Jedna osoba smrtno je stradala u prometnoj nesreći koja se dogodila dana oko 10:55 sati u blizini Rabe.
Iz PU dubrovačko – neretvanske u kratkom priopćenju navodi se kako je u nesreći sudjelovalo osobno i teretno vozilo dubrovačkih registracijskih oznaka te da je promet na tom dijelu magistrale u potpunosti zatvoren.
D.M.
Moguća epidemija ospica na jugu Hrvatske aktualizirala je pitanje cjepiva, odnosno problema koje sa sobom donosi necijepljenje djece. U malo čemu postoje tako dva groljiva tabora, onih koji su za cijepljenje, kao i onih koji su protiv. Dubrovački političari Katarina Doršner (HDZ); Željko Raguž (DUSTRA), Jadran Barač (SDP) i Nataša Gabričević (HNS) odgovorili su na pitanja što oni osobno misle o važnosti cijepljenja.
Gradska vijećnica Doršner, koja je i liječnica, apsolutni je pobornik cijepljenja.
- Ovako visoka stopa neprocijepljenosti je veliki javno-zdravstveni problem, nastao radi neuvažavanja struke, a slušanja dezinformacija. To postaje problem pojedinaca, a javljaju se ozbiljne bolesti poput ospica za koje smo mislili da su iskorijenjene. Kao liječnik apeliram na roditeljsku odgovornost i pozivam roditelje da se žurno jave pedijatrima svoje djece i upoznaju se s mogućim negativnim posljedicama necijepljenja. I, neka se odluče poslušati struku i cijepiti svoju djecu, za dobrobit ne samo zajednice nego i njihove djece osobno. - kazala je Doršner.
- Uvijek u ambulanti, kad imam priliku, pitam roditelje je li dijete cijepljeno. Apsolutni sam pobornik cijepljenja i pozdravljam akciju župana Nikole Dobroslavića u kojoj je pozvao vodeće ljude zdravstva i održao konferenciju za novinare na kojoj je podržao cijepljenje. - objasnila je ona.
Svoje mišljenje o cijepljenju rekla je i potpredsjednica dubrovačkog HNS-a Nataša Gabričević.
- Pitanje cijepljenja nije političko pitanje nego medicinsko i javnozdravstveno pitanje. Mi kao liberali vjerujemo da dijete nije vlasništvo roditelja, nego svoja osoba koja ima pravo na zdravlje bez obzira na osobna uvjerenja roditelja ili skrbnika, pa i pravo na to da ne oboli od lako sprječivih zaraznih bolesti. U tom duhu, smatramo kako bi o potrebi cijepljenja protiv zaraznih bolesti trebali odlučivati medicinari i znanstvenici. - rekla je Gabričević, dodajući kako smatra da je po ovome pitanju najvažnije roditelje educirati i informirati o svojstvu cjepiva.
Predsjednik DUSTRA-e Željko Raguž vjeruje kako odluka ipak treba biti na izboru roditelja.
- Što se tiče cjepiva, ona su sigurno jedan od najvećih dosega u medicini budući da sprječavaju epidemije. Pogotovo jer se prije od bolesti, koje su danas iskorijenjena, prije umiralo. No, svakome treba dati slobodu što će napraviti sa svojim djetetom. Osobno, ne sviđa mi se koktel cjepiva, gdje se dobije ono što je potrebno, a možda i ono što nije potrebno za samo dijete. - njegove su riječi.
- Stoga, puno dobroga je u cjepivima, spriječene su epidemije, ali mislim da je na roditeljima kako i što odlučiti. - rekao je Raguž.
Čvrst stav o ovoj temi ima predsjednik SDP-a Jadran Barač.
- Znanstvena istraživanja su pokazala da zahvaljujući cjepivima se sprječavaju velike epidemije i štete koje se mogu pojaviti u javnom zdravstvu i općenito u populaciju. U našoj županiji je jedna od najmanjih procijepljenosti u Republici Hrvatskoj, a to nije hvalevrijedna činjenica. Protivnici cijepljenja postoje oduvijek, otkako su ona otkrivena, ali danas pogotovo ljudi dobivaju informacije koje nisu provjerene, a ne od liječnika i poglavito primarne zdravstvene zaštite koja bi trebala biti odgovorna za upoznavanje pučanstva s činjenicama i svojstvima cjepiva. Ima jedan podatak koji sam pouzdano saznao. Veća je šansa zaraditi meningitis ako se dijete zarazi ospicama, nego kao nuspojava nekakvog cjepiva, Stoga, apsolutno sam za cijepljenje djece. - naglasio je Jadran Barač.
Tradicionalno, u Domu Marina Držića, u večeras održanoj Noći muzeja, bilo je prepuno, veselo i živo. Ovom prilikom, otvorena je izložba Duška Šibla "Moj svijet Dunda Maroja".
- Dubrovnik mi je puno dao, od mene je učinio drugačijeg čovjeka, zbog svoje povijesti, samostalnosti, kulture. Tom Gradu nisam ništa dao, sad sam nadam se, dao doprinos mojoj ljubavi prema ovom Gradu. Držić mi je veoma blizak, a ova djela su nastala iz velike ljubavi. - rekao je autor Šibl.
[youtube url="https://youtu.be/qMnRhmccFCw"]
Iva Körbler u katalogu izložbe je zapisala:
"U prošloj, obljetničkoj godini 450. godišnjice smrti najvećeg hrvatskog komediografa i renesansnog pisca Marina Držića (1567.-2017.), istaknuti hrvatski akademski slikar Duško Šibl spontano je napravio seriju slika i crteža posvećenih likovima iz Držićeve komedije Dundo Maroje, kao poseban hommage velikom piscu, ali i aktualan umjetničko-društveni, metaforičko-alegorijski komentar suvremenog svijeta. Drugim riječima, nije se radilo o umjetničkoj narudžbi za ovu obljetnicu, već o vrlo snažnoj individualnoj potrebi jednog umjetnika da u današnjem društveno-povijesnom trenutku likovno poveže i komentira dvije vrlo slične epohe te ukaže na trajne konstante ljudskog karaktera i duha na koje se referira Marin Držić u svojem djelu. Duško Šibl udahnuo je likovima iz Dunda Maroja novi život u ciklusu slika koji nije tek respektabilni prinos značajnoj piščevoj obljetnici. Štoviše, još je jednom pokazao kako u Držićevom genijalnom komediografskom laboratoriju čovjek može postati vlastitom karikaturom, ali i bezvremenom „karikaturom univerzuma“ (Werner Hoffmann)." - zapisala je Iva Körbler.
Inače, program je počeo Ansambla Plazarius, a ovom prilikom kušale su se delicije iz Držićevog doba.
V.S.
Predstavnički ured Dubrovačko–neretvanske županije i Matica Hrvatska Bruxelles, u suradnji s predstavništvom HGK, predstavništvom HTZ-a i Veleposlanstvom RH u Kraljevini Belgiji već tradicionalno, petu godinu za redom, organiziraju Festu Sv. Vlaha u Bruxellesu.
Po uzoru na jedinstvenu Festu Sv. Vlaha u Gradu, ispred Katedrale Sv. Mihaela i Gudule pročitan je proglas Feste na hrvatskom, francuskom i engleskom jeziku potpisan od strane ovogodišnjih festanjula Ivice Sršena i Boža Butigana. Proglas je uz festanjule pročitao doajen Katedrale o. Claude Castiaud te je potom pustio bijele golubice kao simbol slobode i mira. Prigodne darove i golubice mira donijele su djevojčice obučene u konavosku narodnu nošnju. Barjak Sv.Vlaha i hrvatsku trobojnicu na otvaranju su nosili Tonći Duplica i Jozo Bonačić.
Nakon otvaranja Feste obavljen je tradicionalni vjerski obred grličanja. Prethodno je predsjednik Matice hrvatske Bruxelles Hrvoje Butigan pročitao pismo upućeno Dubrovčanima izvan biskupije sv. Vlaha od dubrovačkog biskupa msgr. Mate Uzinića.
Po završetku ceremonije otvaranja uslijedila je tradicionalna Večera od Kandelore u restoranu Vinograd kojeg vodi obitelj Soldan. Uz tradicionalne dubrovačke specijalitete, proslavu je uveličao i nastup klape „Kaše“.
Ovogodišnju Festu u Bruxellesu posjetila je i delegacija iz Dubrovačko-neretvanske županije, predvođena županom Nikolom Dobroslavićem i zastupnicom u Europskom parlamentu Dubravkom Šuicom.
U sklopu Feste u Bruxellesu, 29 siječnja, održat će se predavanje ravnateljice Dubrovačkih muzeja Pavice Vilać na temu „Sv. Vlaho i Dubrovnik“ te otvaranje „Dubrovačke vinske setemane“ uz klapu Kaše u vinskom baru Bois Tranquille kojeg vodi Dubrovčanin Davor Vnučec.
Partneri Feste sv. Vlaha u Bruxellesu su Ured zastupnice u Europskom parlamentu Dubravke Šuice, TZ Grada Dubrovnika i TZ Dubrovačko-neretvanske županije.
DPP
Đuro Musladin za portal Dubrovnikpress.hr komentirao je navode trenerice Atletskog kluba Dubrovnik Sandre Ivanković "kako je jutros na silu pokušao oteti ključ od klupskih prostorija", o čemu više možete pročitati OVDJE. Govori kako mu je žao što je došlo do navedene situacije.
- U nijednom trenutku nisam htio da dođe do ikakvog problema, situacija se se spontano pretvorila u verbalnu prepirku oko odlaska djece na WC, koja su se skinula na jugozapadnom dijelu tribine, a prostorije kluba se nalaze sjeveroistočnom dijelu tribina. Ništa više od verbalnog sukoba i odlaska malih natjecatelja na WC i njihovoga svlačenja i odlaganja odjeće nije bilo. Žao mi je ako su se moje namjere pogrešno shvatile. - rekao je Musladin, koji je portalu Dubrovnikpress.hr poslao i fotografiju situacije koju je zatekao na stadionu.
Odlučio je apelirati na Dubrovački savez sportova i Grad Dubrovnik.
- Nema smisla da se više išta negativno događa. Zaista iskreno pozivam da svi sjednemo za isti stol sa Dubrovačkim savezom sportova i Grad Dubrovnik kako bi donijeli dobro našoj atletici. To je sad najvažnije. Eskaliranjem svega samo nanosimo štetu, a to nikome ne treba biti u interesu. Ne dajmo da se prepirke nastavljaju, Ured državne uprave Dubrovačko-neretvanske županije će donijeti svoj sud, kojega će obadvije strane poštivati. Ali, sada je najvažnije da zajednički radimo na boljitku dubrovačke atletike. - rekao je Musladin.
Podsjetimo, lome se koplja koja je od dvije Izborne skupštine Atletskog kluba Dubrovnik legalna, ona na kojoj je za predsjednika izabran Đuro Musladin ili ona na kojoj je za predsjednicu izabrana nekadašnja atletičarka AK Dubrovnik Ana Perović-Alamat. Procedura je takva da sad zapisnik sa Skupštine ide Uredu državne uprave Dubrovačko-neretvanske županije, koji će morati odlučiti čija je skupština legalna.
Dubrovački muzeji svoja vrata u noćnim satima uz Noć muzeja otvorili su na tri lokacije. U Pomorskom, Etnografskom i Arheološkom muzeju.
Noć muzeja u Dubrovačkim muzejima počela je predstavljanjem ilustriranog edukativnog vodiča “Pavle i Đivo u Pomorskom muzeju”.
U Pomorskom muzeju održala su se dva predavanja povodom obilježavanja 145 godina od otvorenja za javnost ondašnjeg Domorodnog muzeja, prethodnika današnjih Dubrovačkih muzeja. U predavanju mr. sc. Tonka Marunčića prikazane su društvene i političke okolnosti koje su prethodile otvaranju Domorodnog muzeja u Dubrovniku te njegov prvi stalni postav iz 1873. godine, dok se dr. sc. Vedrana Gjukić-Bender prisjetila istaknutih kustosa i drugih zaslužnih osoba iz prošlosti Dubrovačkih muzeja.
[youtube url="https://youtu.be/HaWlNZzZkPU"]
Viši konzervator arheolog u Hrvatskom restauratorskom zavodu Igor Mihajlović govorio je o brodolomima u hrvatskom dijelu Jadrana tijekom čijih istraživanja su pronađeni topovi, s posebnim osvrtom na klasifikaciju i porijeklo naoružanja, dok je Đivo Bašić održati predavanje o Dubrovačkom pomorskom društvu.
U tvrđavi Revelin posjetitelje su dočekale „Rimske večeri“, dakle edukativna radionica, prigodno predavanje te prezentacija i kušanje rimske hrane prema receptima iz kuharice “Olivijina cibalitanska kuharica”. Program je realiziran u suradnji s dr. sc. Ivanom Ožanić Roguljić iz Instituta za arheologiju u Zagrebu te učenicima i nastavnicima iz Turističko ugostiteljske škole u Dubrovniku.
U žitnici „Rupe“ održao se program izrade tradicijskog nakita dubrovačkog kraja. Predavanje se baziralo na primjercima tradicijskog nakita Župe dubrovačke, Rijeke dubrovačke i Dubrovačkog primorja koji se čuvaju u fundusu Etnografskog muzeja u Dubrovniku i istraživanju koje je rezultiralo upravo objavljenim katalogom na tu temu.
Budući da su nakitni predmeti iz fundusa Etnografskoga muzeja djela dubrovačkih zlatara 19. i ranog 20. stoljeća, uz predavanje je umijeće izrade tradicijskog nakita prezentirao zlatar Matko Vierda.
Uslijedilo je predavanje povjesničarke umjetnosti Mirjane Trošelj „Mirila – izmirena duša u kamenu.
DPP
Nakon kraće potrage jučer su pripadnici DVD Čilipi pronašli muškarca za kojeg je poslijepodne primljena dojava o nestanku na području Konavoskih stijena.
Nakon dojave policije započela je potraga u kojoj su, uz pripadnike DVD ČILIPI, sudjelovali i pripadnici policije i HGSS Stanice Dubrovnik. Pripadnici DVD ČILIPI, nakon kraćeg vremena, pronašli su nestalog muškarca, te su ga, nakon okrijepe, neozlijeđenog predali policiji na daljnje zbrinjavanje.
DPP
Incident na jutrošnjem treningu Atletskog kluba Dubrovnik. Naime, kako je za portal Dubrovnikpress.hr ispričala trenerica Sandra Ivanković, "Đuro Musladin je na silu uzeo ključ od klupskih prostorija i pritom je odgurnuo".
Jutrošnji događaji nastavak su mučne situacije koja se odvija u i oko AK Dubrovnik, gdje već desetak dana traju peripetije. Radi se o dvojbi koja je od dvije Izborne skupštine Atletskog kluba Dubrovnik legalna, ona na kojoj je za predsjednika izabran spomenuti Musladin ili ona na kojoj je za predsjednicu izabrana nekadašnja atletičarka AK Dubrovnik Ana Perović-Alamat.
Upravo se Musladin, nakon Skupštine koju je sazvao žalio novinarima kako mu ne daju ući u klupske prostorije. Eto, jutros je, kako tvrdi Ivanković, do ključa pošto-poto pokušao doći.
- Jutros sam imala dva treninga, jedan u 8 i drugi u 9. Kad je prva grupa odlazila, druga je dolazila, a među kojima je bila i njegova kćer, koju je dovezao na trening. Ona je pitala da pođe na WC, dala sam joj ga i pošla je na WC, zajedno s još jednom curicom. Dok su otključavale vrata, Đuro je krenuo prema njima. On je uzeo curici ključeve iz ruke, rekla sam mu da mi ga vrati. On to nije htio već je pokušavao vidjeti koji je ključ od prostorija AK Dubrovnik. Odgurnuo me dok sam taj ključ htjela uzeti iz brave. Rekao je da mu nemam pravo zabranjivati da uđe unutra. Kad je uzeo ključ koji je htio, meni je vratio ostale ključeve. - rekla je Ivanković.
- Nažalost, djeca su to sve vidjela, bio je i jedan roditelj koji je vidio cijelu situaciju i došao zaštititi svoje dijete. Policija je napravila zapisnik.- kazala je Ivanković.
- On je mene i jučer pitao za te ključeve. On je svaki dan na treningu. Rekla sam da mu ga ne mogu dati jer su mi tako rekli iz Uprave. On nema pravo ulaziti unutra. Taj ključ je meni policija poslije vratila. - objasnila je Ivanković, dodajući da nikakve privatne tužbe neće podnositi protiv Musladina.
Iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske za portal Dubrovnikpress.hr kazali su kako za sada mogu samo potvrditi dojavu o narušavanju reda i mira, dodajući kako su u tijeku izvidi.
Đuro Musladin nije odgovorio na poziv portala Dubrovnikpress.hr te je tako ostao nedostupan za komentar o ovoj situaciji.
Dodatak:
Musladin se naknadno javio te njegovu izjavu možete pročitati OVDJE.
Uz manifestaciju Noći muzeja, izložba Prirodnjačkog muzeja u Beogradu "Kosturi uživo" otvorena je večeras u Prirodoslovnom muzeju Dubrovniku. Radi se o izuzetno zanimljivoj, originalnoj i poučnoj izložbi.
Izložba obrađuje i rasvjetljuje nekadašnje neotkrivene tajne građe organizama, a to su potpora, kretanje i uspravno držanje. Autor izložbe je dr.sc. Milan Paunović, muzejski savjetnik Prirodnjačkog muzeja u Beogradu.
Na izložbi su predstavljeni vanjski kosturi mekušaca, rakova i kukaca te unutrašnji kosturi bodljikaša, riba, vodozemaca, gmazova, ptica i sisavaca. Svi kosturi su postavljeni u prirodnim pokretima, odnosno položajima koje bi životinje imale u različitim situacijama u prirodi. Kao najzanimljiviji eksponati ističu se kosturi dobrog dupina, noja, majmuna, vuka, srne, plamenca, jazavca i mnogih drugih.
Dio izložbe predstavlja usporedan prikaz lubanja različitih vrsta životinja, među kojima su lubanja tigra, lava i leoparda. Poseban dio čine modeli dijelova kostura (kosti, zubi, čeljusti, zglobovi itd.), dok mali, ali zanimljivi dio izložbe čine spolne kosti sisavaca.
[youtube url="https://youtu.be/0bFAmXeXuzU"]
Ravnateljica PMD-a Ana Kuzman istaknula je zadovoljstvo otvaranjem ove izložbe, kazavši kako je izložba prvi put otvorena 2008. godine, nakon čega su uslijedila brojna gostovanja.
Dr. Milan Paunović je dodao kako se građa za ovu izložbu prikupljala deset godina, posebno napomenuvši kako nijedna životinja nije žrtvovana zbog ove izložbe.
Što se tiče ostalog programa, održana je radionica "Radionica Razumjeti životinje iznutra prema van", kao i radionica "Ljudski kostur". U sklopu Noći muzeja posjetiteljima su bile dostupne i aktualne izložbe: Lipo cviće uokolo „Cvita“ Mediterana, Domi sum, Pod pritiskom i Šum mora.
V.S.
Proslavljeni dubrovački jedriličar Andro Knežević preminuo je u nedjelju poslijepodne u 91. godini života nakon pada u more s brodice u akvatoriju lučice Orsan. Točan uzrok smrti Andra Kneževića bit će poznat nakon obdukcije, a u trenutku nesreće bio je sam na brodici. Zasad nije poznato zbog čega je Knežević pao u more, a iako mu je pomoć brzo pružena nažalost nije bilo spasa za 91-godišnju legendu hrvatskog jedrenja.
Andro Knežević proslavio je dubrovački jedriličarski klub Orsan, posebice kao kormilar jedrilice Bobara s kojom je ušao u jadranske jedriličarske legende osvojivši brojne regate,a nastupao je na najvećima i najspretižnijima. Na Bobari je regatavao punu 31 godinu, od toga 27 godina kao kormilar.
Andro Knežević dobitnik je nagrade za životno djelo Grada Dubrovnika 2003. i prve nagrade za životno djelo koju je dodijelio Dubrovački savez sportova 2002. godine.
D.M.
Noć muzeja 2018. održana je večeras i u Muzejima i galerijama Konavala. Što je bulin, što boća, a što je precizno izbijanje moglo se doznati u Zavičajnom muzeju Konavala u Čilipima. Naš gost, maestro od boća, Luko Hendić upoznao nas je sa ovim starim sportom, doznali smo gdje je Hrvatska u svjetskom boćarskom svijetu i kad smo počeli igrati na boća.
Pod vodstvom Anite Arbulić u muzeju je održana radionica boća od kaširanog papira za djecu i one koji se tako osjećaju.
Nakon Čilipa u Kući Bukovac pod vodstvom Petre Kralj Fox održana je dječja radionica / oživljavanje tradicija igranja cavtatske društvene igre „pimple“koja se igrala u javnom gradskom prostoru. Na dječjoj radionici, prilagođenoj svim uzrastima, izrađivale su se krpene lopte.
Održan je javni razgovor: „Priča o vaterpolskom Cavtatu i cavtatskom vaterpolu“ s voditeljem Vinkom Rožićem. Sudionici razgovora bili su Pero Kušelj, Goran Sukno, Jakša Bošković, Pavo Pulić, Matijana Staničić, Miho Bošković i Pero Jovica.
Sinonim Cavtata je i sportski fenomen – vaterpolo. Prošetalo se kroz dugu cavtatsku vaterpolsku povijest od prvih neslužbenih natjecanja koja sežu u 1922. godinu do najvećih uspjeha cavtatskog sporta i njegovih vaterpolista.
Na prvoj Noći muzeja za Arheološki odjel Muzeja i galerija Konavala u Pridvorju s programom kojeg organiziraju Jelena Beželj, voditeljica Odjela za arheologiju i spomeničku baštinu i Anita Trojanović, mlada svestrana krajobrazna arhitektica porijeklom iz Konavala, speleolog, terenac i borac za očuvanje raznolikih suhozidnih struktura Konavala približila je njihov rad na dječjoj radionici- Tko su speleolozi, što rade i zašto?
Na rasporedu je bilo i predavanje Tragom speleoloških istraživanja u Konavlima, predavanje u kojem su sudjelovali Jelena Beželj, Anita Trojanović, Željka Janjanin, Vlaho Koprivica te Albert Gregov.
DPP
Uz poseban spoj rock muzike, klasične glazbe i slikarstva protekla je Noć muzeja u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik.
Tako se u sklopu Feste 2018 Dubrovnik, a u suradnji s Klubom Lazareti i udrugom Festa Dubrovnik, održala tradicionalna Du rock parada, na kojoj su nastupili DaRiva / Toboggan, Valetudo, Embassy 516, Ad Libidum, Lapadske Tratinčice, Banditen Strasse, D & F, Dapal i The Beatless Trio.
Također, posjetitelji su u UGD uz stručno kustosko vodstvo, imali priliku pogledati najveću međunarodnu izložbu otvorenu u Dubrovniku u 2017. godini, izložbu jednog od najcjenjenijih suvremenih fotografa, Ahmeta Ertuğa pod nazivom „Točka iščeznuća“.
[youtube url="https://youtu.be/rHRrkQSE2G4"]
Kustosi UGD proveli su posjetitelje kroz najvažnija djela hrvatske umjetnosti 20. stoljeća, od Vlaha Bukovca preko Ljuba Babića, Vojina Bakića, Iva Dulčića, Dušana Džamonje do Julija Knifera i Kuzme Kovačića, a pokazali su i djela međunarodno relevantnih umjetnika, od Jana Fabrea, Roberta Farbera, Tonija Benettona do Ahmeta Ertuğa.
U Galeriji Dulčić Masle Pulitika u Noći muzeja posjetitelji su pogledali izložbu mlade akademske slikarice i ilustratorice Jelene Bando pod nazivom „Pravi prostor“. Za glazbeni dio programa pobrinula se udruga „Sve ostalo je glazba“ koja je izvodeći svoje 30-minutne programe tako predstavila neke od najpoznatijih glazbenih djela, od kojih posebno treba izdvojiti skladbe Ludomira Rogowskog, poljskog skladatelja, dirigenta i glazbenog pisca koji je je živio i stvarao u Dubrovniku (u samostanu sv. Jakova) sve do svoje smrti 1954. godine.
Na današnji dan obilježava se i dan rođenja dubrovačkog slikara Đura Pulitike koji se prigodno obilježio u Noći muzeja u Atelijeru Pulitika gdje je slikar stvarao sve do 2006. godine. Ovim povodom UGD priredila je izložbu Pulitikinih radova, od kojih neke dosad publika nije imala prigode vidjeti.
DPP