao prvi grad u Hrvatskoj koji je uspješno pokrenuo vlastiti model stanogradnje. Kroz ovaj model, Grad je do sada osigurao stanovanje za 91 obitelj, bilo putem dodjele stanova uz priuštivi najam ili kroz jednokratnu financijsku pomoć od 30.000 eura za kupnju stana.
 
Ovim pristupom Dubrovnik postavlja visoke standarde održivog turizma koji je prepoznat kao primjer uspješnog upravljanja destinacijom na globalnoj razini.

Grad Dubrovnik

Domouprava Dubrovnik je u suradnji s Gradom Dubrovnikom uspješno završila proces uknjižbe i etažiranja zgrada u Vinogradarskoj ulici u Dubrovniku te tako riješila problematiku stanara ovih zgrada koja je trajala 40 godina.
 
„Kroz dugotrajan postupak povezivanja prethodno uspostavljene knjige položenih ugovora sa zemljišnim knjigama, završeni su tako dugogodišnji problemi vlasnika stanova u Vinogradarskoj ulici pod brojevima 8, 10, 12, 14, 16, 18, 22, 24, 26 i 28. Time je okončan dugogodišnji problem zbog kojeg vlasnici ovih stanova nisu mogli upravljati vlastitom imovinom. Grad Dubrovnik je za ovu namjenu iz proračuna izdvojio 87.573 eura.” – kažu danas iz Grada Dubrovnika.
 
Iz gradske uprave podsjećaju kako je na jednaki način Grad Dubrovnik prethodno riješio i pitanje uknjižbe i vlasništva zgrada na području SSG-a čime su i stanovnici navedenog naselja riješili svoje višegodišnje probleme raspolaganja s vlastitim nekretninama.

JPA

INTERVIEW: BLAŽ PEZO, KANDIDAT HDZ-A ZA ŽUPANA DUBROVAČKO – NERETVANSKOG (II. DIO)

PRVI DIO INTERVJUA MOŽETE PROČITATI NA OVOM LINKU

Kako ćete se postaviti prema Gornjim horizontima i Zračnoj luci kod Trebinja, projektima iz susjedstva koji predstavljaju ugrozu za našu Županiju?
- Aktualni župan je pratio situaciju s tim projektima, upozoravajući centralnu vlast što se događa. To ću sigurno nastaviti raditi i dalje. Naše susjede ne možemo mijenjati, ali moramo braniti naše interese. Postoje međunarodni ugovori, odgovornost kroz te ugovore i mi ćemo iskoristiti sve mogućnosti kako bismo spriječili te štetne projekte koji bi mogli negativno utjecati na kvalitetu života naših sugrađana. Gornji horizonti su velika opasnost za dolinu Neretve. Ljudi iz Mosta vole manipulirati činjenicama i istinom. Nakon što je Nikola Dobroslavić nebrojeno puta upozoravao i govorio o Gornjim horizontima, njihov kandidat mrtav hladan izjavljuje da nitko ništa nije poduzeo. Dakle, ta ekipa je poprilično zbunjena. Kampanja još nije ni počela, a već su iznijeli toliko tih ludosti. Od nekih ljudi koji imaju političko iskustvo s nacionalne razine, očekujem da budu malo konstantniji, proaktivniji i konkretniji. Od njih još nismo čuli ništa konkretno.

AKO JE ITKO PREPOZNAO PROBLEM U DOLINI NERETVE TO JE HDZ

Petrov kaže da su nesposobnost i neodgovornost vlasti, odnosno Hrvatskih voda i ministarstva i Županje, razlog što još nema brane na Neretvi. Što je zapelo s tim projektom?
- S tim projektom apsolutno ništa nije zapelo. Ne znam s kojim referencama gospodin Petrov daje svoje izjave, osim političkih, na koje je očito navikao, pričajući priču, a da ništa konkretno ne kaže. Očito nikada nisu preuzeli odgovornost za ništa niti znaju kako dovesti projekt do kraja. Stoga, nije baš relevantno što govori gospodin Petrov. Vidim da često u nastupima miješaju ingerencije grada, općine, županije, države i drugih institucija. To da ne znaju na kojoj razini trebaju djelovati postalo je zaštitni znak njihove kampanje. Kako ne znaju ni na kojoj se razini kandidiraju ni što su htjeli reći, teško je raspetljati i kako planiraju riješiti određene probleme.

Brana na Neretvi je ključna za ljude koji se bave poljoprivredom. Može li se njezina izgradnja ubrzati, da se ne čeka toliko dugo?
- Ako je netko prepoznao taj problem i osigurao sredstva za realizaciju, to je bila Vlada HDZ-a. Nikakvi mostovci, koji dolaze sad na kraju priče, neće riješiti te probleme. Oni nisu ni prepoznali projekt niti su ga rješavali. Da dođu u situaciju da moraju riješiti neki problem, ne bi znali odakle bi krenuli.

Županija i država puno ulažu u pomorsku povezanosti Lastova, ali čini se da ih nismo dovoljno približili.Više gravitiraju prema Splitu.
- Povezanost Lastova sa Splitom nije slučajna i godinama je bila puno bolja nego s našom Županijom. Mi smo se stvarno trudili u proteklom vremenu da tu priču okrenemo i da ih privučemo na našu stranu. Sufinanciraju se brojne pomorske linije i bit će ih više. Na Lastovu inače imamo načelnicu koja se stvarno trudi koliko god može biti prisutna i rješavati njihove probleme. Projekt rekonstrukcije Luke Ubli je jedan od preduvjeta bolje povezanosti. Život na otocima, posebno Lastovu kao pučinskom otoku, nije lak, ali ima svoje prednosti, svoj šarm. Ipak, naša briga je i naš problem kako im olakšati život na Lastovu. Radimo to i kroz pristup zdravstvenoj zaštiti i mnoge druge projekte.

ZAŠTO CEBALO

Zašto ste predložili Joška Cebala za svog zamjenika? Očekivalo se da ćete ići s novim kandidatom za zamjenika?
- HDZ je u kontinuitetu 16 godina na vlasti u Županiji. Joško Cebalo je kao zamjenik Nikoli Dobroslaviću obavljao važne poslove, najprije vezane uz lučku infrastrukturu. Te projekte nastavljamo i dovršit ćemo ih u novom mandatu. Kontinuitet je važan i Joško će mi sigurno pomoći u ubrzanju tih projekata. On poznaje stanje u Županiji i može osigurati brži početak i koncentraciju na projekte.

Kakve su vam prognoze. Pobjeđujete li u prvom ili u drugom krugu?
- Ne volim davati procjene. Poštujem političke suparnike i nadam se da ćemo se natjecati idejama, rješenjima i konkretnim prijedlozima. Nadam se da ćemo što manje pričati o politikanstvu i fokusirati se na rješenja. U političkom ringu svaki rezultat je moguć. Pošto sam bio u sportu, naučio sam i pobijediti i izgubiti. Spreman na sve rezultate. Ne bojim se izazova i dat ću sve od sebe. Ako daješ sve od sebe, onda će ti se to i vratiti. Lopta je okrugla i ako imaš pošten pristup, ako naporno i vrijedno radiš, to će ti se na kraju vratiti.

Uz vas, još je troje kandidata za župana:Terezina Orlić, predsjednica Županijske skupštine, Marko Giljača i Božo Petrov. Koga priželjkujete u drugom krugu?
- Svi su oni izazivači. Svaki od njih imaju svoje kvalitete, svoje programe i u drugom krugu sam spreman za svakoga od njih troje. Nema straha i ne bih govorio da mi više odgovara jedan, drugi ili treći kandidat.

Zanimljivo, njih troje i prije četiri godine su bili kandidati za župana. Može li se to tumačiti kao odraz slabosti stranaka koje ih kandidiraju? Običaj je u politici ako ne pobijediš jednom da te se više ne ističe kao kandidata.
- Tako je. Ima istine u tome da to možda odražava i slabost i bezidejnost. Kao bivši kandidati možda imaju iskustva u toj borbi. Možda im to iskustvo daje neku prednost, ne znam. Vidjet ćemo, na kraju će rezultati to pokazati.

NE ZNAM ŽELE LI U MOSTU UOPĆE POBIJEDITI

Evo, konkretno, Božo Petrov s državne razine spušta se na lokalnu i ponovo se kandidira za župana. Mislite li da stvarno želi biti župan ili svojom kandidaturom pokušava ojačati stranku na jugu zemlje?
- Mislim da su ovo za njih samo još jedni izbori u nizu. Ne znam žele li stvarno pobijediti. Prije će bit da ne žele pobijediti nego samo bježe od odgovornosti. Tako je bilo i na državnoj razini. Na svim izborima su sudjelovali bez ikakve želje da nešto stvarno promijene. Ne daj Bože da dođu u situaciju da moraju nešto voditi jer vjerojatno ni sami ne znaju kako bi to završilo, a kamoli da bismo željeli da naši sugrađani ili bilo tko vidi kako bi Božo Petrov vodio Županiju ili Nikola Grmoja Grad Metković. U Metkoviću su imali pokušaj koji je neslavno završio.

S kojim će strankama HDZ, ako bude u poziciji, sastavljati većinu?
- Surađivat ćemo sa svima onima koji žele pratiti naš program koji će biti dostupan svima. Poprilično smo otvoreni i javni, svi znaju što smo radili u prethodnih 16 godina. Jasno komuniciramo što ćemo raditi, što bih ja radio ako postanem župan, tako da će svima sve biti jasno. Imamo jasnu viziju i znamo što predstavljamo. Tko želi surađivati s nama, mi smo otvoreni za suradnju.

I sa SDP-om, Možemo, Mostom?
- Mislim da oni imaju više problema s time da surađuju s nama nego mi s njima. Puno su predrasuda. No, spomenuli ste da je načelnica Vela Luke pohvalila suradnju sa Županijom, ali su i lijeve opcije u Županijskoj skupštini pohvalile rad župana i suradnju s njim. Dakle, činjenica je da radimo dobar posao u našoj Županiji i mislim da ćemo to nastaviti i dalje na isti način. Koliko god oni bili naši politički suparnici ne mogu nam ne priznati da radimo dobar posao na jugu Hrvatske i da to što čini HDZ, to lice HDZ-a na jugu, može biti primjer i drugim političkim strankama kako se vodi politika i kako se funkcionira.

Hoćete li, ako budete u poziciji sastavljati većinu, ići na čvrste koalicije s podjelom plijena ili ćete suradnju temeljiti na programima?
- Teško je to sad reći. S tim pitanjima ćemo se baviti kad za to dođe vrijeme. Imamo iskustvo iz prethodnih mandata i mislim da možemo nastaviti dalje na tim temeljima. Naši potencijalni politički partneri znaju kakvi smo i što radimo i ljudi koji žele s nama surađivati znaju što možemo ponuditi i kako želimo izgledati.

S kojim strankama HDZ izlazi na izbore?
- Imamo stare i nove koalicijske partnere. HSS je s nama 16 godina, HSLS i HSU također. Imamo i podršku HSP AS. Vjerujem da će i Suverenisti biti s nama, a otvoreni smo i za druge stranke koje nam se žele pridružiti.

SURADNJA S DP-OM JE I DALJE OPCIJA

Spekuliralo se da pregovarate s DP-om. Bi li Vam zajednički izlazak s njima na izbore mogao štetiti, s obzirom na trenutni stav javnosti prema toj stranci?
- Koalicija s DP-om na državnoj razini funkcionira. DP u našoj Županiji nije imao formalnu organizaciju prije ovih izbora iako su na parlamentarnim izborima dobili značajan broj glasova u Županiji. Kao takvi su nam prihvatljivi partneri. Bilo je određenih razgovora, ali još uvijek nemamo nikakav dogovor, niti mogu potvrditi hoće li ili neće izaći s nama na izbore.

Zdravstvo je jedan od problema koje HDZ-ova oporba često naglašava. Dosta se ulagalo, ali nedostatak liječnika i dalje ostaje primarni problem. Kako privući mlade liječnike u Županiju?
- Taj problem ne može se riješiti preko noći i to ne može biti samo zadatak Županije. Taj problem se mora rješavati sustavno kroz državnu razinu, obrazovanje, rješavanje stambenog pitanja liječnika. Grad Dubrovnik je već u dogovoru s bolnicom odlučio pružiti određeni broj stanova i zemljišta za liječnike kako bi ih zadržali. Također, osiguravaju se stipendije i sigurna radna mjesta, kako bi liječnici ostali ovdje. Dakle, ne bih rekao da se po tom pitanju ne radi ništa, kao što to kaže gospodin Petrov. Najlicemjernije u njegovim istupima je što on kao liječnik ne radi svoj posao nego samo kritizira.

Zdravstvo, demografska obnova, cestogradnja su ipak projekti koji se bez Vlade ne bi mogli realizirati.
- Apsolutno. No nakon četiri godine, on prikazuje sve to kao crno i tvrdi da ništa nije napravljeno. Poštovao bi ih da kažu napravili smo ovo, ovo i ovo, a treba još to i to, nego da kažu da ništa nije učinjeno i da je sve mrtvo. To je licemjerno i ljudi to licemjerje i neiskrenost u njihovim nastupima prepoznaju.

Vlada Andreja Plenkovića u odnosu na bivše vlade je ipak imala najviše sluha za Dubrovačko - neretvansku županiju.
- Ne može se ignorirati činjenica koliko Vlada zaista radi za ovaj naš kraj i žalosti me činjenica da politički suparnici nisu spremni priznati i potvrditi ta ulaganja. Aktualna Vlada je zaista vlada koja je uložila najviše u našu Županiju. Rad naše Vlade je prepoznat, to naši ljudi vide i cijene. Siguran sam da će naši sugrađani znati vrednovati to na županijskim izborima. Siguran sam da mojim izborom za župana ta suradnja može biti još bolja. Sva ta europska sredstva, mogućnosti pred nama u novom programskom razdoblju, završetak svih velikih infrastrukturnih projekata, sigurno ne bi mogli izdržati budžeti niti jednog grada ili županije bez pomoći Vlade. Uloga Nikole Dobroslavića, uloga ministra Branka Bačića u tome su ogromne. Zaboravlja se koliko je ljudi primalo plaću u koroni, osobito u turizmu, koji je praktički bio na koljenima. Znači, tko je dao te plaće? Vlada. Siguran sam da naši sugrađani znaju i cijene ono što je Vlada napravila za naše područje i zato sam siguran da će to građani prepoznati i da ćemo tim putem nastaviti dalje voditi sigurno našu Županiju.

LAŽNE ANKETE

Imali smo Vladu Ive Sanadera koji je za izbore dovodio cirkuse, šatore, polagao kamene temeljce kad se nije ni znalo kuda autocesta treba proći. Milanović je kao premijer govorio da nam Pelješki most ne treba, a njegovi ministri autocestu do Dubrovnika nisu ni planirali već su govorili da će nam na nekim mjestima malo proširiti magistralu. Hajdaš Dončić je u Dubrovniku uništio Lapadsku obalu, luku je bio namijenio tursko - francuskom konzorciju. Činjenica je da je Vlada Andreja Plenkovića nije dovodila ni šatore ni cirkuse već polako ono što obećaju realiziraju. Pelješki most više nije iluzija za budale.
- Strateški okvir koji su postavili Dobroslavić, Bačić i Plenković, koji to sve podržava, je jasan i vidljiv. Razvojni projekti se rade, ceste se rade, financijska konstrukcija je zatvorena za autocestu od Dola do Dubrovnika. Znači, kad imate zatvorenu financijsku situaciju, stvar će se riješiti. Dakle, očekujemo da će se kroz natječaje definirati i planovi, projektanti i izvođači će biti odabrani i krenut će gradnja autoceste.

Nitko sretniji od mene da se prva lopata zakopa prije izbora, ali zatvorena financijska konstrukcija je jamstvo da će taj projekt biti dovršen. Vlada Zorana Milanovića nije ništa učinila za jug Hrvatske. Praktički su zaustavili sve naše projekte. Zaustavili su Centar za gospodarenje otpadom. Toliko je bilo podmetanja nogu, a oni koji su to činili sad iznose optužbe. Dok je Dobroslavić gurao projekte, oni su samo radili na tome da ih usmjere na pogrešan put, ali neću više o njima. Svi veliki projekti u Županiji iza kojih stoji aktualna Vlada su dobro i pametno osmišljeni prioriteti koji su krenuli s lokalne razine, od naših općina i gradova i Županije prema Zagrebu.

Tko pobjeđuje u Dubrovniku?
- U Gradu Dubrovniku će pobijediti Mato Franković jer je gradonačelnik koji je u osam godina, kroz dva mandata, napravio više nego svi njegovi prethodnici, bez obzira na političku opciju. Vrijedno je radio na brojni projektima i siguran sam da će naši sugrađani to prepoznati.

Pobjedu najavljuje i kandidatkinja SDP-a. Kaže da joj to prognoziraju ankete.
- Što se tiče kandidatkinje SDP-a o njezinim aferama neću, ali komentirat ću lažne ankete. Zašto kažem lažne? Zato što su tako i prije četiri godine i prije osam godina, iste agencije sličnim rezultatima prognozirale sličan ishod, a nakon izbora imali smo sasvim suprotne rezultate. Uvjeren sam u pobjedu Mata Frankovića na izborima u Gradu Dubrovniku jer je zaslužio pobjedu svojim radom i pristupom. Sve ostalo su spinovi i ludosti koje ne želim uopće komentirati.

Za kraj, koja je Vaša vizija Županije?
- Bila je jedna radna verzija, radili smo strateške planove za Županiju i ne sjećam se baš svega, a bio je naslov radnog plana: „Modro - zelena oaza u srcu Europe.” Mislim da bi svatko volio živjeti u toj modro -zelenoj oazi, u tom raju. Upravo to želim. Želim da naša Županija bude najugodnije mjesto za život, ne samo u Hrvatskoj nego i šire.

A kako ćete bez nogometa ako budete izabrani za župana?
- Nikad neću otići iz nogometa. Svaki dan ću gledati, pratiti i igrati nogomet. Igram i sad, ali, eto, imao sam neku malu ozljedu, ali brzo ćemo to sanirati, tako da me ni opozicija ni bilo tko neće moći udaljiti od nogometa.

A tko će biti prvak države?
- Onaj tko bude najbolji. To uvijek tako na kraju bude. Hajdukovac sam, ali poštujem sve naše klubove.

U Županijskoj komori Dubrovnik danas je održan koordinacijski sastanak predstavnika strukovnih grupa organiziranih pri ŽK Dubrovnik: putničkih agencija, hotelijera, ugostitelja, organizatorica vjenčanja i posebnih događanja, kao i Udruga autobusera i Ceha ugostitelja. Tema sastanka je bila provedba Odluke o zaustavljanju i parkiranju turističkih autobusa i osobnih automobila u zoni posebnog prometnog režima.

Sudionici su naglasili da cijene napore Grada oko pokušaja organizacije prometa te smanjenja pritiska na povijesnu jezgru, ali da je „koordinacijska skupina iskristalizirala jedinstveni stav da su stacionarni i event gosti oni gosti koji moraju biti u fokusu svake organizacije prometovanja, jer se ulaže veliki trud i novac, kako pojedinaca, tako i obje turističke zajednice, ali i svih ostalih sudionika u turizmu kako bi se gosti doveli u destinaciju”.
 
„Nakon što gosti doista i dođu u destinaciju, sljedeća je obaveza svih nas da njihov boravak bude kvalitetan. Poznato je da stacionarni gosti imaju najveći akumulacijski učinak na potrošnju u destinaciji i nužno je to uvažavati. Takvi  gosti moraju imati mogućnost dolaska i ulaska u Grad, regularnim  i sigurnim putem.” – piše u priopćenju sudionika sastanka.
 
Sudionici sastanka poručili su da „treba uvažavati sve goste našeg Grada”. Zaključeno je da je „neophodno hitno iznaći način da stacionarni gosti uđu u planirani režim prometovanja i da se isti prilagodi njihovim potrebama, čak i kad su svi termini za iskrcaj na Pilama puni ili kad se termini unaprijed blokiraju od strane Grada”.
 
Na današnjem koordinacijskom sastanku, navodi se u priopćenju, „donesen je preliminaran plan djelovanja kako bi se stručnim i konkretnim prijedlozima pomoglo Gradu u daljnjoj regulaciji i organizaciji sustava prometovanja na obostranu korist svih faktora destinacije”.

JPA

Na području PU dubrovačko – neretvanske protekli je tjedan najveća koncentracija alkohola od 1,69 g/kg izmjerena 48-godišnjaku koji je u subotu, 22. ožujka u kasnim noćnim satima zaustavljen na Pelješcu, u Janjini, tijekom redovne kontrole prometa.

„Vozač je upravljao osobnim vozilom splitskih registarskih oznaka dok je prometnom kontrolom utvrđeno kako vozač, osim što je upravljao vozilom pod utjecajem alkohola, ujedno je i upravljao za vrijeme dok mu je bila izrečena mjera opreza privremenog oduzimanja vozačke dozvole na 12 sati. Isključen je iz prometa, uhićen i uz optužni prijedlog priveden na nadležni Općinski sud u Dubrovniku uz predloženu novčanu kaznu od 2.640 eura i izricanje zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije u trajanju od 6 mjeseci.” – piše u priopćenju PU dubrovačko – neretvanske.

JPA

Predstavljajući Hrvatskom saboru izvješće o ulaganjima u otoke u 2023. godini, Vladina predstavnica u utorak je otkrila i novosti koje za otoke i otočane donosi novi zakon o otocima koji je u javnom savjetovanju do 7. travnja. Poanta novog zakona je bolji život i ostanak otočana na otoku, rekla je državna tajnica Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU Zrinka Raguž, pa otkrila neke od novosti koje donosi.

Uvodi se, kaže, mogućnost financiranja troškova prijevoza vode i na otoke spojene na vodovodni sustav u slučaju izvanrednih okolnosti i potreba koje su veće od mogućnosti opskrbe putem javne vodoopskrbe.

Raguž podsjeća da Ministarstvo regionalnog razvoja već sufinancira prijevoz vode otočanima, da to pravo koristi njih preko 7.000 te da je od 2016. do 2024. u tu mjeru uloženo 16, 5 milijuna eura.

Na opasku Borisa Piližote (SDP) kako na mnogim otocima još nema osnovne komunalne infrastrukturu, a posebno zdravstvene zaštite dostupne sedam dana u tjednu, odgovara kako novi zakon predviđa poboljšanje primarne zdravstvene zaštite na otocima, te posebne mjere koje će omogućiti smještaj liječnicima.

- Jedno od rješenja koje će sadržavati novi zakon, bit će sufinanciranje  postavljanja pročistača i desalinizatora na otocima, što će dijelom pomoći u opskrbi pitkom vodom. - odgovorila je državna tajnica Radi Borić (Možemo) koja skreće pozornost da Hrvatska nema propise koji bi zahtijevali korištene kišnice i izgradnju cisterni za njeno prikupljanje.

Državna tajnica suglasila se s ocjenama zastupnika HDZ-a da država, odnosno Vlada, sustavno i konkretno ulaže u razvoj otoka.

- Oznaka hrvatski otočni proizvod do sada je dodijeljena za 1445 proizvoda za 785 subjekata, podupire se i rad poslodavaca, isplaćuje im se dodatna plaća na svakog zaposlenog otočanina koji ima prebivalište na otoku minimalno šest mjeseci. - rekla je Zrika Raguž odgovarajući Josipu Ostrogoviću koji kaže da predmetno izvješće potvrđuje da se otoci ne promatraju kroz prizmu egzotičnosti i sezonalnosti, nego kao živo područje hrvatskog teritorija.

Josip Borić (HDZ) apostrofira program „težak” 150 milijuna bespovratnih eura, tzv. ITP mehanizam, pita koliko je projekata obuhvatio u obalno-otočnim županijama i kolika je realizacija?
- ITP je naš ponos, jedinstveni program koji brine posebno o otocima, do sada ugovoren 21 projekt vrijedan 61 milijun eura, što je oko 40 posto alokacije. - kaže Raguž.

Objasnila je i zašto je u 2023. u otoke uloženo manje sredstva nego u godini prije, a što nije bila praksa proteklih godina.

- Smanjenje je uzrokovano isključivo i samo završetkom projekta Pelješkoga mosta, koji je nosio najveći iznos bespovratnih sredstava. - rekla je Raguž i opetovala kako Hrvatska svoje otoke, otočane i život na otocima prepoznaje kao područje od posebnog državnog interesa i kao područje velikih prirodnih, gospodarskih i turističkih potencijala.

Prema Izvješću o provedbi Zakona o otocima u 2023. u otoke je te godine uloženo gotovo 640 milijuna eura, što je oko 15 posto manje u odnosu na rekordnu 2022. godinu.

Od 2006. do 2023., dakle u 18 godina, u otoke je uloženo gotovo 5,5 milijardi eura, u prosjeku oko 309  milijuna eura godišnje.

Zanimljivi su podaci o snazi otočnog gospodarstva. Gospodarstvenici na otocima su od 2018. do 2023. uprihodili gotovo 11 milijardi eura, a najveći prihodi od 2,5 milijardi eura, ostvareni su u 2023., što je bio rast od 15, 41 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Unatrag pet godina neprestano raste broj poduzetnika, kao i broj zaposlenih na otocima.

Južni

Viktor Đerek, brat Katarine i Stjepana Đereka, koji su poginuli u prometnoj nesreći na Ratcu uputio je danas otvoreno pismo koje prenosimo u integralnom obliku u cijelosti:

Uskoro će godina dana od tragedije koja je zauvijek promijenila naš život. Od dana kada su na pravcu u mjestu Ratac poginuli Stjepan i Katarina – brat i sestra, dvoje mladih ljudi čiji su životi u trenutku ugašeni zbog neodgovorne vožnje. I dok se približava ta tužna obljetnica, jedno pitanje sve glasnije odzvanja: kako je moguće da se na tom mjestu – čak ni godinu dana kasnije – nije promijenilo apsolutno ništa?

Mjesto tragedije, na cesti koja formalno ima ograničenje brzine, ali se u praksi koristi kao neslužbena brza cesta, i dalje je bez nadzora, bez radara, bez kamere. Vozila svakodnevno jure, pretječu u nepreglednim zavojima, voze kao da se nalaze na trkaćoj stazi – i sve to bez ikakvih posljedica.

A postavljanje jedne prometne kamere – mjere koja ne spašava samo živote, nego ujedno i puni državni proračun – očito je nerješiva zagonetka. Ili je problem tehničke prirode, ili se odgovornost prebacuje s jedne institucije na drugu – od Općine Dubrovačko primorje do prometne policije, pa sve do ministarstava. A pitanje ostaje isto: koliko još ljudi treba izgubiti živote da se nešto napokon napravi?

Tijekom putovanja na jedan od prosvjeda prošlog ljeta, moja majka i ja doživjeli smo tri izuzetno opasne situacije na cesti – unutar istog dana, u svega pola sata. Jedan od tih trenutaka dogodio se na dionici neposredno prije mjesta gdje su Stipe i Kate izgubili živote – kada je vozilo, pretječući kolonu, ušlo u tzv. "škare" i u posljednjem se trenutku ubacilo ispred nas. Ostali trenuci na toj ruti bili su jednako ispunjeni neodgovornim ponašanjem drugih sudionika u prometu – brzinom, ignoriranjem pravila, neoprezom. Taj dan, kao i mnogi drugi na toj cesti, pokazao je u kakvom se stanju zapravo nalazi prometna kultura na jugu Hrvatske. I koliko malo toga, unatoč svemu, funkcionira kako bi trebalo.

Prije nekoliko dana, po prvi put, odveo sam majku na mjesto gdje su Stipe i Kate izgubili živote. Iako smo tim pravcem prošli više puta tijekom proteklih mjeseci, ovog je puta prvi put izrazila želju da zastanemo i pješice dođemo do samog mjesta pogibije. Ostavili smo vozilo nekoliko metara dalje i, s velikim oprezom zbog gustog i nesigurnog prometa, prišli mjestu, zajedno u tišini zapalili svijeću i pomolili se. Tamo, uz cestu kojom vozila i dalje jure bez kontrole, stajala je majka koja je izgubila dvoje djece – i skupila dovoljno hrabrosti da toj stvarnosti pogleda u oči.

A što tek reći o izgradnji autoceste prema Dubrovniku? Projekt koji se godinama najavljuje, obećava i politički koristi – a i dalje postoji isključivo na papiru. Ako je Pelješkom mostu trebalo više od dvadeset godina da prijeđe put od ideje do stvarnosti, teško je vjerovati da će autocesta doći prije nego što prođe još jedna generacija. Kako stvari sada stoje – mnogi je od nas, nažalost, neće dočekati. A do tada – ostaje nam preopterećena magistrala, prometnice bez nadzora i svakodnevno izlaganje riziku.

Viktor Đerek

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko - neretvanske zabilježeno je pet prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama u kojima su dvije osoba teže, a šest je lakše ozlijeđeno. S materijalnom štetom zabilježene su dvije prometne nesreće.

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 836 represivnih mjera od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te su tako 363 osobe sankcionirane zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 86 mjera je poduzeto prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, a 32 osobe su prekršajno sankcionirane zbog vožnje u alkoholiziranom stanju. Zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje sankcionirano je 38 osoba.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 58 mjera poduzetih zbog nepropisnog pretjecanja i 87 mjera poduzetih zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja od kojih je 6 bilo na mjestima namijenjenim za osobe s invaliditetom. 

JPA

Župan Nikola Dobroslavić potpisao je s načelnikom Općine Dubrovačko primorje Nikolom Knežićem ugovor o darovanju nekretnina.

Ovim ugovorom Dubrovačko - neretvanska županija u ime Republike Hrvatske daruje Općini Dubrovačko primorje nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske u k.o. Doli, ukupne površine 46.987 m2, procijenjene vrijednosti 561.810 eura u svrhu izgradnje prometnice s komunalnom infrastrukturom od magistrale do turističke zone i Luke nautičkog turizma Sestrice.

JPA

Predsjednik Dubrovačke stranke (DUSTRA) Željko Raguž uputio je danas priopćenje koje prenosimo u integralnom obliku u cijelosti:

Mi se u DUSTRA-i već godinama pitamo što to konkretno rade TZ Grada Dubrovnika i županije? Što radi Grad Dubrovnik i uprave dubrovačkih sportskih klubova? Svako malo netko tko želi pomoći sportašima ovog grada uputi dopise na privatne i gradske firme kako bi se pomoglo pojedinom sportašu ili klubu koji se natječe i promovira Grad i državu na nekom od europskih i svjetskih prvenstava.

Grad je kažu prijatelj djece i mladih, a što je s ulaganjem u djecu koja su se makla s ulice, koja ginu za sport, osvajaju medalje, trude se i treniraju? Roditelji plaćaju članarine, a što dobijaju zauzvrat? Posebno bi se ovdje osvrnuli na uprave klubova, čiji su članovi samo tamo kako bi mahali iskaznicama, a ništa ne pridonose klubovima kojima upravljaju!

Turistička zajednica Grada i županije se može za male novce reklamirati na takvim prvenstvima koje posjećuju tisuće ljudi, ali iz nekog nikome poznatog razloga smatraju kako će u nekom Munchenu ili Londonu dijeleći letke dovesti turiste na hrvatski jug. Turističkim zajednicama se plaća članarina kako bi oni putovali po svijetu i dijelili brošure, pa se pitamo gdje je isplativost? Koga ste gospodo doveli? Postoje li neki brojevi, vodi li itko o tome računa ili ste sami sebi svrha?

Mi u DUSTRA-i smatramo kako bi se ulaganjem u našu djecu, reklamiranjem na velikim svjetskim natjecanjima i turnirima puno bolje reklamirali Grad i županiju, kako se radi po čitavom svijetu. Nema boljih promotora od sportaša, to smo puno puta vidjeli i doživjeli. Mnogi stranci su čuli za Hrvatsku upravo zbog značajnijih imena hrvatskog sporta. To očito jedino ne shvaćaju naše turističke zajednice niti uprave klubova u kojima nam djeca treniraju.

Ugledajte se gospodo na gospara Matulovića i STK Marinkolor, braću Franić u automobilizmu ili Kristijana Peraka i Gladiatore. Ili se ostavite ćorava posla.

Željko Raguž
Predsjednik Dubrovačke stranke

INTERVIEW: VIKTORIJA KNEŽEVIĆ, KANDIDATKINJA CENTRA ZA GRADONAČELNICU DUBROVNIKA (II. DIO)

PRVI DIO RAZGOVORA MOŽETE ČITATI NA OVOM LINKU

Dosta ste u posljednje vrijeme pričali o prometu, prometnim rješenjima, kratkoročnim i dugoročnim. Nećemo sad ponavljati ono što ste već govorili, neka čitatelja malo „prosurfaju”, ali ću Vas pitati što mislite o uistinu prekomjernom broju taksista.
- Mato Franković kaže da imamo 9.000 taksija. Ne vjerujem da se radi o točnom broju, mada bi se broj mogao utvrditi ako Grad javno obznani koliko je dozvola za koliko vozila plaćeno. Ipak, procjene kažu da oko 30 posto taksija na području grada Dubrovnika posluje na neki način nezakonito. Ili ne izdaju račune ili postoji još jedan puno gori oblik, a to je da postoje firme koje dolaze izvan Dubrovnika, registriraju po 50 - 100 auta i imaju isto toliko vozača te svaka četiri mjeseca firmu gase i osnivaju novu. Zašto? Da ne bi ušli u PDV kako bi imali što veću zaradu uz troškove smještaja svih tih ljudi u Dubrovniku. Dakle izbjegavaju PDV i to je nezakonito. To je onda posao Porezne uprave. Jedna od prvih stvari koje bih napravila kao gradonačelnica bila bi pozvati Poreznu upravu, carinu i policiju za rješavanje tog pitanja. Pazite, tu ne samo da su prekršili zakon već su to i kaznena djela. Takvi taksiji mogu se isključiti iz prometa odmah, jer je to kazneno djelo.

Koji su drugi projekti koje nudite građanima ovog grada? Što je to bolje što Vi nudite biračima?
- Što bi to ponudila bolje? Puno je prostora za unapređenje, od prometa do upravljanja turizmom. Mi prema smjernicama UNESCO-a možemo primiti do 8.000 turista u povijesnoj jezgri, a kad ih dođe pet tisuća nastane kolaps. U uređenom sustavu bukiranje karata za određeno vrijeme treba koristiti da bi se rasporedili posjetitelji. Ono što mislim da je nužno i potrebno da bismo bolje upravljali turizmom, jest uvođenje jedinstvenog sustava za rezervacije jer sve institucije zbog kojih turisti dolaze u grad su pod nadzorom Grada Dubrovnika, muzeji, galerije i zidine, koje su posredno pod tim utjecajem. Trebamo imati jedinstveni sustav za rezervacije, da turist dođe, odabere tri muzeja u koja ide, a sustav ponudi termine.

To je jedan primjer što bih učinila bolje. Postoji čitav niz značajnih rješenja, i to je posao gradonačelnika, da razmišlja o tim procesima o čemu ću naravno govoriti i u nastavku kampanje. Evo npr. jedna od stvari koju ja želim temeljito reformirati je da sve građevinske dozvole budu javne. Ne može to biti tajna. Kako se nekome dozvoljava nešto, a nekome ne? Mi to sve radimo u skladu s zakonom i pravom na pristup informacijama. Možemo prikriti detalje koji se moraju prikriti, poput osobnih podataka, ali sve ostalo mora biti dostupno. To se mora ne samo učiniti javno dostupnim, nego mora biti i lako pretraživo, jer, ako sam ja gradonačelnica, ne mogu provjeriti svaku dozvolu kako se izdaje, no ako su sve te dozvole javne, onda će netko drugi to moći provjeriti. Građani zahtijevaju maksimalnu transparentnost u svakom pogledu.

NAJAM, A NE OTKUP STANOVA

Veliki projekti? Osim o tunelu o kojem smo već prije izvijestili, o čemu još razmišljate?
- Ono o čemu mi moramo razmišljati to je novi Dubrovnik. Gdje se Dubrovnik može širiti? Možemo se širiti na plato Srđa. Ja sam, recimo, bila protiv projekta Golf, jer to je jedini prostor na koji prirodno možemo širiti grad. Urbanisti kažu da postoje dva pravca širenja. Jedan je plato Srđa, a drugi je policentrično širenje u sela dubrovačkog primorja. Ono što nam treba, to je rasprava o tome kakav Dubrovnik želimo za 50 i 100 godina. Jer ako se može graditi novi Dubai, onda se može i treba graditi novi Dubrovnik. Većina problema koje mi danas imamo proizlaze iz prostorne skučenosti. Ne možeš otvoriti nikakav biznis zato što nema prostora. Dakle, prostorna skučenost stvara sve druge probleme. U Dubrovniku se stvara gomila kapitala koji se ponaša kao organizam, a kad se stanice počnu previše množiti, što se događa - događa se karcinom. Ali na politici je da usmjeri tu bujicu, da tom kapitalu da neki sandbox u kojem će se realizirati, jer kapital ima svoju prirodnu logiku, a to je da se želi oploditi.

Kapital su i apartmani. Smatrate li da je to dobar pravac u turizmu ili loš?
- Zašto su ljudi počeli s apartmanima? Zato što je porezno opterećenje nisko i administrativna barijera je mala. Jako je lako to omogućiti i malo je administrativnog rada. Ako mi hoćemo poticati druge djelatnosti, hajde da učimo od tog primjera apartmana, hajde da to primijenimo i u drugim sektorima, smanjimo porezno opterećenje i smanjimo administrativnu barijeru. Usto, mi smo jedna od rijetkih država koje oporezuju reinvestiranu dobit, a s druge strane cijeli problem pristupačnog stanovanja možemo riješiti poreznom reformom na način da oslobodimo PDV-a i poreza na dobit sve novogradnje namijenjene pristupačnoj stanogradnji. Zamislite kad bi svim firmama u Hrvatskoj rekli: „Ako se bavite gospodarenjem smeća, IT-om ili bilo kojom drugom djelatnošću, ako investirate u pristupačno stanovanje, oslobađamo vas od poreza na dobit.” Znate li koji bi investicijski ciklus to pokrenulo?

Jeste li za javnu gradnju stanova za otkup ili pristupačni najam, kako su uostalom predlagali i srđevci s kojim ste surađivali.
- Za najam, već je razvijen model tog pristupa, da se stanovi daju u pristupačan najam.

Dubrovnik je skučen prostorom, ali grad Dubrovnik nije samo uže gradsko područje, grad Dubrovnik seže do Brsečine. Ima li tu prostora za otvaranje neke industrijske zone da se na ovom području može pokrenuti i neki drugi posao, a da to nije iznajmljivanje kreveta i ugostiteljstvo.
- Da, i mi o tome trebamo promišljati, kao i prostoru za to. Mogli bismo nešto naučiti od Splita koji je od Dugopolja, koje nije imao ništa, napravio funkcionalni prostor. Trebamo razmišljati o tome, nama buduća autocesta izlazi na Osojniku pa na tom potezu možemo napraviti jednu gospodarsku ili industrijsku zonu, gdje bi poduzetnici, ako ništa drugo barme mogli smjestiti svoja skladišta, materijale, i tako bi mogli smanjiti opterećenje prometa. Napravimo mi svoje Dugopolje i to sigurno treba jednom funkcionalnom gradu kao što je Dubrovnik.

NAJLJEPŠE MI JE BILO ŽIVJETI NA PELINAMA

Imali ste, nazvao bih to projektom u kojem ste u prethodnom razdoblju živjeli u različitim dijelovima grada. Gdje je bilo najljepše?
- To je naravno subjektivno mišljenje, ali najljepše mi je bilo na Pelinama. Ja bih tamo živjela cijeli život da mogu. Tamo mi je bilo najljepše. Možda i zato što sam ipak živjela u zimskom periodu. Ja sam osoba koja živi sama, dok je drugima, koji imaju možda troje djece ili stariju osobu život puno zahtjevniji. Moj život je puno lakši i fleksibilniji gdje god da živim, ali eto na Pelinama mi je bilo najljepše. Mada, Gruž također ima svoje prednosti. Pogotovo dok sam živjela blizu crkve, bilo je fenomenalno, pješke blizu na posao, a gore u neboderima, tamo sam zapravo najmanje vremena provela jer je već počeo Sabor i putovanja u Zagreb.

Ima li u gradsko upravi viška zaposlenika, a ukupno ih je više od 300.
- Ono što nikad nitko nije napravio je popisivanje svih procesa, što to grad uopće radi. I koliko je ljudi potrebno za te procese. Postoje tvrtke koje se bave takvim procjenama, koji su procesi i koliko je stvarno ljudi za njih potrebno. Nakon što saznamo koliko nam ljudi treba, recimo 300, onda ćemo imati jasnu sliku. Sljedeći korak je testiranje tih ljudi prema raznim parametrima, od inteligencije do znanja potrebnog za obavljanje određenog posla. Zatim slijede faktori motivacije i etičnosti. Inteligenciju i znanje je lako testirati, ali motivaciju i etičnost je lako „fejkat” na testovima koje rade specijalizirane agencije. Da bi procijenili motivaciju i etičnost, uvijek moraš imati sustav ocjenjivanja.

I onda dolazimo do one vaše famozne web stranice na kojoj su građani mogli ocjenjivati rad javnih zaposlenika.
- E, da, da, zabranili su nam, ali ja planiram uvesti ocjenjivanje.

Ali ne biste davali otkaze na temelju tog ocjenjivanja?
- Neće biti moguće dati otkaze na temelju tog ocjenjivanja, ali će se moći osobama koje su dobro ocijenjene povećati plaća, što je značajan motivator. Ta osoba može dobiti više od jedne cijele plaće godišnje.

Postanete li gradonačelnica čeka Vas jedan problem koji se pojavljuje sa svakom promjenom lokalne vlasti, a zove se – pročelnici. Oni se kao izabiru na javnim natječajima, a u stvarnosti su ti natječaji namješteni, unaprijed se znaju imena ljudi koji će biti odabrani, jer vlast na tim pozicijama želi svoje ljude. Onda vlast dovede svoje na namještenim natječajima, a starim pročelnicima se doslovno izmišljaju radna mjesta jer imaju radni odnos s obzirom na to da ne mogu tek tako dobiti otkat jer oni kao nisu na političkoj dužnosti iako u stvarnosti jesu.
- Istina je da se formalno ne može smijeniti pročelnik bez opravdanog razloga, ali ono što se radi u svim političkim sredinama je da jednostavno doneseš novu sistematizaciju i reorganiziraš gradsku upravu. Svi se onda rasporede prema novoj organizaciji. Ipak ja planiram raspisati natječaj za sve i primijeniti model koji su primijenili u Splitu. Kada su došli na vlast, bilo je oko 120 mjesta koja su trebala biti popunjena, pročelnici, direktori, članovi školskih odbora i drugih tijela. Dobro, direktorska mjesta nisu problem, jer gradonačelnik može to sam odlučiti, ali za sve ostale pozicije primijenili su sustav javnog natječaja. Na 120 mjesta prijavilo se više od 600 ljudi. Oni su pažljivo pregledali biografije i zaposlili ljude temeljem javnih natječaja. Rasporedili su ih po svim pozicijama. Samo je jedan član naše stranke bio zaposlen od 120 i nešto mjesta. Nemam problem s tim da to ne budu „moji” ljudi, već da budu sposobni iako je za mene je najbolji model da pročelnici dolaze i odlaze s gradonačelnikom.

Kad spominjemo veliki broj zaposlenih u gradskoj upravi treba reći da ima naravno puno onih koji dobro rade svo posao.
- Naravno. Vjerovali ili ne ja sam ih upoznala u svojih 25 godina karijere. Ima fenomenalnih ljudi, ali ljudi koji rade dobar posao nažalost nisu na pozicijama koje zaslužuju, niti imaju plaću koju zaslužuju. To je jedan od velikih problema. Ja već znam koje ću ljude zadržati, na koje ću se moći osloniti kada dođem tamo, doslovno od prvoga dana. Jako dobro poznajem ljude koji tamo rade i većinu toga znam kako rade tako da mi neće biti teško prijelazno razdoblje jer poznam sve procese.

Treba li gradska uprava biti na jednom mjestu, a ne da se za jedan papir ide u Grad, za drugu u „Pentagon” itd.
- Postoji čitav niz gradskih procesa koje treba unaprijediti. Mislim da je sramota da danas možeš kod liječnika zakazati konzultacije online preko Zoom-a, a ne možeš s Gradskom upravom riješiti ništa putem Zoom-a. Molim vas, kako to? Kad bi ti procesi bili maksimalno digitalizirani, bilo bi potpuno nevažno gdje se nalazite. Mislim da ljudima nije pristupačno dolaziti u povijesnu jezgru, ali smatram da iz drugih interesa treba osigurati da ta zgrada nastavi živjeti i da se ostave odgovarajuće službe. Ali treba omogućiti ljudima da digitalno obave sve što mogu obaviti, kao i da zaposlenici Grada i dalje gravitiraju tamo i da Grad, mislim na povijesnu jezgru, koliko - toliko funkcionira i zimi.

Vječita tema je povratak ili opastanak života u Gradu. Je li to postala iluzija?
- Mislim da to nije iluzija, znate, i država može puno učiniti i ako želimo riješiti probleme iseljavanja, odnosno vratiti stanovnike, moramo se suočiti s pitanjem zbog čega su ljudi otišli. Otišli su iz ekonomskih razloga. To su ljudi koji su kupili stanove, ali su otišli jer uglavnom nisu mogli podnijeti financijski obnovu tih kuća. Nitko od njih nije otišao u inozemstvo, nego su kupili stanove u Mokošici ili negdje drugdje gdje su mogli preživjeti. Dakle, ekonomski razlozi su ih natjerali. Još uvijek postoji veliki broj vlasničkih nekretnina koje nisu kupljene od strane stranaca. Ako želimo vratiti ljude, trebali bismo razmisliti o mogućnosti da na te zgrade primijenimo ono što su, recimo Švicarci, uspješno radili za naseljavanje slabo naseljenih područja - dajući porezne olakšice.

Zamislite da imate pravo biti oslobođeni poreza na dohodak i svih poreza na svoju plaću ako živite u povijesnoj gradskoj jezgri. Mi trebamo ljude u Gradu, postoje istraživanja o tome koliko je za neki ekosustav nužno imati određeni broj živih bića da bi napredovao i opstao. Isto tako, Grad mora imati određeni broj stanovnika da bi funkcionirao. Područja koja nisu dovoljno naseljena tijekom cijele godine, propadaju i slabije se održavaju. Postoji čitav niz negativnih urbanističkih posljedica visoke turistifikacije, a u interesu je da određeni broj ljudi i dalje živi u Gradu.