Netom što je počela bilo je jasno kako će sjednica Gradskog vijeća trajati samo do rukometne utakmice. Pošto je rukometna utakmica za većinu Hrvata životno iznimno važna sa sjednice su skinuta vijećnička pitanja. Predložio je to oporbeni vijećnik Vido Bogdanović, i to kako je rekao, na prijedlog predsjednika Gradskog vijeća Marka Potrebice. Vijećnička pitanja dignuta su s dnevnog reda jednoglasno. Kako to ocijeniti nego kao dno dna kad je rukometna utakmica ljudima izabranim od građana važnija od problema istih tih građana.

Nakon što je Gradsko vijeće brzinom svjetlosti izmijenilo Statut Grada Dubrovnika, odnosno uskladilo ga zakonom krenulo se s rebalansom proračuna.

Proračun se eto rebalansira jer je Društvo prijatelja dubrovačke starine Gradu Dubrovniku doniralo ni više ni manje nego 14 milijuna kuna gradskog novca kojeg utrže na gradskoj imovini. Tih 14 milijuna kuna bit će namijenjeno za za obnovu Državnog arhiva smještenog u ex. Kasarni u vlasništvu države.

Drugi razlog rebalansa proračuna je, kako ga je nazvao gradonačelnik Mato Franković, „predmet Pero Šiša”.

- Vi znate kako je Pero Šiša otišao iz orkestra, potjeran je s radnog mjesta, a samo će prva presuda grad koštati 900 tisuća kuna. Orkestar nema para i netko mu novce treba dati jer će Šiša pokrenuti ovrhu pa ćemo vratiti i više nego što bismo platili sada. - obrazložio je gradonačelnik Franković.

Vijećnik HNS-a Miho Obradović upozorio je da bi država trebala dati novce za Arhiv.

- Davamo 14 milijuna kuna za obnovu Državnog arhiva. Kažete kako vam u Zagrebu govore da je Dubrovnik bogat Grad, a ponavljam, ovdje davamo 14 milijuna kuna za obnovu Državnog arhiva. - prigovorio je Obradović, kojemu je odgovorio Franković.

- Život ne počinje i ne prestaje u trenutku kad gradonačelnik Dubrovnika postane netko drugi. Prije osam godina je bivši gradonačelnik naslijedio ugovor u kojem je stajala obveza Grada za obnovu Arhiva. Bivša gradonačelnica je sklopila ugovor s Ministarstvom kulture u kojem se obvezala da će Grad uložiti dio sredstava u adaptaciju nove zgrade Arhiva. Bivši je gradonačelnik tu ugovornu obvezu odbio ispuniti i osam godina stojimo u mjestu. Razgovaralo se i dogovaralo i nikad se dogovorilo nije. - rekao je Franković, a onda ispalio kako će se Arhiv obnavljati novcem DPDS-a.

- Kako bi izbjegli da Grad da svoj novac za obnovu, dogovorili smo da DPDS da novac za obnovu Arhiva. - rekao je Franković koji i dalje ne razumije da to ne bi trebali bti novci DPDS-a nego gradski jer su zarađeni na gradskoj imovini koju im je on poklonio na idućih 15 godina.

- Vido Bogdanović za riječ se javio kako bi podsjetio da je država nepažnjom zajedno s Arhivom Gradu uzela i Sponzu.

- Tako nam je pošla i Preparandija i još neke zgrade. Pravo korištenja je pretvoreno u vlasničko pravo i bez kune i dinara je Grad ostao bez tih nekretnina. - upozorio je Bogdanović.

Bogdanovića je zanimalo hoće li s 900 tisuća kuna završiti predmet Šiša.

- Ne govorim ovdje o osobi, o Peru Šiši, ali ovdje je pogriješeno u proceduri, a netko je odgovoran voditi proceduru. Nisam za kažnjavanje, ali tek tako pustiti 900 tisuća kuna je neodgovorno, pogotovo kad su se zaoštrili odnosi prema kulturi i trošenju u kulturi. - rekao je Bogdanović.

Vijećnici su naravno, pa čak i oporbeni SDP-ovci, usvojili rebalans proračuna. A kad je u pitanju Pero Šiša, pa nisu li njegovoj dekapitaciju kumovali Pero Vićan i Olga Muratti, s kojima je HDZ idiličnim odnosima? S ovim prvim su u koaliciji, a s ovom drugom bi tek mogli biti, a u odličnim su odnosima.

Nakon što je na automobilu Audi A6 gradskog vijećnika Miha Obradovića (HNS) protekli četvrtak oko 22.40 sati u Sustjepanu izbio požar, koji je ugašen od strane člana obitelji i susjeda, dovršenim očevidom, piše u policijskom izvještaju, „kao uzrok požara isključen je tehnički čimbenik“. Drugim riječima, požar na automobilu dubrovačkog poduzetnika i gradskog vijećnika je vjerojatno podmetnut. Stoga je pokrenuto kriminalističko istraživanje u cilju utvrđivanja svih okolnosti ovog događaja.

Miho Obradović nije danas želio komentirati rezultate očevida s obzirom da je kriminalistička istraga u tijeku, a prethodno je, nedugo nakon požara za Dubrovnikpress.hr kazao kako je riječ o minimalnoj šteti te je bio uvjeren kako je riječ o požaru zbog kvara.

D.M.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković primio je danas ovogodišnje festanjule pomorca Nedjeljka Zelena, kapetana duge plovidbe i obrtnika Iva Mazavaca u pratnji rektora crkve svetog Vlaha mons. Tome Lučića.

Festanjuli Feste sv. Vlaha 2018. godine ovom prigodom, gradonačelniku Frankoviću uručili su Proglas Feste svetog Vlaha, a tijekom prijema istaknuto je kako se vremena i okolnosti mijenjaju, ali kako sveti Vlaho i njegova Festa uvijek ostaju.

Gradonačelnik Franković i mons. Lučić razgovarali su i o dosadašnjoj suradnji te je istaknuto kako će se suradnja nastaviti i u budućnosti na obostrano zadovoljstvo.

Tijekom prijema, gradonačelnik Franković osobno je uručio mons. Tomi Lučiću i festanjulima Zelenu i Mazavcu program ovogodišnje Feste svetog Vlaha i Dana Grada Dubrovnika kao i pozivnicu za sudjelovanje na obilježavanju Dana Grada.

Podsjetimo, u ovogodišnju 1046. Festu, a na ponos Grada, uvest će nas svjetovni domaćini – festanjuli: pomorac Nedjeljko Zelen, kapetan duge plovidbe i obrtnik Ivo Mazavac.

Nedjeljko Zelen rođen je u Suđurdu na Šipanu 12. studenog 1967. godine. Diplomu inženjera pomorskog prometa stekao je na Višoj pomorskoj školi u Dubrovniku, a 1995. godine položio je kapetanski ispit i stekao naslov kapetana duge plovidbe. Deset godina plovio je na brodovima Atlantske plovidbe i to najviše na brodu ,"Sveti Vlaho".

Na Sveučilištu KENT u Londonu, studirao je management poslovanja u pomorskom prometu i stečeno znanje nadograđivao u Monacu i Antwerpenu. Trenutačno radi kao zamjenik komercijalnog direktora u domicilnoj pomorskoj kompaniji Atlantska plovidba.

Ivo Mazavac rođen je u Dubrovniku 24. rujna 1962. godine, a nastanjen je u Popovićima. Osnovnu školu završio je na Grudi, a Srednju školu učenika u privredi u Dubrovniku s diplomom VK vodoinstalatera.

Mazavac je trenutačno zaposlen u tehničkoj službi u hotelu Croatia u Cavtatu, poduzeća Jadranski luksuzni hoteli.

DPP

Za programske aktivnosti za 2018. godinu Zavodu za obnovu Dubrovnika iz gradskog proračuna ide 13,4 milijuna kuna. Naime, pred gradske vijećnike na sjednici u srijedu naći će se i Program javnih potreba u kulturi za 2018. godinu. U opširnom aktu ove točke, stoje tako i aktivnosti ZOD-a u 2018. godini.

Svakako, intrigantno zvuči kako u 2018. godini, kako piše u obrazložeju akta, „Zavod planira izraditi projektnu dokumentaciju te pristupiti procesu sanacije i trajnog smještaja Orlandovog stupa, kao i postavci replike na mjestu originala”.

U biti, već dulje vremena traju nagađanja oko sudbine Orlandovog stupa, a sad je tako i razvidno kako će se postaviti njegova replika. Jedino je pitanje gdje bi se Orlandov stup smjestio, ali i hoće li ovaj projekt završiti u 2018. godini, budući da se ovdje tek radi o projektnoj dokumentaciji.

Nadalje, što se tiče ostalih aktivnosti, u obrazloženju ovoga akta, stoji kako se će treća faza, ujedno i posljednja, na sanaciji Kneževoga dvora završiti do lipnja. Radit će se na konstrukcijskoj sanaciji zapadnog, istočnog i južnog pročelja kata, popločenju prizemlja atrija te preostalih konzervatorsko-restauratorskih radova.

Navodi se i kako će Zavod planira izraditi konzervatorski elaborat koji će služiti kao podloga za izradu projektne dokumentacije za obnovu zgrade na adresi Ilije Sarake 7 i za zgradu bivšeg zatvora u Pustijerni.
Ove godine se planira izraditi idejni, glavni i izvedbeni projekta sanacije i revitalizacije ljetnikovca Gučetić - Lazarević u Mokošici, ali i projekt izrade idejnog, glavnog i izvedbenog projekta te vrtne studije za sanaciju i revitalizaciju ljetnikovca Restić-Đonovina u Rožatu, kao i vrtne studije za ljetnikovac Bozdari Škaprlenda u Čajkovićima.

Između ostaloga, ZOD će izraditi studije za izradu Plana upravljanja povijesnom jezgrom, ali i kartu sa svim podacima povijesne jezgre Grada potrebnim za izradu Plana upravljanja.

Također, izradit će se i arhitektonska snimka postojećeg stanja za Sponzu, te će se izraditi preostala dokumentacija za projekte sanacije kompleksa Benediktinskog samostana i Maksimiljanovog ljetnikovca.
"U 2018. godini započet će se sa arheološkim istraživanjima ispod Katedrale i Bunićeve poljane i pristupiti objedinjavanju svih dosadašnjih istraživanja te valorizaciji arheoloških nalaza." - piše u obrazloženju akta, u kojemu se još navodi i kako "Zavod planira projekte pripreme i zaštite prve, druge, treće i sedme lađe Lazareta".

Planira se i izrada projektne dokumentacije za sanaciju zgrade Umjetničke galerije Dubrovnik.

U obiteljskoj kući na predjelu Gruža, 59-godišnjakinja je u ponedjeljak poslijepodne, oko 16.30 sati, hladnim oružjem ozlijedila 58-godišnjaka nanijevši mu lakše tjelesne ozlijede, navodi se u priopćenju PU dubrovačko – neretvanske.

Ozlijeđenom muškarcu liječnička pomoć pružena je u dubrovačkoj bolnici, a 59-godišnjakinja je uhićena i dovedena u prostorije policije na kriminalističko istraživanje nakon čega je, uz kaznenu prijavu zbog sumnje da je počinila kazneno djelo ubojstvo u pokušaju, dovedena pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, stoji u priopćenju.

D.M.

Povodom Feste sv. Vlaha 2018. godine dubrovački biskup mons. Mate Uzinić uputio je tradicionalnu Poruku štovateljima sv. Vlaha u domovini i inozemstvu.

„Festa sv. Vlaha, koju ove godine u miru, slobodi i blagostanju slavimo po 1046. put, Festa je svih nas u Gradu i domovini, ali i svih vas koji ste ih zbog različitih razloga morali napustiti. Iako vas i ovogodišnja Festa sv. Vlaha zatječe izvan Grada i u tuđini, u nju smo svi zajedno uključeni, a biti dionikom Feste dar je koji nas sve povezuje, ali i obvezuje“, piše dubrovački biskup.

Nadalje biskup objašnjava zašto bi sudjelovanje u Festi sv. Vlaha svatko trebao doživjeti kao dar. Ističe da je po životu i mučeničkoj smrti sv. Vlaha, njegovoj ulozi u slavnoj prošlosti Grada i biskupije, kojima se objavio kao zaštitnik i branitelj, milost Božja dodirnula naše pretke „osposobljavajući ih za očuvanje slobode, bivajući im nadahnuće za sva ona djela koja sačinjavaju našu dubrovačku posebnost, čineći nas ponosnima zbog slavne prošlosti, ali i zahvalnima zbog današnjega mira, slobode i blagostanja.“ Festa sv. Vlaha omogućuje i današnjim štovateljima da po životu i mučeništvu Parca, kao i po njegovoj zaštitničkoj ulozi, Božja milost može dodirnuti i svakoga od njih, osposobljavajući ih danas „za življenje u slobodi i činjenje velebnih djela kojima je sv. Vlaho svojim primjerom i zagovorom uvijek bio i ostaje nadahnuće.“

Dubrovački biskup zatim naglašava kako zbog toga Festa sv. Vlaha i obvezuje štovatelje da otvoreni Božjoj milosti, Gradu i biskupiji, ali i svim krajevima u kojima se nalaze, u skladu s primljenim nadahnućem i primjerom sv. Vlaha, daju svoj vlastiti pečat. „To je način da očuvamo ono što smo primili i s čim se s pravom ponosimo, ali i da to obogatimo i obogaćeno proslijedimo dalje, budućim naraštajima. To je i poziv da se više trudimo oko zajedničkoga dobra postajući jedni drugima ono što je sv. Vlaho bio i jest ovomu Gradu, biskupiji i svima nama. Poziv je to koji stoljećima, ne gubeći na aktualnosti, odzvanja našim mirima: Izdignimo se iznad vlastitih interesa, stavljajući se u službu zajedničkog dobra! To je jedini način da naš Grad i biskupija, ali i sve sredine u kojima živimo, mogu nastaviti živjeti u skladu, miru, ljubavi, blagostanju.“

Na kraju biskup Uzinić na sve u Gradu, biskupiji i domovini, na sve štovatelje sv. Vlaha i njihove obitelji širom svijeta, na iseljenika i pomorce zaziva obilje Božjega blagoslova i nebeski zagovor svetoga Parca: „Neka sv. Vlaho nad svima nama bdije i sve nas pred Bogom trajno zagovara! Živio sveti Vlaho!“



Angelina Tadić/Dubrovačka biskupija

Prethodnih dana pojedinci su u Gradu padali u afane zbog zida iza Katedrale koji je nedavno obnovljen i nanovo ožbukan. Da, nanovo ožbukan, kao što je bio ožbukan i prije. Naime, izgleda da mnogi koji su o tom zidu pisali, što po društvenim mrežama, što po medijima, nisu često prolazili iza Katedrale ili se samo prave malo blesavi. To ruglo od zida u stanju u kojem je bio donedavno, a takvih rugla ima po Gradu još dosta, odavno je trebalo nanovo ožbukati, jer se stara žbuka raspala, odlomila, posebno na dijelu zida uz koji se godinama odlagao otpad svake vrste.

I dok se veliki ljubitelji Grada, koji Grada, po ovom sudeć,i nisu tako često viđali, čude žbuci na zidu k'o Mare krivome k… iz Zavoda za obnovu Dubrovnika reagirali su priopćenjem u kojem ističu kako je sama obnova dobila i sve konzervatorske suglasnosti.

Ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika Iva Carević Peković tako piše:
- Konzervatorski odjel u Dubrovniku pismenim je putem zatražio od Grada sanaciju zida iza Katedrale. Zid je statički bio u vrlo lošem stanju sa vidljivim pukotinama. Žbuka je sa zida većim dijelom otpala pa se mogao steći možda pogrešan dojam da je zid inicijalno bio kameni. Vrsta materijala od kojeg je zidan je kamen i opeka koji su izvorno bili ožbukani. Prilikom sanacije zid se prvo razgradio, zatim statički ojačao, a nakon toga ponovo ugradio isti materijal (kamen i opeka). – piše Iva Carević Peković.

- Gabaritima i sastavom materijala zid je ostao isti. Projekt po kojem se vršila sanacija dobio je sve potrebne suglasnosti konzervatora koji su od početka bili uključeni u sve segmente sanacije. Završni sloj je antik vapnena bez cementna žbuka čiji ton i način obrade su odredili konzervatori. – zaključila je ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika Iva Carević Peković.
Inače, ono što ne spominje ravnateljica Carević Peković jest da su brojni zidovi u Gradu, uključujući i djelove samih zidina, prekriveni sličnom žbukom, a žbukom su se zidine na pojedinim djelovima obnavljale i tijekom 90.-tih i 80.-tih, samo što, naravno, protokom godina ne samo da je "oko naviklo" na to, već je i sam žbuka dobila "patinu" kao i na primjeru ovih fotografija snimljenih u samo stotinjak metara razdaljine, a slične se fotografije mogu snimiti u cijelom Gradu.
Nevezano uz zidine, iako je uopćeno vjerovanje da je povijesna jezgra u cijelosti izgrađena od kamena i da su sve kuće u njoj stare najmanje 300-400 godina, to baš i nije tako, a kuće su se u povijesnoj jezgri gradile čak i početkom 20. stoljeća, dok se na koncu prošlog stoljeća bilježi nekoliko izgradnji, pa je pored žitnice Rupe primjerice izgrađena sasvim nova kuća, navodno prema starim planovima Grada, i to od cigle, a čija je fasada kasnije naravno uređena da se uklapa u povijesnu jezgru. Ovaj posljednji primjer izgradnje u prethodnoj rečenici nije nešto pohvalno, ali dobar je primjer kako se može steći iskrivljeno mišljenje o povijesnoj jezgri i njenoj urbanističkoj autentičnosti.

Stoga ne treba u ovom slučaju zida iza Katedrale od muhe činit slona. Ma zapravo ovdje i nema slučaja, ali ima puno prdoklačenja „velikih poznavatelja“ Grada. Lijepo je brinut o svome Gradu, ali nitko ne treba biti ishitren.

Zbog izvođenja radova na sanaciji asfaltnog kolnika u petak, 26. siječnja i u utorak, 30. siječnja 2018. godine u noćnim satima u vremenu od 00:00 sati do 5:00 sati bit će zatvoren za promet svih vozila (osim interventnih) dio Ulice Petra Krešimira IV. na dijelu od Turističko-ugostiteljske škole do okretišta Viktorija.
 
U navedenom vremenu bit će onemogućeno prometovanje vozilima prema naselju Zlatni potok, odnosno prema Ulici Frana Supila, dok će sva vozila iz naselja Zlatni potok i Ulice Frana Supila moći nesmetano izaći iz zone Povijesne jezgre.

Grad Dubrovnik

Pred gradske vijećnike na sjednici u srijedu naći će se i Program javnih potreba u kulturi za 2018. godinu. Općenito izdvajanja u kulturi u posljednje vrijeme pod posebnim su povećalom, najviše zbog izjava predsjednika Dubrovačke stranke Željka Raguža.
Podsjetimo, Ragužu smeta, kako je rekao, "što se 30 posto proračuna izdvaja za kulturu" te je naveo kako je "sve to njemu magla", o čemu više možete pročitati OVDJE. Doduše, treba reći i kako mu nitko od ravnatelja javnih ustanova, ali i drugih djelatnika u kulturi nije odgovorio. Tek je ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik Marin Ivanović kazao kako se davanja za udruge ne trebaju smanjivati, o čemu više možete pročitati OVDJE.

No, kolika su zapravo izdvajanja Grada Dubrovnika za potrebe u kulturi? Na gradske javne ustanove ići će tako ukupno 15 milijuna kuna, a za aktivnosti Zavoda za obnovu Dubrovnika ide 13,4 milijuna kuna.

Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik ići će 353,8 tisuće kuna, Dubrovačkim knjižnicama 540 tisuća kuna, Dubrovačkim ljetnim igrama 5,4 milijuna kuna, Dubrovačkom simfonijskom orkestru 1,6 milijuna kuna, Kazalištu Marina Držića 1,5 milijuna kuna, Folklornom ansamblu Linđo 612 tisuća kuna, Umjetničkoj galeriji Dubrovnik 1,1 milijuna kuna, Domu Marina Držića 550 tisuća kuna, a Muzeju Domovinskog rata 160 tisuća kuna.

Riječ je o iznosima bez izdvajanja za plaće djelatnika.

Što se tiče udruga, Grad Dubrovnik ukupno će izdvajati 4,5 milijuna kuna. Na glazbeno scensku djelatnost tu će ići 1,3 milijuna kuna, na knjižnično-izdavačku djelatnost 1,2 milijuna kuna, na muzejsko-galerijsku djelatnost 227 tisuća kuna, na likovnu djelatnost 281 tisuća kuna, na film i kinematografiju 398 tisuća kuna, n a nove medijske kulture i kulture mladih 206 tisuća kuna, a na zaštitu kulturnih dobara 293 tisuće kuna. Pak, prijaviteljima s više programa iz različitih djelatnosti ići će 425 tisuća kuna.

U svakom slučaju, planirana sredstva za programske aktivnosti u 2018. ne odstupaju značajno od lani. No, treba se prisjetiti i riječi gradonačelnika Mata Frankovića koji je upravo uz raspravu o izdvajanjima o kulturi Ragužu odgovorio "kako ravnatelji mogu i više". Pa je i u tom kontekstu za očekivati i više aktivnosti na ovome dubrovačkom kulturnom polju, koji se prvenstveno tiče omjera uloženog i dobivenog.

Procijepljenost u Dubrovniku, kao i na jugu Hrvatske, je katastrofalna i Županiji dubrovačko-neretvanskoj prijeti epidemija ospica, rečeno je na današnjoj konferenciji za novinare koju je održao župan Nikola Dobroslavić zajedno s ravnateljem Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije dr. Matom Lakićem, voditeljem službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije dr. Miljenkom Ljubićem, voditeljem službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dr. Bernard Kaićem i ravnateljem Opće bolnice Dubrovnik dr. Marijom Bekićem.

Svi oni ustvrdili su da je stanje po pitanju procijepljenosti, posebno protiv ospica, katastrofalno. Dakle, u Srbiji je oboljelo ukupno 1269 osoba od ospica, već ih je troje umrlo, a trećina njih je hospitalizirana. Procijepljenost djece protiv ospica rođene 2015. godine iznosi 43 posto u Županiji, a samo 26 posto u Dubrovniku. Postotak djece, koja su primila cjepivo protiv ospica, rođene 2016. godine u Županiji iznosi 23 posto, a u Dubrovniku katastrofalnih deset posto. Što se tiče procijepljenosti protiv ospica djece koja se upisiva u prvi razred osnovne škole, ona u 2017. iznosi 81 posto u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Prema tim podacima, rečeno je na konferenciji za novinare, DNŽ je na začelju u Hrvatskoj. Očito, radi se tu o djeci neodgovornih roditelja.

- Održavamo ovu konferenciju za novinare da upozorimo javnost o ugrozi epidemije ospicama i posljedicama. To je ozbiljna bolest koja može izazvati razne posljedice jer od tisuću oboljelih jedna osoba smrtno strada. Prevencija protiv te bolesti je cijepljenje, ono je i zakonska obveza. U našoj županiji, procijepljenost je vrlo niska, među najnižima u Hrvatskoj. Moramo nešto napraviti da se ona poveća i da se tako pojača prevencija protiv te ozbiljne bolesti. Uputio bih apel roditeljima, i struci da spriječimo moguće negativne posljedice. Cijepimo djecu. Teško je zamisliti što bi značila epidemija ospicama. - rekao je župan Dobroslavić.

Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije dr. Mato Lakić rekao je kako u Zavodu izradili dopis u kojemu traže da se Ministarstvo zdravstva aktivnije uključi u problematiku. Odgovor, kako je rekao dr. Lakić, još nije stigao.

- Napravili smo situacijsku analizu i ponudili određena rješenja o nastalim problemima. Radili smo na tom pitanju i zadnjih godina. Imali smo niz stručnih simpozija i sastanaka, radili na medijskoj promidžbi, izdali smo dvije brošure koje su čitane na razini Hrvatske. Imali smo i program "Zaštitimo našu djecu" i pokušali navesti roditelje da cijepe djecu. Najveća odgovornost je na roditeljima. Pozivam roditelje i medije da se koriste provjerenim informacijama vezanima za cijepljenje. Apeliram na sve roditelje da ne ugrožavaju zdravlje i živote svoje djece, Neka se što prije jave i dogovore termin cijepljenja, svako odgađanje cijepljenja može imati nesagledive posljedice. - objasnio je dr. Lakić, koji je odgovorio i na pitanje zašto je baš na jugu Hrvatske tako loša procijepljenost.

- Teško je odgovoriti na to pitanje, nije problem samo DNŽ, nego cijelo obalno područje. Što je uzrok je teško špekulirati. Držim da je problem prevelika internetizacija, u smislu traženje rješenja na Internetu. Zato apeliram da se stvarno provjerene informacije uzimaju u obzir. Na Internetu se svašta piše, što ne znači da je točno i istinito.- naglasio je Lakić.

Voditelj službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije dr. Miljenko Ljubić analizirao je brojke, dodajući kako je započela praksa da se roditelji kontinuirano zovu da cijepe svoju djecu Naveo je i kako je započela akcija pregledavanja zdravstvenih kartona kod pedijatara, dodajući kako su "podaci katastrofalni" i kako je najveći problem "odgoda cijepljenja".

Voditelj službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dr. Bernard Kaić također je govorio o odgodi cijepljenja.

- Zabrinjava odgađanje cjepiva, jer postoci koji se postižu se postižu prekasno. Svrha je cijepiti najranije što se može, u vrijeme kad se može postići odgovarajuća imunološka zaštita. To je nakon prvog rođendana. Samo u Dubrovniku između prvog rođendana i upisa u školu imamo 2200 necijepljene djece, što je vrlo veliki broj za tako mali grad. Ta se djeca grupiraju i to predstavlja ozbiljnu opasnost. - kazao je dr. Kaić.

- Nema razloga odgađati cijepljenje zbog straha od nuspojava. Cjepivo ima nuspojave, i ovo protiv ospica, kao i svako drugo. Ali, argumenti poput nastajanja perozivnog poremećaja, zaostatka u razvoju djeteta ili razvoja bolesti autističnog spektra ne stoje. Ti navodi su temeljito opovrgnuti. Cjepivo nema veze s tim. Ospice su najzaraznija bolest koja postoji, svatko tko je osjetljiv će se zaraziti i zato se djeca moraju cijepiti. - objasnio je dr. Kaić.

Ravnatelj OB Dubrovnik dr. Bekić je pojasnio kako za sada zaraženih osoba na području Županije nema.

- No, niska procijepljenost je opasnost. Naši infektolozi, pedijatri i pulmolozi su spremni za moguću epidemiju, dakle kadrovski i prostorni smo ekipirani za eventualnu borbu protiv zaraze. No, kao liječnik i otac apeliram na roditelje i kolege iz primarne zdravstvene zaštite da pristupe cijepljenju djece kako bi se virus našao u štetnoj okolini. - pojasnio je dr. Bekić.

- Smiješno je da je baš Grad Dubrovnik, koji baštini tisućljetnu tradiciju razvoja medicine, upravo na začelju u Hrvatskoj po procijepljenosti. Smatram da je cijepljenje djece dio osobne kulture kolega i roditelja. - zaključio je ravnatelj OB Dubrovnik dr. Marijo Bekić

CNN Travel objavio je popis 12 turističkih destinacija koje bi turisti trebali izbjegavati, a među njima se našao i Dubrovnik. Rezultat je to izjava čelnika nove gradske vlasti koji su se netom što su preuzeli gradsku upravu potrudili na sva zvona razglasiti kako u Dubrovniku turisti nisu poželjni te kako treba njihovu brojku ograničiti te ograničiti pojsete na četiri tisuće gostiju s kruzera i broj kruzera koji posjećuju Grad.

Tako CNN Travel u svom tekstu kojega su prenijeli svi relevantni američki mediji navodi kako su gradske vlasti odlučile poduzeti drastične mjere ne bi li reducirali broj turista, odnosno nastoje ograničiti njihov broj na četiri tisuće dnevno. Navodi se naravno i kako aktualni gradonačelnik namjerava smanjiti broj kruzera.

I dok CNN preporučuje svojim čitateljima da posjete obližnji Cavtat, kako ga opisuju, slikovito mjesto s praznim plažama u kojem nema gužve, sadašnji gradonačelnik Mato Franković, svjestan težine njegovih izgovorenih riječi, nakon sastanka s predstavnicima kruzing kompanija svoje izjave pokušava pripisati „zločestim novinarima“. No štetu je već učinio, i to enormnu, smatra bivši gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić i preporučuje građanima Dubrovnika koji žive od turizma da aktualnog gradonačelnika Frankovića tuže za izgubljenu dobit.

- Zanimljivo je da su danas proradile kamere koje broje turiste, a ja sam još bio dogovorio s predstavnicima UNESCO-a da u jednom danu u povijesnoj jezgri ne bi trebalo biti više od osam tisuća posjetitelja. Inače, samo je nekoliko dana u sezoni kada bi brojka posjetitelja premašivala tih osam tisuća posjetitelja koji su se u povijesnoj jezgri zadržavali oko dva sata. I ta brojka od osam tisuća posjetitelja u jednom danu još uvijek je puno manja od broja ljudi koji su na Stradunu dočekali novu godinu. Tolika koncentracija ljudi na Stradunu za doček puno više ugrožava povijesnu jezgru i spomeničku baštinu nego što je slučaj s brojem turista u pojedinim danima tijekom sezone. - kazao je Vlahušić.

- Inače, onaj famozni sastanak s predstavnicima kruzeraša bio je potpuni promašaj. Ništa nije dogovoreno, niti je nakon njega dana neka konkretna izjava. Opasna je igra koju Franković igra s kruzerima jer je upravo kruzing industrija najbrže rastuća u turizmu s enormnim potencijalima, ali Franković to ne prepoznaje pa ne čudi što se svjetski mediji poput Bloomberga i Suna pa i CNN-a u negativnom kontekstu pišu o Dubrovniku. Mi smo prošle godine imali 181 tisuću turista iz Velike Britanije i 120 tisuća gostiju iz SAD-a, dakle 50 posto turista dolazi iz zemalja čiji mediji donose tekstove kako oni više u Dubrovniku nisu dobrodošli. Efekte tih izjava tek ćemo osjetiti i preporučujem svim građanima koji žive od turizma da tuže gradonačelnika Mata Frankovića zbog izgubljene dobiti. - kazao je Vlahušić, istaknuvši kako Franković Gradu i njegovim stanovnicima zapravo čini enormnu štetu.
- Nakon što je Mato Franković uspješno i s potpuno jasnom namjerom protjerao domaće ljude sa Straduna za vrijeme trajanja Zimskoga festivala, predao i prodao dubrovačke zidine za Judine škude privatnoj udruzi građana, sada to još uspješnije radi i s turistima. Nakon Bloomberga, Suna, sada i CNN, najutjecajniji svjetski medij, poručuje svima u svijetu izbjegavajte Dubrovnik. I to ne zbog gužvi u Gradu niti kruzera kojih je iz godine u godinu manje, nego jedino i isključivo zbog Mata Frankovića, koji ne želi turiste u našemu gradu, jer Dubrovnik očito nije njegov grad. Stalne i neodgovorne izjave domaćim i stranim medijima, svakoga stanovnika Dubrovnika iz dana u dan čine siromašnijim. Jer ako nema turista, što će Franković i njegova nesposobna ekipa ponuditi Dubrovčanima. Vjerojatno isto što HDZ uspješno radi u drugim dijelovima Hrvatske. Umjesto da dočekujemo Britance, Irce, Amerikance, Australce, u svome gradu zarađujemo od svoje imovine i svoga rada, mi napuštamo rodna ognjišta, svoj dom, Dubrovnik i Hrvatsku i selimo se zbog onih koji ne žele turiste i tako nas onemogućuju o zaradi. - rekao je Vlahušić.

Kad je u pitanju članak na CNN-u, zanimljivo je da se Dubrovnik u njemu našao na trećem mjestu razvikanih svjetskih turističkih destinacija koje treba izbjegavati, poput Isle of Skye u Škotskoj, Barcelone, Venecije, Santorinija, Butana, Taj Mahala, Mount Everesta, Machu Picchua, Galapagoških otoka, Cinque Terre i Antarktika. Dakle, riječ je o odredištima koja bi rijetko tko zaobišao, a ponajmanje zbog gužvi tamo gdje ih ima. Ulice Santorinija puno su uže nego dubrovačke, a na ukrcaj na tamošnju panoramsku žičaru nerijetko se čeka i po 45 minuta, no rijetko kome od turista te gužve i ljetni šušur smeta.

Vlasti u svim tim destinacijama, koliko god se trudile reducirati broj posjetitelja, još nisu u tome uspjele jer izjava nekog lokalnog čelnika svakako neće spriječiti nekoga da primjerice posjeti Taj Mahal, Santorini ili Machu Picchu. Dovoljno je da takvo putovanje možete sebi priuštiti.

Kad je u pitanju Dubrovnik, njegov problem nisu kruzeri već disperzija turista na kopnu. To je problem koji gradske strukture nisu u stanju riješiti.

Kad već reducira broj kruzera Franković bi trebao dobro razmisliti kojoj će od kompanija reći da u Dubrovniku više nisu dobrodošle. Kruzeri Royala, Norwegiana ili Carnivala, kompanije iz koje su kako se neslužbeno može čuti iz Lučke uprave Dubrovnik, već uputili prigovore na stavove gradske uprave, s obzirom da dovode goste visoke platežne moći, svakako trebaju i dalje imati svoje mjesto u dubrovačkom portu.

Gradonačelnik Franković, koji inače ima iskustva u turističkoj branši, svakako bi trebao dobrano razmisliti što će izjavljivati jer ponekad je dojam da su njegove izjave rezultat krivih savjeta pojedinaca koji s turizmom baš i nemaju puno veze.

Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave zaprimila je žalbu austrijske tvrtke Strabag na odluku Hrvatskih cesta o izboru kineskog konzorcija za izvođača radova na Pelješkom mostu, podaci su s internet stranica Državne komisije, piše Hina.

Prema upisniku predmeta koje Državna komisija objavljuje na svojim internet stranicama, u utorak, 22. siječnja zaprimljena je žalba Strabaga na izbor izvođača radova za izgradnju mosta kopno-Pelješac s pristupnim cestama.

Strabag je bio jedan od tri ponuđača na natječaju za Pelješki most, a detalji njihove žalbe za sada nisu poznati.

Inače, Hrvatske ceste su 12. siječnja objavile da su od tri pristigle ponude za prvu fazu izgradnje mosta Pelješac s pristupnim cestama izabrale ponudu kineskog konzorcija China Road and Bridge Corporation, koje su za to ponudile cijenu od 2,08 milijardi kuna (bez PDV-a).

"Od tri pristigle ponude za sklapanje ugovora o javnoj nabavi odabrana je ona zajednice ponuditelja - China Road and Bridge Corporation, CCCC Highway Consultants, CCCC Second Highway Engineering i CCCC Second Harbour Engineering, s cijenom ponude u iznosu od 2,08 milijardi kuna (bez PDV-a) te rokom dovršetka radova od 36 mjeseci", izvijestili su tada iz Hrvatskih cesta.

Ista ponuda je ocjenjena prema kriterijima kao ekonomski najpovoljnija ponuda, a od datuma izbora počeo je teći rok za žalbe koje se podnose i o kojima odlučuje Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave.

Uz kineski konzorcij, koji je za izgradnju Pelješkog mosta dao ponudu od 2,08 milijardi kuna bez PDV-a odnosno 2,6 milijardi s PDV-om, ponude su dali i talijanski Astaldi i turska tvrtka IC Ictas te Strabag.

Zajednička ponuda Astaldija i turske tvrtke iznosila je 2,55 milijardi kuna bez PDV-a, odnosno 3,19 milijardi kuna s PDV-om, a Stragabova 2,62 milijardi kuna bez PDV-a, odnosno 3,28 milijardi kuna s PDV-om.

DPP