Dubrovnik danas 1046. put slavi blagdan svoga zaštitnika svetoga Vlaha. Nakon mise koju je predvodio nadbiskup riječki i metropolit Ivan Devčić, o kojoj više možete pročitati OVDJE, krenula je tradicionalna procesija s moćima sv. Vlaha.

U procesiji su sudjelovali crkveni veledostojnici, vjernici župa diljem Dubrovačke i biskupije i Hrvatske, kao i predstavnici političkog i javnog života Grada Dubrovnika i Županije dubrovačke-neretvanske.

Iako je kiša padala za vrijeme mise, vrijeme se smirilio baš za vrijeme procesije te se skupio veliki broj Dubrovčana koji su danas i tako slavili svoga zaštitnika svetoga Vlaha.

[youtube url="https://youtu.be/JAANBEXvHV0"]

V.S.

Već tradicionalno nažalost ograda tijekom obreda za vrijeme Feste svetoga Vlaha odvaja puk od „visokih uzvanika“, konkretno popova i političara. Bio je to slučaj i za vrijeme prošle Feste svetoga Vlaha, o čemu više možete pročitati OVDJE, a ponovilo se i ove godine. No ovaj put, političari su dobili ono što ih ide.

Taman su se gradonačelnik Mato Franković, predsjednik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Marko Potrebica, zastupnica u EU parlamentu Dubravka Šuica, gradski pročelnici i ostatak ekipe poredali na za njih predviđenom prostoru, kad su reagirali građani.

"Čekamo uru vremena, a vi nam zagradili sve", "ajdete na skaline", "lijepo ste se naslagali, gospođa Šuica, može malo… i narod hoće gledat", neki su od komentara građana. Jedna sugrađanka posebno je tako Šuici poručila da joj smeta. Svi oni, pomalo su pognuli glave, a gradonačelnik Franković je, pravdajući se, kazao "kako je takav protokol". Ne bi da je to zapisano u stijeni da eto mora biti tako i nikako drugačije.

No, ljutnja građana je urodila plodom te su se političari uistinu morali pomaknuti ne bi li građani imali bolji pogled, a kako je sve to izgledalo možete pogledati u priloženom video prilogu.

[youtube url="https://youtu.be/nbZKlzd_0VE"]

Snimio: Vedran Salvia

U svakom slučaju, nije to ništa novo. Za vrijeme ponoćke ili mise za Veliku Gospu posebno se rezerviraju, a evo i za otvaranje Feste ograđuje se tobože običan puk, od onih valjda zaslužnijih.

No, jesu li oni koji su ogradu postavili svjesni da se sama svetkovina ovako nagrđuje? Dakle, ograđuju se vjernici, oni koji su po kiši stali i čekali, kako su eto političarima i poručili, uru vremena ne bi li bolje mogli vidjeti sami događaj, nauštrb viđenijih, paradoksalno, izabranih upravo od tog naroda da ih predstavlja.

Valjda bi to trebalo značiti da bi trebali stati i uz narod, a ne ispred njega, uz bolji pogled i ostale blagodati. Još veća kritika, jasno, ide i crkvenim velikodostojnicima koji sve to dopuštaju i omogućavaju. Ustvari, te ograde ukazuju na opaku perfidnost raslojavanja društva. Sve je u ogradama, najprije misaonim, pa onda i fizičkim, koje su od čvršće građe pa tako i nepremostivije.

Stoga, ovi „torovi“ uz Festu svetoga Vlaha podsjećaju zapravo na grozna geta jer nema groznijeg saznanja kako su oni iza ograde oni viđeniji, sa svim svojim uzavrelim strastima posebnosti, a s „krive“ strane oni drugi, običan puk koji nikad kao danas nije bio samo ubogi dekor svih raznoraznih pomama poput ove da se društvo na crkvenim svetkovinama razdvaja.

Gadno je to za podnositi. Raslojavanje društva muka je svagdašnja, a dubrovačka priča s ogradama samo je još jedno u nizu svjedočanstva izopačenosti društva. Zato je svaki ograđeni „tor“ i rezervirano mjesto pljuska crkvenom humanitarnom licu, jer središnja točka vjerskog zbivanja trebao bi biti čovjek, a kad on postaje sredstvo slavlju, onda sve je ništa.

Predstavnici Grada Dubrovnika položili su danas vijenac i zapalili svijeću kod Spomen obilježja na groblju Boninovo te su na taj način u povodu Feste svetog Vlaha i Dana Grada odali počast braniteljima poginulim u obrani Dubrovnika.

U ime Grada Dubrovnika vijence su položili i svijeće zapalili gradonačelnik Franković, zamjenice gradonačelnika Jelka Tepšić i Orlanda Tokić te predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica, a nazočili su i drugi službenici gradske uprave, pročelnice i pročelnici.

Poginulim braniteljima poklonili su se i predstavnici Ministarstva branitelja Republike Hrvatske, gradonačelnik grada prijatelja Vukovara Ivan Penava sa suradnicima, predstavnici Dubrovačko-neretvanske županije, predstavnici udruga branitelja i udruga proisteklih iz Domovinskog rata.

Vijenac je u ime prijateljice Dubrovnika i dobrotvorke Olge Stoss iz grada prijatelja Bad Homburga položio Niko Pavlović, bivši djelatnik i dugogodišnji pročelnik Grada Dubrovnika.

DPP

Bez nasljedovanja svetaca svojim životom i djelom, ne može se ni govoriti o njihovu pravom štovanju, jer istinski ih štuje samo onaj koji ih nasljeduje, rekao je nadbiskup riječki i metropolit Ivan Devčić koji je predvodio središnju misu koja se danas ispred Katedrale održala na blagdan svetoga Vlaha.

- Naša je domovina doista premrežena svecima, ali jesmo li i mi, njihovi današnji štovatelji, tako s njima poistovjećeni, da se i za nas može reći da smo „narod u rukama svetaca", u smislu da svece ne samo štujemo nego i životom nasljedujemo. Štovati znači nasljedovati! Zato su nam blagdani svetaca prigoda kada se trebamo sabrati i pitati se što nam oni zapravo znače, koju ulogu imaju u našem životu, koliko nas kao kršćanski narod duhovno povezuju i nadahnjuju. - rekao je Devčić.

[youtube url="https://www.youtube.com/watch?v=8Y4KdB-gUZU"]

Kazao je kako se s proslavom gradskih zaštitnika često događa isto ili slično kao s proslavom adventa, pa i samog Božića, gdje se, rekao je, " izvorno kršćanski dani i blagdani, kako smo se i prošlog prosinca mogli uvjeriti, slave na posve svjetovan način, tako da od kršćanskoga sadržaja ne ostaje gotovo ništa osim imena".
- Ali, nije glavni problem u tome ako, iz kulturoloških ili tome sličnih motiva, izvorno kršćanske blagdane tako slave oni koji ne vjeruju; problem je kada ih na sličan način slave i oni koji se deklariraju kao vjernici. A ruku na srce, to u današnje vrijeme nisu rijetki slučajevi .Pogotovo je u pripremi za blagdan župnog ili biskupijskoga patrona važno uznastojati obnoviti svoje znanje o njemu, ne radi znanja samoga nego kako bismo bolje upoznali ono što od njega možemo naučiti za svoj život, u čemu ga možemo i trebamo nasljedovati u našem vremenu. - rekao je Devčić.

- Stari su se Dubrovčani očito trudili u tom smislu upoznati svog nebeskog zaštitnika i od njega učiti. Znali su da je bio liječnik koji se posebno brinuo za djecu i siromašne. Nije li ih upravo njegov primjer potaknuo da već 1357. u samostanu Male braće otvore ljekarnu, koja bez prekida djeluje do danas? A još ranije, tj. 1290., otvoreno je u samostanu sv. Klare i prvo sirotište za napuštenu djecu, da bi u 15. stoljeću još jedna takva ustanova bila ustanovljena. Ne pokazuje li sve to koliko je snažno primjer sv. Vlaha utjecao na stare Dubrovčane i na organizaciju i život cijeloga grada. Doista, njihovo štovanje sv. Vlaha nije za njih bila nikakva tradicija, nikakav običaj, nego izraz njihove vjere i životnog nasljedovanja svoga zaštitnika. S tom vjerom ste mu se i vi, današnji Dubrovčani, obraćali za pomoć u teškim trenucima opsade grada za vrijeme Domovinskog rata, i nije vas iznevjerio. To neka bude zalog da ga uvijek zazivate u potrebama, osobnim i zajedničkim, ali i da slijedite primjer njegove vjere u svom životu. - zaključio je nadbiskup riječki Ivan Devčić.

Više o procesiji s moćima svetoga Vlaha koja je nastupila nakon mise možete pročitati OVDJE.

V.S.

Povodom Dana Grada Dubrovnika i Feste svetog Vlaha gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković primio je predstavnike Društva Dubrovačkih trombunjera i njihove ovogodišnje goste, članove društava povijesnih postrojbi hrvatske vojske.

Gradonačelniku su se ovom prilikom predstavile Počasno-zaštitna bojna kao postrojba Glavnog stožera OS RH, Rapski samostreličari te dvije postrojbe koje su s Dubrovačkim trombunjerima bratimljene još od 1997. godine i već punih 20 godina pohode Festu sv. Vlaha - Požeška gradska straža i Keglevićeva straža iz Pregrade.

Predsjednik Dubrovačkih trombunjera Tomislav Macan istaknuo je podršku koju Grad osigurava Društvu, a gradonačelnik je predstavnicima povijesnih postrojbi zahvalio što su i ove godine uveličali Festu, ali i što svojim djelovanjem doprinose očuvanju bogate tradicije hrvatskog naroda.

Dubrovački trombunjeri su povijesna vojna postrojba, po predaji utemeljena 1417. godine. Članovi su Saveza povijesnih postrojbi Republike Hrvatske, od njegova osnutka 2000. godine.

DPP

Prema podacima sustava za prijavu i odjavu turista E-visitor,u siječnju ove godine ostvareno je 11 936 dolazaka, što je 2% više nego u istom mjesecu prošle godine, te 34 692 noćenja, što je jednako kao i prošle godine. Najbrojniji posjetitelji u siječnju bili su turisti iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Koreje, SAD-a, Njemačke, Japana, Albanije, Australije, Austrije i Velike Britanije.

U hotelskom smještaju je od 1.siječnja do 31. siječnja 2018. boravilo 9 796 gostiju koji su ostvarili 24 411 noćenja, što je jednako u odnosu na prošlu godinu.

U privatnom smještaju u prvom mjesecu 2018 godine ostvareno je 1 436 dolazaka, odnosno 23 % više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, te 6 558 noćenja, što je 4 % više nego 2017.godine.

TZ Grada Dubrovnika

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić uputio je otvoreno pismo ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, a povodom novog prijedloga Zakona o prijevozu u cestovnom prometu.

„Ovim putem želim izraziti svoje neslaganje s novim prijedlogom Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, a koji se tiče obavljanja auto taksi prijevoza. Naime, prijedlogom se ide u smjeru ograničavanja utjecaja lokalne samouprave u davanju koncesija za obavljanje auto taksi prijevoza što će po mom mišljenju rezultirati još većom anarhijom, zagušenošću te osjetnim smanjivanjem sigurnosti i kvalitete usluge.

Mišljenja sam kako postojeći Zakon treba doraditi kako bi se zaštitili auto taksi prijevoznici, ali s druge strane trebalo bi povećati i kontrolu onih koji nelegalno obavljaju tu djelatnost. Držim i kako je neophodno uvesti modalitet prema kojem bi u slučaju kršenja pravila prekršitelji mogli lakše biti sankcionirani gubitkom koncesije.

Prijedlog Zakona, kao što je i navedeno, ne bi riješio postojeće probleme već bi ih samo multiplicirao.“ – napisao je Lasić.

DPP

Podizanjem barjaka svetoga Vlaha na stando postavljen ispred parčeve crkve, uz zvuke himne „Čuj, sveti Vlaho naš“ otvorena je 1046. Festa svetoga Vlaha, zaštitnika Dubrovnika i Dubrovačke biskupije. Barjak su na stando podignuli festanjuli Nedjeljko Zelen Ivo Mazavac

Biskup dubrovački Mate Uzinić, obraćajući se puku, najviše je govorio o značenju obitelju. Rekao je kako je "Festa svetoga Vlaha nematerijalna baština Grada, Domovine, ali i cijeloga čovječanstva".

- Taj smo dar dužni čuvati, s vjerom obogatiti i obogaćenog s ljubavlju proslijediti dalje, budućim generacijama, kako bi i naši potomci, oni koji će u ovom Gradu i biskupiji živjeti poslije nas, u sv. Vlahu prepoznavali svog parca, a u njegovoj Festi nadahnuće za biti bolji ljudi i zauzetiji vjernici u zalaganju za opće dobro.To je zadaća svakog od nas, na onom mjestu i u onoj ulozi koju nam je Bog povjerio kao naš način služenja općem dobru. - rekao je biskup Uzinić.

- Bude li obitelji otvorenih životu, obitelji u kojima se prenose vrijednosti i tradicija, moli Boga i živi vjera, bit će i Feste sv. Vlaha. Zakaže li bilo što od ovoga, nije ugrožena samo naša Festa. Ugrožena je i naša budućnost. Bojim se da toga nismo dovoljno svjesni, kako to pokazuje i činjenica da nas uglavnom zanima govor o tradiciji, o prošlosti, a da smo malo zainteresirani za teme koje se tiču obitelji, a s obitelji naše sadašnjosti, koja u mnogim aspektima bračnog i obiteljskog života nije dobra, i osobito budućnosti. - napomenuo je biskup Uzinić.

Kazao je da se boji za budućnost Feste.

- Nadam se da će ova generacija, potaknuta primjerom i osnažena zagovorom sv. Vlaha se moći izdignuti iznad sebičnih interesa, okrenutosti sebi, te da će se svi zajedno početi više truditi oko zajedničkog dobra. Ovo dobro uključuje i prenošenje Feste sv. Vlaha kao znaka naše vjere koja prožima našu kulturu i tradiciju, omogućujući nam da jedni drugima, osobito jedni drugima u našim obiteljima, možemo biti i ostati ono što je sv. Vlaho bio i jest ovom Gradu, biskupiji i svima nama, a on je bio naš svetac-zaštitnik, parac, spasitelj naš i nekoć i sad. - rekao je biskup Uzinić.

Pucnjevima iz gradske luke Dubrovački trombunjeri razglasili su da je otvorena još jedna Festa sv. Vlaha.

[youtube url="https://youtu.be/R4MTl1uYVtM"]

[youtube url="https://youtu.be/DZcExKR6QP0"]

Povodom Dana Grada Dubrovnika i Feste svetoga Vlaha u kazalištu Marina Držića održana je svečana sjednica Gradskog vijeća na kojoj su ovogodišnjim laureatima dodijeljena priznanja. Gradonačelnik Mato Franković u svom je govoru najavio investicijski zamah, čemu je preduvjet bilo osigurati sredstva u proračunu za tekuću godinu.

- Zadaća nam je naslijeđeno oplemeniti i stvarati transparentno i otvoreno društvo. Proračun za 2018. je jamac velikog investicijskog programa. Naši građani zaslužuju najbolju komunalni standard, potrebiti najbolju skrb, ali i najmlađi. Pred nama je vrijeme kad se potrebe građana stavljaju na prvo mjesto. - rekao je Franković.

Osvrnuo se i na turizam, konkretno kruzing turizam, koji bi prema Frankoviću ubuduće trebao biti drukčije organiziran.

- Nama se turizam godinama događao. Bili smo dobri, ali smo bili po strani i gledali kako se pretvaramo u žrtve svog vlastitog uspjeha. Dubrovnik nikada nije zaslužio naći se na listama odredišta koja treba izbjegavati. No, želimo red na javnim površinama. Našim posjetiteljima dužni smo priskrbiti kvalitetnu uslugu, a našim građanima visoku kvalitetu života, pa i tijekom sezone. - rekao je Franković.

[youtube url="https://youtu.be/MkPwLaH7w5U"]

Ministar prometa Oleg Butković u svom je govoru istaknuo dobru suradnju s Gradom Dubrovnikom i Županijom Dubrovačko-neretvanskom na projektima od vitalnog interesa juga.
- Čestitam gradonačelniku na svim dosezima u prvoj godini mandata i dobroj suradnji s Vladom koja se očituje u cijelom nizu projekata kao što je Pelješki most, projekta koji je prošao silne hajke i dolazi u završnu fazu. Očekujemo rješenje Europske komisije i početak gradnje najvažnijeg infrastrukturnog projekta u Hrvatskoj. Uspješno se provodi projekt Zračne luke Dubrovnik koji je primjer kako uspješno pripremiti projekt, povući sredstva iz EU-a i uspješno ga provoditi. Brza cesta je jedan od najvažnijih i najvećih prometnih problema nakon Pelješkog mosta, to je brza cesta prema Zračnoj luci koju uspješno Hrvatske ceste pripremaju s Gradom Dubrovnikom i Županijom do žičare, nabavke novih autobusa koji dolaze ove godine do nabavke novih brodova koji će ploviti prema otocima. Sve su to projekti koje Ministarstvo provodi zajedno s Gradom Dubrovnikom i Županijom.- kazao je Butković.

Na svečanoj sjednici zaslužnim pojedincima dodijeljena su javna priznanja. Nagradu Grada Dubrovnika za životni djelo dodijeljena je akademiku Stjepanu Krasiću i posthumno padru Petru Perici. Dobitnici godišnjih nagrada Grada su mezzosopranistica Dubravka Šeparović Mušović, Ljekarna Čebulc i Udruga slijepih i slabovidnih osoba Dubrovnik.

N.M.

Večera od Kandelore upriličila se večeras u Revelinu uz uzvanike iz političkog i javnog života Dubrovnika i Županije dubrovačko-neretvanske. Za razliku od prethodnih godina, na Večeri od Kandelore nije bilo visokih državnih dužnosnika. Kako je objasnio u govoru dubrovački gradonačelnik Mato Franković, trebao je doći predsjednik Sabora RH Gordan Jandroković koji je "bio spriječen jer avion iz Zagreba zbog nevremena u Dubrovniku nije poletio".

- Zahvaljujem se svima vama na suradnji i nadam se da ćemo zajedno stvarati Grad po mjeri građana, pomagati potrebitima i raditi na osiguranju uvjeta kako bi svaki naš građanin mogao ostvariti svoje pune potencijale. - poručio je Franković.

Večeru je blagoslovio dubrovački biskup Mate Uzinić, koji se na večeri nije zadržao, kazavši kako ima obaveze.

V.S.

Program 69. festivalske sezone, koja će se tradicionalno održati od 10. srpnja do 25. kolovoza na gotovo dvadeset ambijentalnih lokacija Grada Dubrovnika, predstavili su, u Festivalskoj palači, u sklopu Feste svetoga Vlaha i Dana grada Dubrovnika, intendantica Dubrovačkih ljetnih igara Dora Ruždjak Podolski, njen pomoćnik za dramski program Saša Božić, pomoćnik za glazbeni program Tomislav Fačini i pomoćnica za inovativne kulturne prakse Karolina Rugle te ravnateljica Ivana Medo Bogdanović.

DRAMSKI PROGRAM

Vlastita produkcija ostaje i dalje nezaobilaznom okosnicom dramskog programa. Publiku očekuju premijerne izvedbe Krležinog „Michelangela Buonarrotija“ u koprodukciji s Hrvatskim narodnim kazalištem Ivana pl. Zajca u Rijeci i u režiji Sebastijana Horvata.

Dobro poznat festivalskoj publici još od režije dramske uspješnice „Kate Kapuralice“, Dario Harjaček ovo ljeto priprema izbor iz proze Ranka Marinkovića „Pod balkonima“. Predstava se postavlja u parku sveučilišnog kampusa.

U suradnji s Akademijom dramske umjetnosti u Zagrebu, premijerno će biti prikazano „Odbrojavanje – na piru s Držićem i Nalješkovićem“ u režiji Lee Anastazije Fleger, Marine Pejnović i Hrvoja Korbara te izvedbi studenata Odsjeka glume ADU Zagreb. Ovaj projekt bavi se redefiniranjem ideje ambijentalnoga kazališta, onakvoga kakvo u Dubrovniku postoji od 14. stoljeća pa do danas na Igrama, te će obuhvati dijelove opusa Marina Držića i Nikole Nalješkovića, s posebnim naglaskom na pirne drame. Projekt će istražiti osobitosti pirnih drama i običaja u renesansnom Dubrovniku, ali i svadbene običaje suvremenog Dubrovnika, a u rad će uključiti i građane.

Publiku očekuje i dubrovačka premijera predstave „Ispravci ritma“ u režiji Gorana Sergeja Pristaša, nastale u koprodukciji izvedbenog kolektiva BADco., Drame HNK u Zagrebu i Igara, premijerno izvedene u studenom 2017. u Tonskom studiju HNK u Zagrebu.

Na zadovoljstvo publike, na programu su i reprizne izvedbe lanjske dramske uspješnice „Marin Držić - Viktorija od neprijatelja“ Hrvoja Ivankovića u režiji Ivice Boban i izvedbi Festivalskog dramskog ansambla.

Dramski program 69. Igara uključuje i međunarodna gostovanja te prikaze ponajboljih recentnih hrvatskih dramskih predstava.

Studentski teater Lero tradicionalno je dio programa Igara, a ovo ljeto festivalskoj publici će predstaviti svoju recentnu produkciju „Kitice i perlice u režiji“ Davora Mojaša.

- Naša su misija mobilnost i komunikativnost ideja, privlačenje novih publika, promoviranje mladog umjetničkog naraštaja, umrežavanje hrvatskih i europskih umjetnika te propitivanje nove ambijentalnosti s naglaskom na afirmaciji interdisciplinarnih i edukacijskih programa. Vjerujem u timski rad te uz troje pomoćnika - Sašu Božića, Tomislava Fačinija i Karolinu Rugle - na čelu s ustanovom, s punim povjerenjem i uz istovjetnu viziju festivala krećemo prema zajedničkom cilju, promičući hrvatske ponajbolje umjetničke vrijednosti, inzistirajući na međunarodnoj prepoznatljivosti i bivajući konkurentni suvremenim trendovima. Ali ne na uštrb ekskluzivnog programa kakav se u Dubrovniku njeguje 69. godina – kazala je intendantica Dora Ruždjak Podolski predstavljajući program prve sezone svog mandata.

ZA LJUBITELJE PLESA

Ljubitelji plesne umjetnosti neće ostati uskraćeni jer Igre donose jedan od zanimljivijih baletnih naslova prošle sezone, „Derviš i smrt“ nastao u produkciji Baleta Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu, u koreografiji Igora Kirova prema libretu Saša Dimoskoga temeljeno na motivima istoimenog djela Meše Selimovića i glazbi koju potpisuje Goran Bojčevski.

Jedinstven plesni program je i komad za četiri plesača „A Love Supreme“, nastao na glazbu Johna Coltranea po čijem poznatom jazz albumu ples nosi ime. Koreografiju potpisuju Anne Teresa De Keersmaeker i Salva Sanchis, a produkciju ugledni belgijski plesni ansambl Rosas. Bitef teatar gostuje s plesnom predstavom „Macbeth“ u koreografiji Miloša Isailovića i izvedbi plesača Bitef Dance Companyja.

U interdisciplinarnoj predstavi „Titl“, Clément Layes, koreograf i izvođač s berlinskom adresom, sa sebi svojstvenim humorom istražuje složenu međusobnu povezanost između stvari i značenja koje gradimo oko njih, te uspostavlja „rat i mir“ između stvari i misli, a pritom se ne ustručava razotkriti nam buku misli kao i spektakularnu tišinu objekata.

GLAZBENI PROGRAM

Glazbeni program otvorit će ispred crkve sv. Vlaha jedan od najvećih violončelista svijeta Misha Maisky sa Zagrebačkom filharmonijom pod ravnanjem mo. Piera Carla Orizija, a zatvoriti Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije.

Dubrovački simfonijski orkestar Mozartovu Veliku misu u C-molu izvest će s Oratorijskim zborom crkve sv. Marka pod ravnanjem mo. Maxima Emelyanycheva, uz soliste Leona Košavića, Ivanu Lazar, Mariju Kuhar Šošu i Krešimira Špicera, ali i koncertirati u atriju Kneževa dvora s violinistom Marinom Marasom pod ravnanjem mo. Tibora Bogányija.
Gudački kvartet Schumann festivalskoj publici će se predstaviti u atriju Kneževa dvora, baš kao i Ansambl 1700 s kojim će nastupiti i jedan od najuglednijih kontratenora današnjice Andreas Scholl.

Vrhunske recitale priredit će Yuya Okamoto, japanski violončelist koji je lani osvojio Nagradu Eugène Ysaÿe na Međunarodnom natjecanju Queen Elisabeth te Ivan Krpan koji se, osvojivši prvu nagradu na Međunarodnom pijanističkom natjecanju Ferruccio Busoni u Bolzanu lani, upisao u povijest postigavši jedan od većih uspjeha hrvatskog pijanizma uopće.

Jedan od umjetničkih vrhunaca ovo ljeto recital je Daniila Trifonova. Još jedan jedinstven glazbeni program nosi naziv Guitarrismo, a samo za ovu prigodu koncertiranja u atriju Kneževa dvora na 69. Igrama, okupit će osam eminentnih gitarista: Zorana Dukića, Petrita Çekua, Moranu Pešutić, Tomislava Vukšića, Tvrtka Sarića, Krešimira Bedeka, Pedra Ribeira Rodriguesa i Maroja Brčića koji će praizvesti skladbu za osam gitara Gordana Tudora.

Francuski harmonikaš Vincent Peirani i saksofonist Emile Parisien dijele jedinstven glazbeni izričaj koji obuhvaća više žanrova, ali kojemu je improvizacija vodeći princip. Duo će u suradnji Dubrovačkih ljetnih igara i Jadranskih luksuznih hotela nastupiti u Vala Beach Clubu hotela Palace.

U sklopu programa 69. Igara, bogatu hrvatsku folklornu plesnu i glazbenu baštinu publici predstavljaju LADO te Folklorni ansambl Linđo.

POPRATNI PROGRAM

Popratni program donosi domaće filmove pobjednike i selekciju najboljih međunarodnih filmova s Pulskog filmskog festivala.

U atriju palače Sponza ostvarit će se izložba Josipa Pina Trostmanna te skupna izložba koja će publici predstaviti radove suvremenih dubrovačkih vizualnih umjetnika.

„Ključevi od Grada“ naziv je popratnog programa namijenjenog razvoju publike, u sklopu kojeg će se održati simpozij „Mitologizacija Michelangelovih radova u Dubrovniku“, izložba „Ranko u Dubrovniku“ i drugi programi koji će osigurati uključenost građana u program Igara.

- Objaviti konačan program i započeti s prodajom ulaznica gotovo pola godine prije samog početka festivala predstavlja uspjeh za koji se nadam da će postati pravilo, a ne iznimka. Osim na pravovremenom donošenju programa, cijelom timu moram čestitati i na aktivnostima vezanima za Europske fondove. U zadnja dva mjeseca prijavili smo dva projekta na programe Kreativne Europe, a do kraja godine planiramo prijaviti još dva. Što se tiče financijskog plana 69. Igara, predviđamo proračun od 12,5 milijuna kuna što je približno lanjskom. Oko 60% sredstava bit će ostvareno iz javnih izvora - Ministarstva kulture, Grada Dubrovnika, Županije dubrovačko-neretvanske te turističkih zajednica - dok će gotovo 40% proračuna činiti vlastiti prihodi, sponzorstva i donacije od vjernih partnera Mastercarda, Tele2, Forda, HEP-a, Croatia osiguranja, Jadranskih luksuznih hotela i brojnih drugih. – kazala je ravnateljica Ivana Medo Bogdanović dodajući da Igre očekuje financijski stabilna godina.

Ovogodišnji festival ima i novi vizualni identitet autora Mara Pitarevića u suradnji sa studijom Šesnić&Turković, koji nudi novu i svježu grafičku interpretaciju Dubrovnika te kontrastom tradicionalnog i modernog pop jezika neona poziva na preispitivanje tradicionalnih doživljaja Dubrovnika i Igara.

K.L.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i predsjednik Društva prijatelja dubrovačke starine Niko Kapetanić potpisali su u četvrtak dodatak Ugovoru o korištenju i održavanju gradskih zidina kojim se između ostalog Društvo obvezuje u korist gradskog proračuna isplatiti 60 posto prihoda od ulaznica na gradske zidine te Ugovor donaciji Društva u iznosu od 14 milijuna kuna u svrhu obnove Državnog arhiva u Dubrovniku, piše u priopćenju Grada Dubrovnika koje ne odgovara istini. Naime, gradonačelnik Mato Franković potpisao je ugovor puno prije, „bjanko“, još prije sjednice Gradskog vijeća, prije no što su vijećnici vladajuće koalicije HDZ-DDS-DUSTRA izglasavanjem dodatka ugovora oštetili Grad Dubrovnik za nekoliko milijardi kuna u sljedećih petnaest godina. Možda su ti primjerci bačeni u smeće, a jučer isprintani novi, kad je Frankovićeva gradska uprava u pitanju, sve je moguće.

Ono što također ne piše u priopćenju jest zaključak Ministarstva kulture u kojem se kaže kako je ugovor Grada i DPDS-a protuzakonit, a samim tim protuzakonit je i dodatak ugovora koji je „jučer“ potpisan, a kojim se DPDS-u zidine daju na upravljanje idućih petnaest godina. No, hrvatske institucije zasad se oglušuju na ove nezakonitosti.
Inače, u priopćenju još piše kako se Grad Dubrovnik „već prethodno obvezao sufinancirati dovršetak radova na zgradi „ex-vojarne“ za potrebe smještaja Državnog arhiva, a cjelokupni iznos udjela donacijom je osiguralo Društvo prijatelja Dubrovačke starine“. Upravo zbog predmetne donacije od 14 milijuna kuna Gradsko vijeće je na 8. sjednici Dubrovnika održanoj 24. siječnja donijelo rebalans proračuna za 2018. godinu, piše u priopćenju potvrđujući prethodne napise portala Dubrovnikpress.hr o razlozima rebalansa proračuna.