Lokalna akcijska skupina u ribarstvu (engl. Fisheries Local Action Group – FLAG) objavila je natječaj za provedbu Mjere 1.2. Potpora stvaranju i promicanju dodanih vrijednosti i plasmanu proizvoda ribarstva i marikulture iz Lokalne razvojne strategije u ribarstvu FLAG-a Šabakun 2021. – 2027.

Cilj navedene mjere je doprinijeti jačanju postojećih i stvaranju novih dodanih vrijednosti proizvoda ribarstva i marikulture FLAG područja, kao i stvaranju novih, uključivo i inovativnih kanala za distribuciju i plasman proizvoda, uz jačanje potrošnje s ciljem jačanja prepoznatljivosti i ekonomske vrijednosti proizvoda te skraćivanja lanaca opskrbe ribom i proizvodima u ribarstvu i marikulturi.
 
Prihvatljivi prijavitelji uključuju javnopravna tijela te poduzeća, trgovačka društva ili organizacije u većinskom javnom vlasništvu koja nisu javnopravna tijela. Prihvatljive aktivnosti u okviru ovog natječaja obuhvaćaju nabavu i/ili opremanje montažnih objekata za maloprodaju proizvoda ribarstva i akvakulture te građenje/rekonstrukciju/adaptaciju i opremanje postojećih prostora/objekata za maloprodaju proizvoda ribarstva i akvakulture.
 
Intenzitet potpore iznosi 100% ukupno prihvatljivih troškova čiji je korisnik javno tijelo ili poduzeće kojem je povjereno obavljanje usluga od općeg gospodarskog interesa, a najviši iznos javne potpore po projektu je 130.000,00 eura.
 
Prijave projekata podnose se u jednom zatvorenom paketu/omotnici isključivo preporučenom poštom s povratnicom od dana 7. travnja 2025., a najkasnije do 25. travnja 2025.
 
Svi uvjeti ovog natječaja te sve ostale pojedinosti dostupne su OVDJE.

Grad Dubrovnik

INTERVIEW: ĐURO LONZA, KANDIDAT HDZ-A ZA NAČELNIKA OPĆINE ŽUPA DUBROVAČKA (I. DIO)

Kroz svoj život i rad pokazao je da zna voditi projekte i raditi u timu. Već deset godina predsjednik je NK Župa dubrovačka, dugo godina bio je aktivan u VK Gusar, ali i u Župi svetog Ilara u Mlinima. Hrvatski je branitelj, dragovoljac i nositelj Spomenice Domovinskog rata 1990. - 1992. godine. Oženjen je, otac troje djece i nono dvoje unučadi. Groblje Dubac ozbiljno se počelo graditi tek nakon što je on imenovan direktorom istoimene tvrtke.

Đuro Lonza danas je spreman za nove izazove. Kao HDZ-ov kandidat za načelnika Općine Župa dubrovačka, jedne od najrazvijenijih općina u Hrvatskoj, ali uvijek se može i mora više i bolje, Đuro Lonza u razgovoru za Dubrovnikpress ističe kako Župi predstoji veliki investicijski ciklus koji se odnosi na izgradnju kanalizacije, novih cesta, nove škole, ali i novog centra Općine Župa dubrovačka.

Od novog kandidata uvijek se očekuju i nove vizije, dakle, koja je Vaša vizija Župe dubrovačke za budućnost?
- Župa dubrovačka je nakon ratnih razaranja do danas doživjela veliki napredak. Župa je danas jedna od najrazvijenijih općina u Hrvatskoj, područje u kojem je lijepo živjeti i u koje rado dolaze mnoge mlade obitelji. No, na neki način je postala i žrtva jer dio komunalne infrastrukture ne prati taj stalni pritisak. Došli smo do trenutka kad je pred Župom veliki investicijski ciklus u kojem trebamo riješiti većinu komunalnih problema. Mnogi projekti su već započeti i trenutno su pred samim krajem projektiranja i izdavanja dozvola.

Dva najveća problema Župe su promet i kanalizacija. Nužni su za normalno funkcioniranje, posebno u ljetnim mjesecima kad je pritisak turista vrlo velik. Župa će, sasvim sigurno, za dvadesetak godina postati grad, tu nema dvojbe i stoga moramo razviti čitavu infrastrukturu koju jedan grad treba imati. Razmišljamo o stvaranju urbanog centra Župe i imamo prostor na kojem je to moguće. Naravno, treba se poklopiti nekoliko okolnosti da bi to bilo realizirano, ali mislim da možemo na području Kupara stvoriti administrativni centar sa svim javnim sadržajima koji su Župi potrebni.

Novo administrativno središte Župe planirano je u Kuparima nasuprot turističke zone.
- Da, to je prostor od 80.000 kvadrata, a zemljište je u vlasništvu Republike Hrvatske. Iako država trenutno vodi sudski spor, vjerujem da će se pozitivno riješiti. Do okončanja tog spora plan nam je izraditi idejno rješenje za sve potrebne sadržaje za funkcioniranje Župe s ciljem da nam država ustupi to zemljište. To je prostor na kojem bi bili svi važni sadržaji, ali i nova osnovna škola koja nam je nužna. Naime, u našoj je školi 930 učenika i pojedinačno je najveća škola u Županiji, a imamo i 560 djece u vrtiću. Broj djece svakim danom raste i moramo graditi novu školu.

Župi nedostaje i veliki centralni trg za održavanje različitih događanja. Na prostoru do toga u Kuparima Dubrovačka biskupija planira izgradnju pastoralnog centra, dok je na općinskom zemljištu preko puta rijeke Tarante planirana izgradnja plivališta. Planiramo i prostore za okupljanje mladih. U Kuparima Općina također ima zemljište u vlasništvu gdje je planirana izgradnja novog dječjeg vrtića i doma za starije. Vrtić je u fazi projektiranja i nadam se da ćemo do kraja ove godine dobiti dozvole i početi izgradnju. Započet ćemo i s izradom projektne dokumentacije doma za starije. Teško je, naravno, sve to realizirati u jednom mandatu, ali treba započeti s pripremom dokumentacije kako bi se krenulo s realizacijom.

KOJA JE VARIJANTA TRASE BRZE CESTE MANJE ŠTETNA

Promet ste istaknuli kao jedan od ključnih problema. Dio Župljana protivi se dijelu trase brze ceste do Zračne luke. Jeste li spremni razgovarati s ljudima i postoji li mogućnost da se njihove primjedbe uvaže?
- Gledajte, magistrala kroz Župu je izgrađena 60-ih godina prošlog stoljeća i kao takva postoji i danas. Kad je rađena, kroz Župu je prolazilo nekoliko automobila dnevno, danas kroz Župu prolazi preko 25 tisuća automobila dnevno, u vršnim trenucima čak 28 tisuća. vozila. Taj veliki broj vozila utječe na kvalitetu života i ograničava naš daljnji razvoj. Župa je ključna za promet prema Zračnoj luci i Dubrovniku. Brza cesta je nužna i mora se što prije izgraditi. Ipak, prije godinu dana prezentirano je rješenje na koje Župljani nisu pozitivno reagirali.

Moram biti iskren, to rješenje nije bilo tehnički dobro pripremljeno. Stava sam da treba razmotriti i drugo rješenje. U prostorno - planskoj dokumentaciji su dvije varijante, jedna koja ide iznad naselja, po strani iznad Postranja, i druga, koja ide središnjim dijelom Župe kroz polje. Potrebno je dati na uvid i tu drugu varijantu i svakako poboljšati tehničko rješenje prvog prijedloga, kako bismo potom sagledali sve probleme i, ako je moguće, odabrali ono koje je za Župu manje štetno.

Koje rješenje je po Vama manje štetno?
- Mislim da je rješenje koje ide iznad naselja manje štetno, iako bi vizualno narušilo izgled Župe, posebno naselja u Postranju. No, ako uzmemo u obzir spojnu cestu iz Kupara do brze ceste, gornja varijanta je lošije rješenje jer bi to bio veliki zahvat u prostoru i dosta duža trasa s velikim uzdužnim nagibom. Stoga bi struka trebala razmisliti o drugačijim tehničkim rješenjima sa što više tunela gdje bi prostor Župe ostao sačuvan.

U planovima nosite i uređenje cesta unutar Općine.
- Da, nekoliko je ključnih problema. Planiramo izgraditi zaobilaznicu naselja Čibača. Imamo problem s prometom i u naselju Krstac, gdje postoji rješenje, ali uz prethodni dogovor s vlasnicima zemljišta. Dakle, cilj je napraviti novu cestu kako bi se otvorio izlaz prema Brašini. Treći problem je između Zavrelja i Kostura, a to je izlaz i ulaz na magistralu i također u suradnji s vlasnicima zemljišta trebamo iznaći adekvatno prometno rješenje. Cesta kroz Postranje je žila kucavica kroz ta naselja i plan nam je napraviti cjeloviti projekt rekonstrukcije te ceste gdje bi se predvidjela moguća proširenja, nogostupi, javna rasvjeta i oborinska odvodnja. Tu je i puno manjih cesta kroz Župu. Spojna cesta planirana od Kupara do brze ceste, također je važna za budući razvoj Župe.

NOVIM PROSTORNIM PLANOM POTREBNO JE PREDVIDJETI ZONE ZA POS

Posljednjih godina su mnoge dubrovačke obitelji zbog visokih cijena kvadrata svoje stambeno pitanje riješile u Župi. Je li se ta gradnja ipak trebala bolje kontrolirati?
- Pa u Župi se i ne gradi toliko puno. Ljudi su svakako dobrodošli. Naš prostorni plan je dosta restriktivan i, zapravo, u Župi gotovo nema stanogradnje. Mislim da na tržištu danas ne postoji stan za prodaju u Župi. Bilo je nekih objekata izgrađenih prema staroj prostorno -planskoj dokumentaciji, no moramo razmišljati na koji način omogućiti izgradnju jer naša djeca rastu i imaju potrebu za rješavanjem stambenog pitanja. Dakle, vjerujem da ćemo trebati donijeti novi prostorni plan jer je ovaj donesen prije 20 godina nužno mijenjati. Kroz izradu novog plana treba sagledati sve probleme, ali i predvidjeti možda i neke zone za poticajnu stambenu gradnju. Problem je što je takvih pozicija za gradnju u Župi jako malo.

Što je s Kuparima? Kada kreće izgradnja hotela?
- Trebala bi uskoro krenuti. Pripremne radnje su obavljene, teren je očišćen i treba prvo srušiti sve objekte predviđene za rušenje Trenutno se čeka dozvola iz Ministarstva graditeljstva i vjerujem kako uskoro počinje realizacija tog projekta.

Razmišljate li o poticanju razvoja drugih gospodarskih grana kako biste smanjili ovisnost o turizmu?
- Dubrovnik, Župa i Konavle su većinom orijentirani turizmu i djelatnostima koje se oslanjaju na turizam. Dakle, teško je predvidjeti neku tešku industriju u Župi ili bilo gdje drugdje jer to nije realno, ali treba razmisliti o izgradnji manje poduzetničke zone za male obrte i proizvodnju, što bi bilo jako korisno. Brzi širokopojasni internet mogao bi dodatno potaknuti razvoj IT industrije. Svakako treba podržati i pomoći obiteljima u razvoju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te njihovu zajedničku prezentaciju na tržištu.

Spomenuli ste komunalne probleme i projekte. Koji su vaši prioriteti?
- Kanalizacija je veliki problem. Dobar dio Župe je već pokriven, ali veliki dio područja još uvijek nije pokriven kanalizacijskom mrežom. Inače, projekt aglomeracije bi trebao biti završen do početka iduće godine, zajedno s pročistačem u Kuparima. Općina je u fazi ishođenja građevinske dozvole za II. fazu izgradnje kanalizacije u Čibači i plan je ove godine započeti taj projekt, nakon što dobijemo dozvolu i provedemo natječaj za radove. Najprije ćemo krenuti s radovima u Čibači kao najvećem naselju, a kad se završi projektna dokumentacija aglomeracije započet ćemo s rješavanjem imovinsko - pravnih odnosa koji su vrlo zahtjevni, dobiti dozvole i krenuti sa širenjem mreže po cijeloj Župi.

Drugi dio razgovora s kandidatom HDZ-a za načelnika Općine Župa dubrovačka Đurom Lonzom možete pročitati na ovom linku.

Povodom osvajanja 13 medalja na prvenstvu Hrvatske koje se ovog vikenda održalo u Puli, gradonačelnik Mato Franković uputio je čestitku Taekwondo klubu Shark. Prenosimo je u cijelosti:

Poštovani Sharksi, drage sportašice i sportaši, veliko mi je zadovoljstvo uputiti vam iskrene čestitke na iznimnom uspjehu ostvarenome na Prvenstvu Hrvatske u borbama u Puli. Vaša predanost, trud i sportski duh donijeli su našem gradu čak 13 medalja, što je rezultat itekako vrijedan divljenja.
 
Posebne čestitke upućujem zlatnim prvacima Gabrieli Vidos, Nini Vukanović i Maroju Capursu koji je zaslužio i titulu najboljeg kadeta. Tu su jednako vrijedne srebrne medalje koje su osvojili Đive Popara, Luči Popara, Sandro Čikato i Bruna Petra Perić, kao i brončane medalje koje su osvojili Antun Kresić, Ante Musić, Mauro Garvan, Lorena Čikato, Karmen Tapalović i Petra Vitasović.
 
Veliko hvala trenericama Sanji Rosandić i Dariji Margeti na predanom radu i podršci koja je donijela vrhunske rezultate. Svaka pobjeda je potvrda kako klub Shark ima široku bazu talentiranih boraca spremnih za velike uspjehe. Samo tako nastavite i dalje, želim vam još puno uspjeha i sreće na budućim natjecanjima!
 
S poštovanjem,
Gradonačelnik
Mato Franković

Zamislite da kupujete nekretninu u Dubrovniku. Pregledavate oglase, uspoređujete cijene i računate koliko si kvadrata možete priuštiti. Već nakon nekoliko minuta postaje vam jasno – cijene nekretnina daleko su iznad vaših mogućnosti.

S ovakvom situacijom susreće se većina građana. Očekivano, jer su u posljednje tri godine cijene kvadrata skočile i do 47%. Takav rast daleko nadmašuje povećanje prosječnih plaća, ostavljajući san o vlastitom domu izvan dosega mnogih.

U ovakvim uvjetima postavlja se pitanje – koliko si kvadrata može priuštiti prosječni stanovnik dubrovačkog područja?

Dubrovačko–neretvanska s prosječnim cijenom kvadrata stana 3.705 eura treća je najskuplja županija u Republici Hrvatskoj. Pri vrhu se nalazi se i po cijeni kvadrata kuće koja je dosegla 2.618 eura.

Koliko je stanovnicima dubrovačkog područja teško doći do vlastite nekretnine potvrđuje njihova prosječna plaća od 1.270 eura. Prosječni stanovnik tako uz rok otplate 30 godina i kamatnu stopu od 3%, može podići kredit u visini 95.350,13 eura.

Uzmemo li u obzir prosječnu cijenu kvadrata, može si priuštiti stan od 26 kvadrata ili „kuću” od 36 četvornih metara.

Kreditnu sposobnost građana komentirala je Yetunde Kristina Škorić, voditeljica kreditnog poslovanja u kompare.hr.

- Danas se građani suočavaju s izrazitim financijskim izazovima pri kupnji nekretnine. Cijene kvadrata su naglo skočile, dok plaće građana nisu dovoljno pratile taj trend. Ovu već nepovoljnu situaciju dodatno će otežati stroži kreditni uvjeti koji nam dolaze. Prema novim mjerama potrebno je imati minimalno 10% vlastitih sredstava. Tu ne govorimo o zanemarivim iznosima – za nekretninu od 200.000 eura, potrebno je imati 20.000 sura vlastitih sredstava. Također, nove mjere vjerojatno će ograničiti i kreditnu sposobnost građana. Primjerice, od 1. travnja svi građani s primanjima iznad 1.600€ moći će dobiti manje kredite nego što mogu sada. – rekla je Kristina Škorić.

Da su cijene u Dubrovniku natprosječno visoke već je stara vijest. No, dodatno je potvrđuje činjenica da prosječni stanovnik za iste novce u Požeško-slavonskoj županiji može kupiti 3,3 puta veći stan.

Razlika u cijenama između kontinentalne Hrvatske i Jadrana itekako je primjetna. Najniža cijena kvadrata stana na Jadranu iznosi 3.202 eura, dok je na kontinentu gotovo trostruko manja – 1.120 eura.

Kvadrat kuće u nekim županijama gotovo je šest puta skuplji na Jadranu u odnosu na kontinent. Najniža prosječna cijena kvadrata kuće na Jadranu iznosi 2.217 eura dok u kontinentalnoj Hrvatskoj iznosi 531 euro.
Nacionalni plan stambene politike trebao bi olakšati situaciju građanima. Plan se trenutačno nalazi u javnom savjetovanju. Iako još nije izglasan, brojne najavljene mjere ulijevaju nadu u bolje sutra.

Hoće li najavljene državne reforme pospješiti stambeno pitanje Hrvata - ostaje nam tek vidjeti.

JPA

Koordiniranom akcijom policijskih službenika Postaje granične policije Gruda u utorak nešto poslije 12 sati, na državnoj cesti D-8 u mjestu Kupari zaustavljeno je osobno vozilo njemačkih nacionalnih oznaka kojim je upravljao 26-godišnji državljanin Njemačke. Osim njega, u vozilu se nalazilo još dvoje stranih državljana koji su se identificirali putnim ispravama u čiju su vjerodostojnost policijski službenici posumnjali, izvijestila je danas PU dubrovačko – neretvanska.
 
Zbog sumnje u korištenje krivotvorenih putnih isprava, kao i zbog sumnje u nezakoniti prelazak državne granice, vozač i dvoje putnika su dovedeni u prostorije policije gdje je kriminalističkim istraživanjem potvrđena sumnja da su putne isprave krivotvorene te je utvrđeno kako su u Republiku Hrvatsku ušli nezakonito tog dana iz pravca Crne Gore. Potom ih je, prema prethodnom dogovoru, u vozilo ukrcao 26-godišnji vozač koji ih je, za dogovoreni novčani iznos, trebao prevesti prema jednoj od zemalja Zapadne Europe.

„Zbog osnovane sumnje u počinjenje kaznenog djela Protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma iz čl. 326. Kaznenog zakona 26-godišnji njemački državljanin je uz kaznenu prijavu predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko -neretvanske. Pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko -neretvanske su predana i dvojica stranih državljana uz kaznenu prijavu za kazneno djelo Krivotvorenje isprave iz čl. 278. Kaznenog zakona.” – kažu u priopćenju iz PU dubrovačko – neretvanske.

JPA

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković sudjelovao je na konferenciji Smart Cities održanoj u Zagrebu, gdje je predstavio Dubrovnik kao prvi grad u Republici Hrvatskoj koji je uspješno realizirao vlastiti model priuštivog stanovanja.

Iako se o problemu priuštivog stanovanja godinama govorilo tek usputno, danas je to postala jedna od ključnih političkih tema. No, dok su drugi raspravljali, Grad Dubrovnik je djelovao – sustavno radeći na programu Dubrovačka stanogradnja. Kroz ovaj model, Grad je do sada osigurao stanovanje za 91 obitelj, bilo putem dodjele stanova uz priuštivi najam ili kroz jednokratnu financijsku pomoć od 30.000 eura za kupnju stana.

Uz to, Dubrovnik je strateški planirao budući razvoj priuštivog stanovanja. Izgradnjom ceste Most dr. Franjo Tuđman – Pobrežje te kupnjom 70.000 četvornih metara zemljišta na Pobrežju, Grad je osigurao prostor za nove stambene zone. Ovaj model u potpunosti je usklađen s programom Vlade RH i inicijativom potpredsjednika Vlade Branka Bačića, koja omogućava brzu prenamjenu zemljišta u vlasništvu gradova i općina iz poljoprivrednih u zone priuštivog stanovanja.

Također, Grad Dubrovnik ima spreman projekt izgradnje stanova za mlade u Solitudu, koji će se realizirati kroz program Vlade RH, čime će 50 mladih obitelji dobiti priliku za priuštivo stanovanje u svom gradu.

Sudjelovanjem na konferenciji Smart Cities, Dubrovnik je još jednom istaknut kao predvodnik u rješavanju izazova modernih urbanih sredina, pokazujući kako odgovornim planiranjem i strateškim ulaganjima grad može postati uzor drugima u Hrvatskoj.

JPA

„Ovog petka i subote, 21. i 22. ožujka, isporučitelj poklopaca mijenjat će se brtve i obaviti popravke na dijelu šahtova na Lapadskoj obali, a nastavno na pritužbe stanovnika ovog dijela grada da šahtovi buče kada preko njih prolaze vozila”, navode danas iz dubrovačke gradske uprave.

„Šahtovi na kojima će se raditi bit će označeni posebnom signalizacijom, stoga se skreće pažnja vozačima da prilagode brzinu i budu oprezni u vožnji. S obzirom da još traje garantni rok, radovi se izvode o trošku izvođača.” – kažu iz Grada Dubrovnika.

JPA

Potpisom ugovora o izvođenju radova rekonstrukcije i dogradnje OŠ Mokošica počinje realizacija ove kapitalne investicije u obrazovnu infrastrukturu kojom će se osigurati uvjeti i da škola u Mokošici, kao posljednja dubrovačka gradska škola, uđe u sustav režima izvođenja nastave u jednoj smjeni. Ugovor su danas u Gradskoj vijećnici potpisali gradonačelnik Mato Franković i predstavnik izvođača radova Antonio Deranja, direktor tvrtke Texo Molior.
 
Ugovorom vrijednim 9,24 milijuna eura s PDV-om izvođač se obvezuje završiti radove najkasnije u roku od 14 mjeseci od dana uvođenja u posao.

OŠ MOKOŠICA DANAS

Za ovu kapitalnu investiciju u osnovnoškolsku infrastrukturu Grad Dubrovnik je, u okviru poziva Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, osigurao cjelovito, stopostotno financiranje bespovratnim sredstvima u iznosu od deset milijuna eura.

- U osam godina treća škola, a prije toga 35 godina niti jedna. To puno govori. OŠ Mokošica je posljednja škola u gradu koja nam je ostala u sustavu dvosmjenskog rada i realizacijom ovog projekta ta škola bi prešla u jednosmjensku nastavu. - rekao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković uz potpisivanje ugovora.

OŠ MOKOŠICA U BUDUĆNOSTI

Za projekt rekonstrukcije i dogradnje škole značajna je i novoizgrađena spojna cesta Tamarić. Omogućuje lakše izvođenje radova na školi, olakšava prometovanje ovim dijelom Mokošice, a nakon dogradnje omogućit će se i uvođenje autobusne linije do škole.

CESTA TAMARIĆ

Rekonstrukcijom i dogradnjom OŠ Mokošica osigurat će se kapaciteti za 18 novih učionica s pratećim kabinetima, polivalentnim prostorom, sanitarnim, tehničkim i gospodarskim prostorima, uredima za administraciju, zbornicom, knjižnicom i vanjskim igralištem na krovu, sve dimenzionirano prema Normativima dimenzioniranja prostora osnovnih škola u RH. Prema projekcijama Ministarstva znanosti i obrazovanja, u školskoj godini 2026./2027. predviđen je upis 763 učenika u OŠ Mokošica čime će ova škola preći u režim izvođenja nastave u jednoj smjeni, dok će se dogradnjom osigurati kapaciteti za 952 (34 razredna odjela x 28 učenika) učenika.

JPA

Dubrovnik ne smije biti žrtva politike koja godinama ne radi ništa, a onda preko noći donosi mjere koje pogađaju građane. Vrijeme je za odgovorno i stručno upravljanje gradom, utemeljeno na podacima i jasnim ciljevima, a ne na improvizaciji i pretpostavkama. Da bismo donijeli kvalitetne mjere koje će riješiti problem prekomjernog turizma, trebamo napraviti ono što do sada nijedna gradska vlast nije napravila: analizirati tko nas koliko košta i tko nam koliko donosi. - kazala je na konferenciji za novinare kandidatkinja za gradonačelnicu Dubrovnika Viktorija Knežević (Centar).

Sveobuhvatnom analizom, kako je istaknula, „utvrdili bi koliko svaka od četiri glavne skupine turista, a to su gosti s kruzera, gosti u apartmanima, hotelske gosti i jednodnevni turisti, troši resurse poput struje, vode i infrastrukture te koliku gužve stvaraju”.

Podsjetivši da „posljednjih godinu dana svjedočimo nizu restriktivnih mjera kojima se problem prekomjernog turizma pokušava riješiti preko noći”, Knežević je poručila da „problem nije nastao zbog građana, već zbog godina nereda i nerada gradskih, županijskih i državnih službi”.

- Turizam je građanima često jedini izvor zarade, ali nisu oni krivi što grad desetljećima nije ulagao u prometnu infrastrukturu, gradio ceste i tunele koji bi pratili razvoj grada i ekonomije. Građani se samo snalaze u kaosu kojeg su drugi stvorili i sada ih se kažnjava za to. - rekla je kandidatkinja za gradonačelnicu, dodajući da nijedna donesena mjera nije rezultat ozbiljne analize uzroka problema.

- Aktualnim mjerama pokušavaju se suzbiti posljedice, ali se pritom stvaraju još veći negativni učinci. Ublaži se jedan, a izazove deset novih problema. Ali rješenja postoje, a prvi korak je upravo sveobuhvatna analiza. Nije isto kada grad opslužuje turiste koji ovdje ostaju četiri ili pet dana, troše u restoranima i lokalnim trgovinama ili kada imamo goste koji tu provedu nekoliko sati, stvarajući pritisak na infrastrukturu i ostavljajući minimalnu financijsku korist građanima. - pojasnila je Viktorija Knežević.

Prema njezinom mišljenju, analiza mora biti polazišna točka za sve buduće odluke jer „tek kada vidimo jasne brojke, možemo pažljivo prilagoditi mjere”.

- Ako bude potrebno ograničenje, onda neka bude usmjereno prema onima koji donose najmanje koristi lokalnoj zajednici. Ne možemo dopustiti da i dalje donosimo odluke napamet, bez preciznih podataka i jasnih ciljeva. - smatra Knežević.

Naglasila je i kako ograničenja nisu jedino rješenje.

- Da bi poboljšali zaradu od turista koji već dolaze, možemo poboljšati postojeće sustave po uzoru na, primjerice, Santorini, koji je imao sličan problem. Veliki broj kruzera stvarao je pritisak na infrastrukturu, ali nisu svi turisti donosili jednaku zaradu lokalnim građanima. Njihovo rješenje bilo je promjena sustava rezervacija za kruzere, na način da su ograničili ukupni broj dolazaka, ali su dali prednost manjim kruzerima i onima koji ostaju dulje. Rezultat su manje gužve i veći prihodi za lokalnu zajednicu. - rekla je Knežević.

Kako je upozorila, „Dubrovniku su potrebne pametne odluke, koje ne guše lokalno stanovništvo, nego ga štite i omogućuju mu da od turizma ima stvarnu korist”.

- Dubrovnik mora biti grad koji planira, analizira i donosi odluke, kako bi osigurao dugoročnu ravnotežu između turizma i kvalitete života svojih građana. - zaključila je kandidatkinja Centra za gradonačelnicu Dubrovnika Viktorija Knežević.

JPA

Dana 17. ožujka 2025. godine zauvijek nas je napustila naša volonterka, heroina bez puške, gospođa Luce Popović.

Mali, Veliki, Ljudi, Volonteri Crvenog križa podnijeli su teški Križni put ratnih stradanja u Domovinskom ratu. Jedna od tih Velikih - Malih ljudi bila je i gospođa Luce koja je iz ljubavi prema Domovini i ljudima iz okupiranog Cavtata riskirala vlastiti život kako bi prenijela željno očekivane poruke, isporučila potrebite namirnice i pomogla napaćenim civilima.

Njezina hrabrost, nadljudska snaga i kako je znala rijet „nekakav despet bili su jači od straha u trenutcima kada se suočavala s pripadnicima JNA i srbocrnogorskih hordi". Kada bi došlo do neugodnih i napetih situacija gospođa Luce bi tada iz svoje torbe izvadila rokovnik koji je uvijek nosila sa sobom i gdje je na prvoj stranici rukom napisala načela međunarodnog pokreta Crvenog križa: humanost, nepristranost, neutralnost, nezavisnost, dobrovoljnost, jedinstvo i univerzalnost. Na taj način znak Crvenog križa spriječio je moguće problematične situacije i osigurao poštivanje ljudskih sloboda.

Bila je svjedok tragedije potonuća broda-spasa „Aurora” koji je sa sobom u morske dubine odnio deset ljudskih života, među kojima i troje djece. Ni u trenutcima tragedije gospođa Luce nije napustila brod, a da nije učinila sve što je bilo u njenoj moći da pomogne svima koji su pomoć trebali. I da, zadnja je napustila tonući brod.
Brod je potonuo 1992. godine, ali „Aurora” nikad nije potonula u sjećanju gospođe Luce. Neizbrisivo je čuvala uspomenu na poginule putnike i svake godine na dan sjećanja 6. svibnja bacala vijenac cvijeća i suza u more u gruškoj luci. U svibnju 2022. godine otkrivena je spomen ploča poginulim i gospođi Luci se ispunila, kako je rekla želja da se ploča postavi prije nego ona umre.

Nažalost gospođa Luce je partila na vječni vijađ, spomen ploča će zauvijek ostati u luci Gruž, a sjećanje na dragu gospođu Lucu  zauvijek će ostati u našim srcima, mislima I molitvama. Riječi nikad ne mogu prenijeti na papir svu onu ljubav koju je darujući sebe dala, znanim i neznanim ljudima, kojima je pomogla kad je trebalo.

Hvala Vam draga gospođo Luce u ime svih djelatnika Gradskog društva Crvenog križa Dubrovnik, svih neumornih volontera kao što ste i Vi bili. Ostati ćete upamćeni kao simbol humanosti, hrabrosti, skromnosti i nesebičnog požrtvovanja u pomaganju potrebnima. Neka Vam je laka hrvatska zemlja koju ste neopisivo voljeli.

Gradsko društvo Crvenog križa Dubrovnik

Dok je u europskim zemljama cjelodnevna nastava stvar standarda i posve normalno funkcionira, u Hrvatskoj taj model, koji ima za cilj omogućiti opušteniji pristup nastavi i temeljitije učenje, baš i ne funkcionira na način na koji je zamišljen. Da je taj model školovanja manjkav, da nije proizašao iz naših potreba već je Hrvatskoj nametnut od EU, upozorio je na posljednjoj sjednici Županijske skupštine vijećnik Ivica Dajak (Most). Kritičan je bio i vijećnik Ivo Karamatić (SDP), posebice kad su u pitanju obroci koji se djeci nude tijekom cjelodnevne nastave.

Vijećnik Dajak kritizirao je način na koji u Hrvatskoj pa tako i u našoj Županiji u praksi funkcionira cjelodnevna nastava.

- Ulaganje u školstvo, nažalost je uvjetovano famoznom reformom koju zovu cjelodnevna škola i zato ni ti projekti nisu proizašli iz naših potreba i zahtjeva nego su rezultat nečega što zovu uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja. Kad smo kod toga, ni dan danas mi nije jasno što je u tom programu s čime uravnoteženo, na koji je način on održiv i što to znači da je pravedan. Za našu djecu želim najbolji sustav obrazovanja i veselim se novoj infrastrukturi, adekvatnoj za jednosmjensku nastavu, ali se nadam da ćemo kroz sljedećih nekoliko godina imati više zdravog razuma, manje EU birokratskih floskula i da nećemo silom inzistirati na provedbi ove reforme. - rekao je Dajak.

Na jedan od problema u modelu cjelodnevne škole, onaj koji se tiče prehrane upozorio je Ivo Karamatić (SDP), otkrivši što djeca u našim školama jedu.

- U ovom trenutku u većem dijelu Županije djeca školske dobi kao topli obrok jedu podgrijane krafne koje su prethodno odmrznute, nakon što su prije par godina proizvedene i smrznute u Poljskoj ili u nekoj drugoj državi. To je jedna tužna istina i to boli i toga trebamo biti svjesni. To je kritika svima nama kao društvu. To nije ni hrvatska pšenica ni krafna, ni hrvatski proizvod. Imam sto posto informaciju. Znači, nešto što je proizvedeno prije par godina i zamrznuto se odmrzva, podgrijava i to nam nam djeca jedu kao zdravi topli obrok. - rekao je Karamatić, kojemu je Dajak potom plastično objasnio kako stvari zaista funkcioniraju.

- Nažalost i prehrana kao i brojni aspekti tzv. cjelodnevne škole nisu adekvatno pripremljeni i razrađeni s djelatnicima i roditeljima već je to jedan od ad hoc kreiranih programa da bi se iskoristila sredstva iz Fonda za oporavak i otpornost koja moramo prosuti na teren i onda će 2053. upravo ta djeca koja jedu te podgrijane krafne to morati vraćati jer se ta Europska komisija zadužila na tržištu kapitala. - kazao je Ivica Dajak.

Nakon što su stanovnici Orebića tražili da se na ulazu u mjesto na lokaciji Stanković izmjeni trasa brze ceste Brijesta – Perna, županijski vijećnik Ivica Dajak (Most) pitao je župana Nikolu Dobroslavića na posljednjoj sjednici Županijske skupštine je li ciljanim izmjenama i dopunama županijskog Prostornog plana predložena izmjena dijela te trase. Dajak je upozorio kako zahtjeva za promjenom dijela trase imaju i vinari kojima bi cesta prešla preko vinograda i tako ugrozila njihovu egzistenciju.

- Ta prometnica dijelom prolazi i preko vrijednog poljoprivrednog zemljišta koje dijelu stanovnika predstavlja egzistenciju. Kad bi ta dionica prošla 20, 30 metara dalje od planirane umanjila bi se šteta za vinare. - kazao je Dajak.

Inače, dok je izmjena dijela trase na predjelu na kojem su vinogradi još na dugom štapu, predstavnici Hrvatskih cesta prihvatili su prijedlog mještana da se dionica ceste Brijesta – Perna na ulazu u Orebić izmjesti. No to se neće dogoditi ukoliko se u postupku ciljanih izmjena i dopuna ta izmjena ne unese u Prostorni Plan Županije. Te su izmjene, kazao je župan Nikola Dobroslavić, već u postupku.

- Hrvatske ceste su inicirale izmjenu trase u našem Prostornom planu i ne vidim razloga da to ne bude prihvaćeno. Još uvijek teku rokovi za javne rasprave, ali na početku idućeg mandata ne vidim nikakav problem da se usvoje ciljane izmjene i dopune Prostornog plana. - rekao je Dobroslavić.