Proračun Grada Dubrovnika za 2018. godinu tek što je usvojen sredinom prosinca 2017. bit će rebalansiran već na prvoj ovogodišnjoj sjednici Gradskog vijeća 24. siječnja. Razlog rebalansu je donacija Društva prijatelja dubrovačke starine Gradu Dubrovniku u iznosu od 14 milijuna kuna za obnovu Državnog arhiva u Dubrovniku. Naime, gradonačelnik Mato Franković i DPDS nedavno su dogovorili kako će DPDS za nastavak radova na obnovi prostora arhiva u bivšoj kasarni, u vlasništvu države, donirati 14 milijuna kuna.

Tako se prijedlogom rebalansa plan rashoda na stavci Kultura uvećava za 14 milijuna kuna, čime ukupan proračun za kulturu, uključujući prihode proračunskih korisnika iznosi ukupno oko 149,8 milijuna kuna.

Naime, suradnja na projektu rekonstrukcije i opremanja u bivšoj kasarni u Gružu između Ministarstva kulture, Državnog arhiva i Grada Dubrovnika datira još iz vremena bivše gradonačelnice Dubravke Šuice, a temelji se na sporazumu potpisanom 2006. godine.
Rebalansom će tako proračun Grada Dubrovnika za 2018. godinu iznositi 623,4 milijuna kuna. No, zapravo je apsurd da DPDS Gradu donira gradske novce. Naime, sva sredstva koja DPDS utrži od prodaje ulaznica za gradske zidine trebala bi biti sredstva Grada Dubrovnika jer su zidine gradske. No, u zemlji apsurda ovakve situacije nisu nikakva novost već svakodnevna pojava.

Dok Slovenija temeljem presude Arbitražnog suda brani morsku crtu razgraničenja u Piranskom zaljevu, saborski zastupnik stranke Promijenimo Hrvatsku Ivan Lovrinović izrazio je zabrinutost za realizaciju Pelješkog mosta. Naime, nakon što je objelodanjeno kako će most graditi Kinezi, Lovrinović navodi kako po njegovim saznanjima Europska komisija traži rješavanje granice na moru između Hrvatske i BiH prije realizacije izgradnje mosta. Doduše, logično bi i bilo da se dvije zemlje prije početka radova na mostu razgraniče, odnosno riješe svoja otvorena pitanja oko granice na jugu.

Je li Lovrinović danas na konferenciji za novinare tek dobro blefirao, odnosno iskoristio napetosti sa Slovenijom kako bi otvorio pitanje razgraničenja Hrvatske s ostalim susjedima te tako pokazao kako se može baviti i drugim temama, a ne samo bankarskom problematikom, nije poznato. Ipak, naveo je kako na temelju ozbiljnih informacija iz samog vrha Vlade, izražava zabrinutost za realizaciju Pelješkog mosta, jer po njegovim saznanjima Europska komisija pisanim putem zahtijeva rješavanje granice na moru između Hrvatske i BiH prije realizacije gradnje mosta.

Kad je već držao konferenciju za novinare na tako ozbiljnu temu trebao se potruditi novinarima podastrijeti taj pisani zahtjev Europske komisije. No, Lovrinović to nije učinio pa je iz Vlade vrlo brzo stigla reakcija kako EK pred Hrvatsku nije stavila nikakve zapreke kad je u pitanju izgradnja mosta.

Doduše, Lovrinoviću na pitanje nije odgovorio premijer Andrej Plenković, od kojega je tražio da to učini „javno, nedvosmisleno, bez uvijanja i diplomatske uglađenosti“. No, vremena još uvijek ima, ako Plenković Lovrinoviću ne odgovori danas, vjerojatno će to učiniti sutra ili kad već stigne.

Kad je u pitanju razgraničenje između BiH i Hrvatske na jugu, što je čije definirali su još pokojni predsjednici Hrvatske i BiH, Franjo Tuđman i Alija Izetbegović, i to sporazumom prema kojemu su dva škoja i vrh poluotoka Kleka trebali pripasti BiH strani. Oba su predsjednika u međuvremenu preminula, a sporazum, iako ga Hrvatski sabor nije ratificirao zapravo je na snazi jer je ratifikacija tog, uostalom kao i sličnih sporazuma, samo pitanje formalnosti.

Da se Sporazum Tuđman – Izetbegović primjenjuje potvrdio je još u kolovozu prošle godine i sam ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

„Sporazum Tuđman-Izetbegović činjenica je, na snazi je, nije ratificiran u Hrvatskome saboru, ali se primjenjuje, tako da nema ni jednog jedinog razloga da bi odustali od gradnje Pelješkoga mosta.”- kazao je tada ministar Butković, nakon što su iz SDA zaprijetili jednostranim raskidom ugovora o granici s Hrvatskom.

Kad je u pitanju susjedna BiH, u toj se zemlji pripremaju za izbore pa će se u nadolazećem razdoblju itekako koristiti Pelješkim mostom u predizborne svrhe.

No, pravo je pitanje što je hrvatska diplomacija i njezin politički vrh radio svih ovih godina od okončanja Domovinskog rata do danas kad nije uspio riješiti otvorena granična pitanja sa svojim susjedima. Naime, sa svima onima s kojima su do osamostaljenja bili u istoj državi, otvorena granična pitanja još nisu zatvorili.

I pitanje razgraničenja na moru kod Prevlake jedno je od takvih, još uvijek otvorenih pitanja. A baš je na Prevlaci već duže vrijeme na snazi status quo. Tamo se dogovoreni protokol iz 2001. još uvijek provodi, a mješovita komisija za pitanje tog razgraničenja nije se sastala pune tri godine.

Ipak, samo je pitanje trenutka kad će zbog Prevlake zaiskriti između dvije zemlje. Crnoj Gori je zbog sigurnosnog aspekta, odnosno ulaza u Bokokotorski zaljev iznimno važno da razgraničenje na moru kod Prevlake bude u njezinu korist te ga neće tako lako maknuti s dnevnoga reda bilateralnih pregovora i razgovora između dviju zemalja.

Koliko je uopće potrebno zaljeva izgubiti da hrvatska diplomacija prizna kako je loša, neuspješna i troma, jer pitanje je samo hoće li i u slučaju da izvuku deblji kraj u razgraničenju s BiH i Crnom Gorom, hrvatski diplomati i državni vrh opet sve pripisati teorijama urote kako to obično čine, umjesto da se konačno nauče lobirati i braniti interese svoje zemlje onako kako to čine vješti političari.

Direktor Čistoće Dubrovnik Marko Iveković za portal Dubrovnikpress.hr kazao je više o planovimaa ovog poduzeća u 2018.godini, dotaknuvši se i stanja oko Grabovice, ističući kako je trenutno u tijeku dobavljanje potrebnih dozvola za hitnu sanaciju dijela odlagališta.

Što se tiče projekata koji se planiraju u 2018., Iveković je rekao:
- Planovi tvrtke u 2018. su sljedeći: realizacija i primjena Uredbe o načinu prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog otpada, razvoj sustava prikupljanja reciklabilnog otpada u svrhu povećavanja postotka istog, razvoj projekta sortirnice i kompostane, dizanje kvalitete osnovnih djelatnosti Društva kao što su održavanje i pranje javno prometnih površina Grada. - objasnio je Iveković.

- Izuzetno sam zadovoljan razinom čistoće Grada, posebno uzimajući u obzir dugu turističku sezonu i broj posjetitelja na godišnjoj razini. Naglasak je potrebno pojačati na sporedne ulice te smo u fazi pronalaženja odgovarajućeg načina čišćenja istih u svrhu podizanja kvalitete pruženih usluga. - rekao je Marko Iveković.

Dakle, što se tiče Grabovice, osim što je u tijeku dobavljanje potrebnih dozvola za hitnu sanaciju dijela odlagališta, govori Iveković, "tijekom siječnja očekuje se raspisivanje natječaja za izvođača radova, a sam početak radova očekuje se početkom svibnja 2018. godine".
- Usporedno se radi na izradi projekta konačnog zatvaranja odlagališta koje sukladno trenutno važećoj zakonskoj regulativi može raditi do 31. prosinca 2018. godine. - dodao je Iveković.

Otkrio je i koliko je zadovoljan zatečenim stanjem u tvrtki.
- Zadovoljan sam zatečenim stanjem u Društvu u trenutku preuzimanja istog, međutim zbog izazovnog razdoblja pred nama u kojem nas očekuje potpuna promjena u načinu postupanja i zbrinjavanja različitih vrsta otpada moguće je očekivati reorganizaciju Društva sukladno važećim zakonima. - zaključio je za portal Dubrovnikpress.hr Marko Iveković.

Nisam toliko upoznat s problematikom, ali da sam ja gradonačelnik Dubrovnika, a tako bi svaki čelnik jedinice lokalne samouprave postupao, nastojao bi osigurati što više novca za gradsku blagajnu, rekao je za portal Dubrovnikpress.hr saborski zastupnik i županijski vijećnik Mosta Nikola Grmoja na temu potpisivanja dodatka ugovora s Društvom prijatelja dubrovačke starine o upravljanju zidinama u narednih 15 godina.

Dakle, dodatak ugovora s DPDS-om potpisao je gradonačelnik Mato Franković, sve to potvrdili su vijećnici te tako omogućili ovoj udruzi da godišnje raspolaže s, procijenjeno je, oko 150 milijuna kuna, zarađenih na gradskoj imovini. Pošto je Grmoja, što iz saborskih klupa, a što i u svojim istupima u medijima, istupao po temi javnog dobra, odgovorio je za portal Dubrovnikpress.hr na pitanja o samome ugovoru, odnosno činjenici da će privatna udruga raspolagati s toliko novca i sljedećih 15 godina.

- Jasno, cilj je osigurati što više novca u gradsku blagajnu, iako to u Dubrovniku nije problem kao u Metkoviću recimo. Doduše, sad je i Metković profitirao novim zakonom o financiranju jedinica lokalne samouprave gdje mu se proračun uduplao, dobio je dodatnih 23 milijuna kuna. Pitanje je kako ta udruga raspolaže tim sredstvima i koliko je to transparentno. To treba kontrolirati. Znam da se gradonačelnik Andro Vlahušić zalagao da Grad Dubrovnik upravlja tim novcem, što mi je logično s te strane čelnika jedinice lokalne samouprave. - dodao je Grmoja.

- Bio bih neozbiljan da previše o tome komentiram jer se radi o specifičnom pitanju. Instinkt načelnika lokalne samouprave bi trebao biti taj da osigura povećanje proračuna, no imamo i loših primjera upravljanja javnim novcem i od jedinica lokalne samouprave. Ako udruga dobro radi onda je to u redu, a ako ne radi transparentno, onda nešto treba mijenjati i oduzeti im zidine. - objasnio je Grmoja.

GRMOJI BI ODGOVARALO DA SE VLAHUŠIĆ MOGAO KANDIDIRATI

Gradski vijećnik Rikard Rossetti nedavno je kazao u kontekstu ugovora s DPDS-om kako mu se čini da je "lex Vlahušić" donesen upravo stoga jer je "trebalo za svaku sigurnost trebalo maknuti Vlahušića i posebnim zakonom". Grmoja je prokomentirao te navode. Podsjetimo, upravo je Most "gurao" ovaj zakon o kojim se pravomoćno osuđenim osobama zabranjuje kandidiranje na lokalnim izborima.

- Lex Vlahušić nema veze s tim. Uputili smo isti prijedlog zakona za parlamentarne izbore, moramo promovirati kao društvo doseg da onaj koji je kažnjen se ne može kandidirati. Recimo, evo meni osobno bi i odgovaralo da je Vlahušić bio kandidat. Uvjeren sam da je Vlahušić bio kandidat u drugom krugu, da bi onda i meni u utrci za župana njegov dio birača dao glas, prije nego bi ga dali kandidatu HDZ-a. Dakle, to zaista nema veze sa zidinama. - zaključio je za portal Dubrovnikpress.hr Mostov Nikola Grmoja.

Već sad možemo reći da ćemo u ljeto 2018. postići upravljanje u destinaciji na način da više neće dolaziti do velikih zagušenja na ulazu Pile, rekao je dubrovački gradonačelnik Mato Franković na konferenciji za novinare koja se održala nakon njegovog sastanka s predstavnicima međunarodnog udruženja Cruise Lines International Association (CLIA), svjetskih društava za kružna putovanja, dubrovačkog turističkog sektora i Lučke uprave Dubrovnik.

Ovom sastanku prethodio je sastanak kojega je Franković s predstavnicima CLIA-e održao u Hamburgu u rujnu, a s ciljem koordinacije rasporeda dolazaka kruzera.
- Naš željeni cilj je održivi turizam u Gradu Dubrovniku. Zahvalio bih se CLIA-i, koja se odlučila po prvi put sjesti s gradonačelnikom jednog grada i razgovarati o problemu i tome kako ga riješiti. Postigli smo brojne sporazume. Oni će biti vidljivi već sada u 2018. godini, a u 2019. i 2020. će samo postići svoje dodatno savršenstvo u broju gostiju koji se nalaze u destinaciji. Ovdje se ne radi, kako su neki zlonamjerno željeli prikazati, o sprječavanju broja gostiju u Dubrovniku. Ovdje se radi o upravljanju turizmom. - rekao je Franković.

- Da bi se postigao uspjeh u turističkoj destinaciji, turizam treba poznavati, a nakon toga upravljati destinacijom kako ne bi bila destinacija za sutra nego za budućnost. Zato svi ovi potezi, a razgovore smo osim s CLIA-om vodili s hotelima i agencijama, imaju za cilj upravljanje destinacijom i postizanje kvalitete usluge. Vjerujem da će ovo biti prvi svjetski model kako lokalna zajednica u suradnji s vodećim cruise operaterima može postići povećanje kvalitetu usluge, a da zadrži goste. I jedne, druge i treće i četvrte vrste. - objasnio je Franković.

- U ljeto 2019. i 2020., kao i u budućnosti, poslat ćemo operaterima u suradnji s Lučkom upravom Dubrovnik dane koji su nam problematični. Unaprijed će se znati u kojima se danima može "bookirati" pristajanje, a kad Dubrovnik ne može biti luka pristajanja. Oni će raditi usklađenje s itinererom. - rekao je Franković.

Što se tiče ticanja u ovoj sezoni, gradonačelnik Franković je kazao "kako točan broj ne zna napamet".

- Održali smo desetak sastanaka s Lučkom upravom Dubrovnik, postoji desetak problematičnih dana u 2018. godini. Te dane ćemo relaksirati u vremenima pristajanja i odlascima kruzera. Ključno ja da je značajan dio problema može riješiti da plovilo pristaje u drugom vremenu. Samim tim se relaksira Grad, lučka infrastruktura i pruža veće iskustvo u destinaciji. - rekao je Franković.

Rekao je da je "CLIA do sada bila neopravdano napadana", ističući kako ovom udruženju nitko do sada nije prišao. Kazao je kako do sada "niti gradonačelnici Venecije i Barcelone nisu prišli razgovarati s ljudima".
- Mi smo prišli, razgovarali i došli do rješenja. Ne može se napraviti ništa preko noći, ali postoji ono što se može napraviti kratkoročno, ali i dugoročnim planiranjem. - riječi su Mata Frankovića.

Direktor za pitanja javne uprave CLIA Europe Nikos Mertzanidis dodao je "kako je Dubrovnik iznad limita broja putnika koje može primiti".
- Za nas je Dubrovnik važna destinacija, mi smo dio te situacije, želimo našu ulogu odigrati pozitivno. Želimo doprinijeti pronalaženju rješenja u partnerstvu s gradonačelnikom i ljudima Dubrovnika. Zato smo došli ovdje. Pričajući iz ureda nije uvijek najbolja opcija, ovdje je najbolje razgovarati na licu mjesta i zato mi je drago da je održan ovaj sastanak. - objasnio je Nikos Mertzanidis.

- Broj kruzera ne mora imati veze s brojem putnika. Možete imati dva kruzera od šest tisuća gostiju. Solucija je planirati itinerer da brodovi ne isplovljavaju u isto vrijeme kako se ne bi stvorio pritisak kad gosti idu iz Grada. Prije nismo bili upoznati s tim problemom. Gradonačelnik nam je ponudio da će nam dati kritične datume, a naša ekspertna ekipa će uskladiti vrijeme polazaka i djelovat će najbolje što može. - zaključio je direktor za pitanja javne uprave CLIA Europe Nikos Mertzanidis.

Gradsko vijeće Grada Dubrovnika i općinska vijeća Općina Dubrovačko primorje i Općine Župa dubrovačka na svojim sjednicama krajem prošle godine donijeli su Odluke o nastavku suradnje, tj. obavljanja autotaksi prijevoza na zajedničkom području ove tri jedinice lokalne samouprave.

Shodno tome Općina Župa dubrovačka objavila je javni natječaj za dodjelu 17 dozvola za obavljanje autotaksi prijevoza. Na natječaj se mogu prijaviti sve fizičke i pravne osobe sa prebivalištem / sjedištem na području Općine Župa dubrovačka u roku od 15 dana od dana objave natječaja u tjedniku Dubrovački vjesnik. Nakon okončanja natječaja će se sukladno Odluci o autotaksi prijevozu na području i s područja Općine Župa dubrovačka obaviti bodovanje pristiglih kandidata i utvrditi lista prvenstva. Prvih 17 kandidata sa liste će sukladno sporazumu koji će nakon natječaja potpisati navedene lokalne samouprave moći obavljati autotaksi prijevoz na teritoriju navedenih JLS.

Općina Župa dubrovačka

Predstavnici Dubrovačko-neretvanske županije održali su u Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika radni sastanak s ravnateljima osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova s područja županije.

Na sastanku se razgovaralo o predstojećim školskim i županijskim smotrama i natjecanjima iz znanja koja se svake godine organiziraju i provode zahvaljujući suradnji Agencije za odgoj i obrazovanje, županijskog Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, znanost i šport te samih škola.

Najavljen je i skori obilazak svih ustanova radi donošenja odluka o rasporedu sredstava decentraliziranih funkcija temeljem dostavljenih zahtjeva, planova i potreba škola i domova. Dubrovačko-neretvanska županija će i ove godine nastaviti s energetskom obnovom zgrada, nabavom opreme i svim oblicima investicijskih i kapitalnih ulaganja u obrazovne institucije.

DPP

Nije rijetkost da se gosti žale na uslugu restorana. Jasno, nekad su njihove žalbe opravdane, nekad spadaju pod domene traženja "dlake u jajetu". No, recimo, u Hrvatskoj, poglavito u Dubrovniku, gradu s toliko restorana, javnost je obično na strani gostiju te ugostitelji bivaju prokazani dežurnim negativcima.

Pak, kad se tiče inozemnih slučaja, onda se odgovori restorana na kritike prikazivaju nečim, ni manje ni više, nego - genijalnim. Tako je jedan nacionalni portal prenio vijest koja govori o tome kako se stanovita Bitanka Debbie žalila jer je skupo platila "fish&chips". Platila ga je osam funti, dakle oko 65 kuna. Jelo joj je bilo ukusno, ali, tvrdi, preskupo ga je platila.

No, kako je u naslovu istaknuo hrvatski portal, uslijedio je "genijalan odgovor" restorana. Iz kojega su napisali kako tu dvije funte uzima država, a kako košta i filet bakalara, tartar umak, tijesto i krumpiri, te da kuhar također treba plaću. Stoga, poručili su, "ako mislite da su preostale četiri funte previše za naš trud, napravite ovo jelo sami kod kuće".

Zaista, čini se da je uprava navedenog restorana u pravu. No, poteže to za sobom neka druga pitanja.

Dakle, kao što u butigama slatkiši stoje taman uz blagajnu kako bi prodali što više mogu, tako i mediji imaju svoje niše djelovanja koje skupljaju klikove. Doduše, pseudo klikove koji ne utječu na utjecaj medija, koji se može ostvariti samo s autorskim napisima, već samo nabijaju čitanost. Baš je zato, kod slučaja u Velikoj Britaniji, u tom hrvatskom mediju, odgovor restorana prikazan genijalnim, dok nezadovoljna gošća biva prikazana, valjda, histeričnom isfrustriranom babom.

A kad se tiče Hrvatske, slučajevi su obrnuto prikazani, zbog čega u priču ulazi sociološki aspekt priče. Odnosno, nezadovoljni narod kojemu je kriv uvijek onaj koji ima i koji godišnje možda zaradi više od prosjeka. Medijskim napisima koji po pravilu uvijek udaraju po istome, zapravo se dodvorava publici, tako je Britanka koja se žali na cijenu britanskog restorana u hrvatskim medijima prikazana kao frustrirana babetina, a odgovor restorana genijalan, dok bi u sličnim slučajevima s hrvatskim restoranima u hrvatskim medijima sve bilo obrnuto, neka Hrvatica bi bila genijalna, a restoran prokazan kao mjesto koje treba zaobilaziti. Tako je to jer Britanka neće čitati to hrvatsko štivo, a Hrvatica hoće pa joj se valja dodvoriti.

Istina je takva da nisu uvijek ugostitelji u krivu, niti su gosti uvijek u pravu i obratno. No, upravo ponavljanjem izlizanosti poput onih o cijenama kafe na Stradunu stvara se iskrivljena slika stvarnosti koja, na koncu, ne služi nikome i ničemu. Osim nabijanju klikova, koje opet ide ruku pod ruku s onima koji vole vjerovati samo u jednu istinu.

Jedinstveni upravni odjel Općine Župa dubrovačka objavio je Javni poziv za predlaganje Programa javnih potreba u kulturi Općine Župa dubrovačka za 2018. godinu kojim se pozivaju sve kulturne ustanove, udruge, umjetničke organizacije, društva, pravne i fizičke osobe koje se bave kulturnim programima da dostave prijedloge svojih programa rada i financijske planove za 2018. godinu radi mogućeg uvrštavanja u Program javnih potreba u kulturi.

Prijava na Javni poziv može se podnijeti  najkasnije do 11 . veljače 2018. u Odsjek za društvene djelatnosti  Općine Župa dubrovačka osobno  ili putem pošte, a sve zainteresirane udruge moraju svoje programe i projekte prijaviti na propisanim obrascima ispunjenim isključivo na računalu.

Objavljen je i javni poziv kojim se pozivaju sve ustanove, udruge, društva, pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost u školstvu, socijalnoj skrbi, skrbi o stradalnicima Domovinskog rata, zdravstvenoj zaštiti i skrbi o djeci i mladima, da dostave svoje programe rada i financijske planove za 2018. godinu radi mogućeg uvrštavanja u Program javnih potreba Općine Župa dubrovačka.

Obrasci, javni pozivi i pravilnici nalaze se na službenim stranicama Općine Župa dubrovačka OVDJE.

Općina Župa dubrovačka

Projekt rekonstrukcije ulaza u Cavtat, točnije, križanja s magistrale na Zvekovici, koji se očekivao desetljećima ulazi u završnu fazu realizacije. Sva potrebna dokumentacija je odavno prikupljena, kompletiran je proces izvlaštenja i otkupa zemljišta, a radovi se odvijaju punim intenzitetom.

- Desetljećima smo čekali na početak radova koji će riješiti prometne gužve i čepove koji su izazivali veliko nezadovoljstvo kod Konavljana. Proces projektiranja i ishodavanja svih potrebnih dozvola trajali su predugo, ali na svu sreću to je sada iza nas te je vrijeme da Cavtat dobije ulaz kakav zaslužuje s obzirom na prometnu opterećenost tijekom sezone. S radovima bi trebali završiti do rujna ove godine, a vrijednost projekta iznosi gotovo 20 milijuna kuna. - rekao je načelnik Općine Konavle Božo Lasić.

Inače, ugovor o rekonstrukciji vrijedan 19,38 milijuna kuna potpisali su u svibnju predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić i predsjednik Uprave Osijek-koteksa Zoran Škorić.

Predsjednik Uprave HC-a Josip Škorić tom prilikom je rekao kako će se tim projektom riješiti opasno križanje i veliki problem.

- Ovim ćemo konačno riješiti skretanje sa Zvekovice prema Cavtatu. To je projekt za koji je dokumentaciju isfinancirala Županijska uprava za ceste, a mi ćemo isfinancirati radove do kraja. - rekao je tada Škorić.

DPP

Na samom ulazu u TUP-ovo naselje u Gružu smjestilo se stablo koje je toliko osušeno da se praktički samo čeka jače nevrijeme da ga obori. No, po tom pitanju ništa se ne poduzima, pa se potrebno za zapitati je li treba čekati da drvo sruši i nekog ozlijedi da bi se reagiralo?

Tada će za djelovanje biti prekasno, u tom slučaju materijalna šteta je neminovna, a bilo bi samo za nadati se da nitko od prolaznika u tom slučaju eventualno ne bi stradao.

Stoga, bolje je spriječiti moguću tragediju i na vrijeme pošegat ovo stablo.

V.S.

Prošlo je više od sedam mjeseci nove gradske vlasti. To je dovoljno da bi se vidiosmjer kojim gradska uprava ide, dovoljno da se analiziraju projekti koje gradska uprava ističe smatrajući ih uspješnim.Neka nam kao gradskim vijećnicima bude dozvoljeno da ih propitamo.

NOVI UGOVOR DPDS-U OMOGUĆIO DA SAMOSTALNO ŠTAMPA ULAZNICE VRIJEDNE 5 MILIJARDI KUNA

Najvažniji događaj u protekloj godini je sigurno novi ugovor sa Društvom prijatelja dubrovačke starine o upravljanju zidinama u narednih 15 godina. Bilo bi razumnije pričekati 2019. godinu kada je važeći ugovor isticao i u demokratskoj atmosferi uvažavanja oba partnera grada Dubrovnika i DPDS-a, te dubrovačke javnosti, Ministarstva kulture RH i drugih institucija u zemlji, napraviti novi Ugovor, utemeljen na zakonu, koji bi štitio u prvom redu interese vlasnika dubrovačkih zidina, tj. građane Dubrovnika. Novi ugovor, usvojen na protekloj sjednici Gradskoga vijeća u žurnome postupku, omogućava vodstvu DPDS-a samostalno i bez nadzora štampanje ulaznica, vrijednih 5 milijardi kuna, od čega grad dobiva manje od polovine iznosa, a DPDS postaje više financijska agencija, a manje udruga zadužena za obnovu baštine. Zašto?

GRAD SE OSIROMAŠUJE

Gore izneseno potvrđuje i novi prijedlog kojima DPDS financira obnovu Državnoga arhiva u Dubrovniku. Nakon što smo protekle godine iz cijene ulaznice za zidine bespotrebno odmah uplatili PDV u iznosu od 30 milijuna kuna, a taj iznos se ne vraća u Dubrovnik i ne ulaže u našu kulturnu baštinu – sad dodatno plaćamo 14 milijuna kuna i tako zapravo osiromašujemo građane Dubrovnika za 44 milijuna kuna. Zašto? Sponzu treba vratiti Gradu, u njoj ostaviti Arhiv Republike, a u prostoru koji će nastati preseljem dijela Arhiva u Gruž urediti Sponzu kao interaktivni muzej, čitaonicu, školu sve ono što je Sponza bila kroz povijest.

UGOVOR S EXCELSA NEKRETNINAMA

Ugovor s Excelsa nekretninama koji je usvojilo Gradsko vijeće sličan je ugovoru koji je predložio bivši gradonačelnik Vlahušić, koncesija za žičaru iznosi 15% od cijene karata, na 50 godina, ali uz jednu bitnu iznimku. Nestala je obaveza Excelsa nekretnina da plati 18 milijuna kuna duga nastala od 2015 godine. Grad je izgubio 18 milijuna kuna za potrebe svojih građana. Zašto?

HOĆE LI LUKA DUBROVNIK IZGUBITI KONCESIJU ZBOG TERMINALA?

Terminal u Gružu je nakon poništenja ugovora s jedinom kompanijom koja se javila na javni natječaja, Globalport holdigom sada ni na nebu ni na zemlji. Odlukom da u Grad ne treba dolaziti više od jednoga velikog kruzera istovremeno se dovodi u pitanje i potreba proširenja operativne obale u Batahovini, jer postojeća prima 4-5 velikih brodova istovremeno. Također se dovodi u pitanje i sudbina Luke Dubrovnik i njenih zaposlenika, jer ako Luka Dubrovnik ne izgradi Terminal u Batahovini i dodatne sadržaje u Gružu izgubiti će koncesiju i defacto se ugasiti kao poslovni subjekt. Jesu li to dobre odluke?

SVJETSKI MEDIJI PIŠU DA SE IZBJEGAVA DUBROVNIK

Turizam je naša glavna gospodarska djelatnost koja je proteklih 8 godina bila u stalnoj uzlaznoj putanji i koja je rezultirala sa 4,2 milijuna noćenja i 1,2 milijuna dolazaka u naš grad u protekloj godini. Najveći doprinos dao je privatni smještaj, tj. dubrovačke obitelji koje pametno upravljaju svojom imovinom. Umjesto da se iskoriste pozitivni vjetrovi za naredni period koji nastaju u svjetskim medijima kroz velike filmske uspješnice snimane u Dubrovniku i poveća popunjenost privatnoga smještaja, ta se djelatnost ugrožava izjavama gradskih vlasti, koje prenose svjetski mediji, a čije naslovnice pišu: ne dolazite u Dubrovnik tamo je velika gužva, birajte druge destinacije. Je li to mudro?

TRALJAVA ORGANIZACIJA ZIMSKOG FESTIVALA

Zimski festival je traljavom organizacijom doživio bojkot od domaćih ljudi, koji na Stradun nisu dolazili i tako se pozitivni efekt povratka domaćih ljudi u grad zimi potpuno izgubio. Zašto?

NESTALI PROJEKTI

Nestali su projekti protiv kojih se gorljivo prosvjedovalo za vrijeme bivše gradske uprave, a obećavala se bolja rješenja: Sklonište za životinje, novo prometno rješenje iza robne kuće Minčeta, Lapadska obala, natkrivanje tržnice u Gružu. Ugasili su se skoro svi Smart city projekti kao Brojač posjetitelja u povijesnoj jezgri i pametno upravljanje prometom vozila. Zašto?

GRABOVICA SE NE RJEŠAVA

Jedan od najvažnijih komunalnih projekata, zbrinjavanje otpada i zatvaranje Grabovice, uopće se ne rješava. Pišu se i plaćaju kazne od nadležnih inspekcijskih službi jer se ne poštuju zakonske obaveze, ne poštuju se odluke Gradskoga vijeća i skupštine Čistoće jer se smeće i dalje baca na pretrpanu Grabovicu. Zašto? Padaju obilne kiše koje se prelijevaju preko novoga smeća i direktno ugožavaju izvor na Ombli.

Kao nezavisni gradski vijećnici iznosit ćemo svoja zapažanja, prijedloge, stavove u pisanom obliku jer sjednice Gradskoga vijeća više ne služe više za demokratski dijalog, traženja najboljih rješenja za Grad i građane nego za žurno izglasavanje već pripremljenih odluka.

Nezavisni gradski vijećnici grada Dubrovnika
dr. Matija Čale Mratović
akademik Nenad Vekarić