INTERVIEW: BLAŽ PEZO, KANDIDAT HDZ-A ZA ŽUPANA DUBROVAČKO – NERETVANSKOG (I. DIO)

Blaž Pezo HDZ-ov je kandidat za župana Dubrovačko – neretvanske županije. Aktualni je ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik i bivši pročelnik Ureda župana. Bio je gradski i županijski vijećnik, ujedno je i predsjednik županijskog HDZ-a. Iako već ima plan kako će voditi Županiju, nogometa se, kaže, ne namjerava odreći.

Ajmo na početku demistificirati spekulacije, jeste li ili niste željeli biti kandidat HDZ-a za župana?
- Vidio sam te spekulacije i natpise da me netko na nešto prisilio. Daleko je to od bilo kakve istine. Morate znati da je HDZ demokratska stranka s puno razina i tijela koja se u jednoj tako ozbiljnoj i velikoj stranci poštuju jer ako se ne poštuje hijerarhija, brzo dođe do anarhije. Mi nismo Most gdje njih dvoje troje sjednu i na kavi odluče tko će im biti kandidat, upravo suprotno. Imamo aktualnog župana i tijela stranke, znači općinske, gradske i županijsku organizaciju pa i koordinaciju sa središnjim tijelima stranke koju ovakva odluka iziskuje. HDZ je na vrijeme istaknuo moju kandidaturu za župana. Dakle, svi prethodni medijski natpisi bili su tek spekulacije, potaknute od naših političkih suparnika kojima je očito bilo jako važno znati hoće li Nikola Dobroslavić biti kandidat ili HDZ ide s nekim novim kandidatom.

AKO JE 3.450 RAZLOGA DA OSTANEM U LUČKOJ UPRAVI, VALJDA JE U 4.200, NAVODNO I VIŠE RAZLOGA DA IDEM ZA ŽUPANA

Božo Petrov kaže da ste pristali biti kandidat za župana jer ste morali, a ne zato što ste to htjeli.
- Iza moje kandidature stoji moja duboko promišljena odluka i nakon razgovora na stranačkim tijelima, Predsjedništvo u kojem sjede ljudi koji su se spominjali kao mogući kandidati, je donijelo dobru odluku. Božo Petrov, koji se, inače, kandidirao na sve moguće funkcije u ovoj državi, nije netko na čije bih se komentare trebao obazirati.

Bilo je članaka u kojima je apostrofiran iznos Vaše plaće, da Vas u stranci pritiskaju s radnim mjestom.
- Ako je 3.450 razloga da ostanem u Lučkoj upravi Dubrovnik, valjda je u 4.200, navodno i više razloga da idem za Župana. Ako je to bio kriterij, koji su spominjali kao razlog, nije stajao. Svatko od nas ima svoju ulogu koju u nekom trenutku mora odraditi, bilo kroz rad u Lučkoj upravi, kao gradski vijećnik, saborski zastupnik. Ja sam uvjeren da ću kao budući župan raditi na najbolji mogući način.

Zašto je Božo Lasić odbio kandidaturu za župana?
- Pa ne bih rekao da je Božo Lasić odbio kandidaturu. On je bio jedan od potencijalnih kandidata. Razgovarao je sa svojom općinskom organizacijom i oni su smatrali da je Božo važan u Općini Konavle. Dakle, procjena je bila da se se Božo ponovo kandidira za načelnika Općine Konavle, da završi započete projekte, dok sam ja preuzeo odgovornost i krenuo u kandidaturu za župana.

Kako ocjenjujte rad župana Nikole Dobroslavića koji je 16 godina, četiri mandata, na čelu Županije?
- Teško je govoriti o jednom mandatu. Njegov rad treba sagledati kroz svih 16 godina koliko je bio na čelu Županije. Za njegov rad, ulogu i doprinos u razvoju Županije imam samo riječi hvale. Naravno, administracija i sve ostalo su se razvijali i nadam da ću dolaskom u Županiju neke stvari potaknuti i unaprijediti. Po mom mišljenju, postoji prostor za napredak, ali 16 godina Nikole Dobroslavića, kao osobe koja je podigla funkciju župana na višu razinu, sigurno neće biti lako dostići. Mislim da zaslužuje sve pohvale od prvog do zadnjeg mandata. Zaista je briljirao u svojoj ulozi.

Što se tiče regionalne vlasti i samostalnosti Županije, napravio je izuzetno puno. Njegova dosljednost u razvoju prometne infrastrukture i povezanosti juga Hrvatske, kao i zalaganje za izgradnju Pelješkog mosta, pokazali su njegovu odlučnost i viziju. Nije odustajao od tog projekta i ima velike zasluge u toj priči. Iako nije bio jedini zaslužan za izgradnju Pelješkog mosta, činjenica da je kontinuirano promovirao taj projekt kroz sve godine mandata, zaslužuje veliko priznanje. On je bio jako fokusiran na prometnu povezanost juga Hrvatske, što uključuje ceste, mostove, luke i razvoj uopće. Postavio je prostorno - planske uvjete za to i stvorio strateški okvir za budućnost. Zasigurno je bio borac za jug Hrvatske i našu Županiju. On je bio ključna figura oko koje su se okupljali svi, uključujući i one u oporbi.

NISAM IMPRESIONIRAN ISTUPIMA MOSTOVACA

Neki oporbeni vijećnici na zadnjoj Županijskoj skupštini pohvalili su ulaganja u prometnu povezanost, posebno u pogledu povezanosti naših otoka. No, neki od vijećnika su jasno istaknuli kako zbog njegova tvrdoglavog insistiranja da trase ide preko Rijeke dubrovačke nije započela izgradnja brze ceste od Osojnika do Zračne luke u Čilipima.
- Takve gluposti i zle komentare mogu izreći samo ljudi iz Mosta. Siguran sam da je to izrekao neki od vijećnika Mosta jer takvi zločesti spinovi samo od njih mogu doći. Njihove izjave često proizlaze iz njihovih frustracija, a to su stvari koje ne bismo trebali previše uzimati k srcu. Dakle, uloga Županije je osigurati koridore, pravce u prostoru. Dobroslavić je bio uviđavan i prema Župi dubrovačkoj, Konavlima i Gradu. Uvijek je ostavljao prostora da se te trase iskomuniciraju i da građani kažu što je najbolje za njih. Naravno, struka je tu vrlo važna. Struka mora reći je li nešto izvedivo ili nije i s kojim troškovima.

Ja ću sigurno nastaviti dalje gurati taj projekt. Nema spora da ga je Nikola Dobroslavić gurao jer da nije vjerojatno nikad ne bismo došli do javne rasprave niti do studija. Da po tom pitanju ništa nije radio, vjerojatno ne bismo ni došli u situaciju u kojoj smo bili prije godinu dana. Dakle, nema nikakve tvrdoglavosti ni njegove krivnje, naprotiv. On je gurao taj projekt, tražio načine na koje se može što brže realizirati i kako ga financirati. Došli smo do situacije u kojoj su građani dali svoje mišljenje o predloženoj trasi koju je struka preporučila. Ljudi smatraju da to nije to i sad se sve vraća na početak.

Naravno, taj početak će odužiti cijeli priču, ali za to sigurno nije kriv Nikola Dobroslavić. Ako ćemo dobiti trasu kojom ćemo svi biti zadovoljni, koja će riješiti naše probleme onda nismo izgubili vrijeme. Realno, ta cesta nam je trebala prije 20 godina i dugo godina svijest o važnosti te ceste nije bila prisutna među građanima. Osim trase i studija, veliki je posao pred nama jer moramo znati kako ćemo je financirati, a to će biti jasno tek kad budemo znali što hoćemo, kako hoćemo. Finaciranje za izgradnju brze ceste je praktički bilo pripremljeno od strane države, a mi smo upravo radi tog našeg nedefiniranja što i kako želimo došli u situaciju da se brza ceste već sad ne gradi.

Koliko nas sad to definiranje nove trase udaljava od izgradnje brze ceste od Osojnika do Zračne luke u Konavlima? Dakle, još smo daleko od natječaja za izvođače radova.
- Nama brza cesta od Osojnika do Zračne luke treba odmah. Mogu obećati da će to biti jedan od mojih prioriteta. Stanovnici Župe trpe zbog gustog prometa, posebno u ljetnim mjesecima. Turistički djelatnici ne mogu planirati kvalitetan boravak turista u destinaciji ni pristup Zračnoj luci. Nama je kao dominantno avio destinaciji prometna povezanost između Grada i Zračne luke prijeko potrebna. Naravno, to nije posao Županije, ali je pozicija Županije da lobira, traži sredstva i podršku.

Ne znam odakle je netko uopće mogao pomisliti da je Nikola Dobroslavić odgovoran za brzu cestu. To je čisti spin, predizborni folklor, a oni koji to izgovaraju, kao jedan pametnjaković iz Mosta, samo iznose besmislice. To je zločesta, perfidna kritika koja nema osnove u stvarnim činjenicama. Sve se može lako provjeriti kroz dokumente Hrvatskih cesta, prostorne planove i županijske dokumente, tako da ih nije potrebno dalje komentirati. Inače se u Županijskoj skupštini nisu baš proslavili u ovom proteklom razdoblju. Imao sam priliku sjediti s njima godinu i pol dana. Nisam bio osobito impresioniran njihovim nastupima.

STANOVNIKE TREBAMO ZADRŽATI NA NJIHOVIM OGNJIŠTIMA

Rekli ste da bi ipak neke stvari mijenjali u županijskoj upravi. Koje? Ljudi zaboravljaju da ste bili pročelnik Ureda župana i da vrlo dobro znate kako funkcionira županijska uprava? Petrov kaže da je tamo uspavanka nakon 16 godina mandata Nikole Dobroslavića.
- Dakle, sedam godina sam bio dio županijske administracije, najbliži suradnik trenutnog župana. Jako smo dobro surađivali, ali su me novi izazovi odveli do Lučke uprave Dubrovnik. U županijskoj administraciji ima puno kvalitetnih ljudi koji imaju specifične zadaće u odnosu na općine i gradove, gdje je dinamika posla i svakodnevnih problema puno brža. Kad me pitate što bih mijenjao, znam što bi moglo bolje. Imam viziju i načine kako to ostvariti i drago mi je što u Županiji postoje kvalitetni ljudi s kojima ću sigurno moći provesti i realizirati te projekte.

Župan je napravio puno i sigurno je njegov fokus bio na zaštiti interesa samostalnih regionalnih jedinica, kao i na infrastrukturnim projektima. Vjerujem da je završavanje svih tih projekata, poput autoceste do Dubrovnika, brze ceste od Brijeste do Orebića i obilaznice Orebića, luka koje su u izgradnji ili najavi, ključno za daljnji razvoj. Sve što se sad događa predstavlja temelj za realizaciju tih projekata u narednom razdoblju. Ono na čemu bih se ja mogao više fokusirati u budućnosti su prostorno - plansko planiranje, školstvo, zdravstvo i sve ono što poboljšava kvalitetu života naših sugrađana. To će biti neki od mojih prioriteta.

Podrazumijeva li Vaša vizija županijske uprave možda smanjivanje broja upravnih odjela?
- Ne bih govorio o ustrojstvu same administracije. Mislim da je župan tijekom svojih mandata smanjio broj upravnih tijela i mislim da je to već dosta dobro posloženo operativno. Fokus ljudi u Županiji, i moj i njihov, trebao bi biti na daljnjem razvoju i realizaciji prioritetnih projekata. S nekom novom energijom ja trebam osvježiti tu priču i krenuti dalje.

Što držite prioritetima u Županiji?
- Infrastrukturne projekte, ključne za povezanost Županije treba završiti jer ti projekti donose razvoj, nova radna mjesta i itekako poboljšavaju kvalitetu života, osobito u ruralnim dijelovima Županije. Važno je da stanovništvo ostane na tim područjima, na svojim ognjištima. Važne su i demografske mjere iako smo po tom pitanju među boljim županijama. Važne su ceste kroz Pelješac, na Korčuli.

Rekli ste posvetiti se prostornom planiranju. Znači li to stvaranje preduvjeta za smanjivanje ovisnosti o turizmu?
- Svakako! Mislim da su naši načelnici i gradonačelnici, ne nužno iz HDZ-a, radili na takvim strategijama i projektima. Zaista treba vidjeti kojim mjerama Županija može utjecati na to da zažive te naše poduzetničke zone u kojima se mogu razvijati nove djelatnosti i smanjiti ovisnost o turizmu, koji je postao previše dominantan. Inače veseli me što je u našoj Županiji puno novih lica među kandidatima za načelnike i gradonačelnike. Zapravo imamo jednu smjenu generacija i mislim da će to donijeti novu energiju, nove ideje i pozitivan zamah u razvoju tih općina i gradova.

Prvenstveno mislim na Korčulu, koja je protekle četiri godine stagnirala. To su četiri godine eksperimenta s neovisnim listama koje nisu donijele nikakve konkretne projekte. Bio je to neki bunt. Mislim da su i stanovnici Korčule prepoznali da je to bio jedan kratkoročni eksperiment. Mislim da će s novim licima, na čelu tih općina i gradova, biti lakše realizirati projekte i donijeti promjene koje će koristiti svim stanovnicima.

KRSTIČEVIĆ JE POBJEGAO IZ PLOČA, A HDZ IMA KANDIDATA KOJI SE U PLOČE VRATIO

Mislite na HDZ-ova nova lica? Imate puno novih lica, mladih kandidata za načelnike i gradonačelnike.
- Zaista imamo kvalitetne kandidate od Vele Luke do Korčule. Mislim da ćemo ipak pokrenuti Korčulu. Situacija je slična i u Neretvi gdje imamo nove kandidate u Pločama, Opuzenu, Općini Slivno, Pojezerju i veseli me suradnja s novim ljudima i novim načelnicima. Veseli me ta nova energija i novi poticaj za razvoj naše Županije.

Da, za razvoj Županije je iznimno važna sinergija s drugim općinama i gradovima, neovisno tko je na vlasti.
- Upravo tako. Samim mojim dolaskom na čelo Županije ne može se ništa pokrenuti ako nema dobre suradnje s našim općinama i gradovima. A znate, kad dolaze nova lica, novi ljudi, onda imate i nove poticaje i nove ideje, tako da ako naši kandidati budu izabrani, ako ja budem izabran na čelo Županije, bit će to jedna dobra priča.

A jeste li spremni na suradnju s načelnicima koji možda neće biti iz HDZ-a? Evo, načelnica Vele Luke Katarina Gugić je na svečanoj sjednici Općinskog vijeća istaknula pozitivnu suradnju sa županom Dobroslavićem. Znači, stvar je u ljudima.
- Definitivno! Župan Dobroslavić je to na najbolji mogući način pokazao kroz proteklih 16 godina. Izbori prođu, a župan se o svim građanima Županije mora brinuti jednako. Dakle i ulaganje u Blato, Velu Luku ili u Metković, mora biti jednako važno za Županiju. Konkretno, mislim da nije bilo općine na Korčuli, možda i cijeloj Županiji, u koju se ulagalo kao u Velu Luku, od novog putničkog terminala, Kalosa i mnogih projekata koji su realizirani na otoku, najbolji su pokazatelj da nitko nikada nije zapostavljao neku općinu samo zato što je na vlasti bila neka druga politička opcija. Dakle, ne mislim tu ništa mijenjati. Svi oni projekti koji su važni za suživot naših sugrađana bit će podržani i potaknuti, bez obzira tko je gdje na vlasti. Naravno, puno je lakše komunicirati s osobom koja je iz moje stranke, iz moje opcije jer ćemo sigurno lakše naći zajednički jezik, ali ni na koji način neće biti opstruiranja projekata, ako su kvalitetni. Oni će se provesti bez obzira na stranačku pripadnost.

Kroz nogomet ste prošli gotovo svaki pedalj naše Županije.
- Jesam i kroz nogomet i druge sportove i kroz moj posao u Županiji. Mislim da nema dijela Županije gdje nisam bio.

Biste li se složili s tvrdnjama jednog britanskog medija da su Ploče najružniji grad na Jadranu?
- Ne! Svaki grad ima svoje specifičnosti. Naravno, Ploče su nastale kao lučki grad. Svaki grad ima svoje kvalitete i ljepote, stanovnici Ploča sigurno se ne bi složili s time da je njihov grad najružniji. Grad ne čine samo građevine, dušu svakog grada čine njegovi ljudi. Ploče imaju svoju dušu. Ne znam čime se to mjeri ružnoća nekoga grada.

Ta suradnja Županije i Ploča, čini se, nije bila baš na zavidnoj razini, prvenstveno zbog samovolje i otpora bivšeg gradonačelnika Miše Krstičevića prema HDZ-u. U međuvremenu su Ploče izgubile značajan broj stanovnika, a imaju sve preduvjete da budu jedno razvijeno područje u Županiji.
- Bivši gradonačelnik Ploča i predsjednik Županijskog SDP-a je osoba koja je imala dobar ulaz u nacionalne medije i dosta je trošio vrijeme na plaćanje sponzoriranih članaka kako bi uljepšao sliku o sebi i svom radu u Pločama. No, stanovnici Ploča najbolje znaju da ga nisu baš viđali po gradu i da se nije bavio njihovim problemima. Ostavio je svog zamjenika da se bavi gradom. Prema Županiji nikad nije išao s proaktivnim projektima, niti je tražio rješenja. Njegova je priča bila više na razini PR-a i lijepih riječi, a manje na djelima. Zato se i dogodila ta stagnacija Ploča. Teško mi je reći, koristi teške riječi, ali može se reći da je grad počeo propadati, stagnirati u razvoju. Ploče kao prometno središte s autocestom, važnom lukom, željeznicom i ostalim potencijalima, zapravo imaju puno veće razvojne mogućnosti nego drugi gradovi u Neretvi. To su činjenice koje ne možemo ignorirati.

HDZ ima kandidata za gradonačelnika Ploče, Ivana Škarića koji se iz Zagreba vratio u svoje Ploče.
- Imamo Krističevića koji je pobjegao iz grada i imamo mladog čovjeka koji se sa svojom obitelji vratio doma jer želi pomoći svom gradu s iskustvom koje je stekao radeći na povlačenju sredstava iz EU fondova, što je vrlo značajno u ovoj situaciji. Mislim da će Ivan Škarić puno moći učiniti za Ploče jer ima viziju kako napraviti grad boljim mjestom za život, osobito za mlade. Puno radi na projektima pristupačnog stanovanja i mjerama kako bi se mladi ljudi vratili u Ploče. Ljudi su ključ svega. Nevjerojatno je da se, primjerice, u susjednom Metkoviću gradi toliko stanova, a u Pločama ništa. Metković postaje centar, a Ploče stagniraju, iako, s obzirom na svoje gospodarske potencijale, mogu biti puno veće i snažnije nego ostatak doline Neretve. Kroz primjer Metkovića se najbolje vidi koliko su Ploče stagnirale u protekle četiri godine jer nisu iskoristili svoje prednosti.

Drugi dio intervjua možete čitati na ovom linku

INTERVIEW: ĐURO LONZA, KANDIDAT HDZ-A ZA NAČELNIKA OPĆINE ŽUPA DUBROVAČKA (II. DIO)
*PRVI DIO RAZGOVORA MOŽETE PROČITATI NA OVOM LINKU

Što Vam kao Župljaninu u Župi nedostaje?
- Uskoro će biti prezentiran naš dosta detaljan program za naredne četiri godine gdje će se vidjeti u kojem pravcu namjeravamo usmjeriti svoje aktivnosti. Treba nastaviti s tzv. malim projektima koji život znače, završiti infrastrukturne projekte koji su već u provedbi, ali i započeti nove kapitalne projekte. Treba bolje urediti ceste kroz manja naselja, nogostupe i javnu rasvjetu. Moramo uvesti reda u prometu te stoga planiramo uvesti prometno redarstvo. U cilju uključivanja građana na ukazivanje komunalnih nedostataka i drugih problema u prostoru uspostavit ćemo javnu aplikaciju „Župsko oko“. Pravilno gospodarenje otpadom će biti veliki izazov, ali ga u suradnji s pružateljem usluga društvom Čistoća Dubrovnik jednostavno moramo implementirati u narednih par godina.

S obzirom na to da imamo veliki broj djece i mladih osim izgradnje nove škole i vrtića, planiramo razvijati i sportsku infrastrukturu s ciljem kvalitetnog razvoja naše djece. Također je u planu i rješavanje komunalnih vezova za barke u lučici Srebreno. Trebamo aktivirati sva stara arheološka nalazišta. Župa je jako bogata tim lokalitetima koje treba istražiti, do njih izgraditi staze, označiti ih, mapirati i ponuditi turistima. Ipak, brine me kako će Župa, koja ima veliki potencijal, odgovoriti na probleme s radnom snagom, sa stranim radnicima. Brine me kako ćemo tu radnu snagu, koja nam je potrebna, posebno kada se obnove hoteli, integrirati u društvo.

Jeste li razgovarali s investitorima u Kupare gdje će biti smješteni radnici koji će sutra raditi u tom resortu?
- Veliki dio radnika trebao bi biti smješten unutar samog kompleksa, gdje investitori planiraju njihov smještaj. Naravno da će biti i onih koji će htjeti ostati živjeti ovdje. Da, to će sigurno biti izazov za sve nas, no, živimo u globaliziranom svijetu u kojem ne možemo ostati zatvoreni.

NA DUPCU JE PUNO TOGA NAPRAVLJENO, GRAĐANI JOŠ TUDA NE PROLAZE PA ŠIRA JAVNOST TO NE DOŽIVLJAVA

Koje biste projekte iz programa socijalne skrbi željeli realizirati
- Planiramo započeti s izradom projektne dokumentacije Doma za starije, kao i dnevnog boravka za starije osobe. Želja nam je također otvoriti obiteljsko savjetovalište s ciljem suzbijanja raznih ovisnosti. Imamo problem mladih s ovisnošću o drogama, kocki... U Dubrovniku se teško dolazi na red. Čeka se po nekoliko mjeseci i mislim da bi bilo dobro kad bismo u Župi imali takvo savjetovalište. Vjerujem da imamo dovoljno mladih ljudi na školovanju koji bi sutra mogli raditi u tom savjetovalištu. Bilo bi jako dobro i poželjno kad bismo u suradnji sa Županijom i Ministarstvom mogli to realizirati. Inače, sve je više djece s posebnim potrebama i bilo bi jako dobro kad bismo u Župi imali jedan centar za pomoć toj djeci. Suradnjom s udrugama proizašlim iz Domovinskog rata otvorit ćemo „Spomen sobu“. Naravno, nastavit ćemo i s provedbom socijalnog programa koji je u Župi i do sada dosta dobro razrađen.

Što se događa na Dupcu? Kako teče izgradnja groblja? To zanima i građane Dubrovnika, ne samo Župljane.
- Dubac ide nešto sporije nego smo očekivali, ali ide svome kraju. To je vrlo veliki i izuzetno zahtjevan projekt. Groblje Dubac je projekt koji gradimo za stoljeća i jednostavno zahtijeva vrijeme za svoju realizaciju. Mislim da će biti jedno od najljepših groblja na ovom području, ako ne i u Hrvatskoj, sa svom potrebnom infrastrukturom.

Što je dosad napravljeno?
- Napravili smo 1,3 kilometra dvosmjerne ceste s nogostupom, kompletnom infrastrukturom, parkiralištima, drvoredima, ali se ne vidi, građani još tuda ne prolaze pa onda šira javnost to ne doživljava. Trenutno se gradi 1.648 grobnica i prateći objekti. Na katoličkom groblju smo sve prodali. Prošle godine smo dobili građevinsku dozvolu za dva nova grobna polja na katoličkom groblju. Ta dozvola obuhvaća dva grobna polja, dio servisne ceste i prekrasan vidikovac s kojega se vidi Lokrum. Zbog daljnjeg proširenja, trenutno smo u postupku ishođenja pete građevinske dozvole, plus šesta, koja je bila za infrastrukturu, ali to je bila potvrda glavnog projekta. To Vam samo govori o kakvom se projektu radi.

Zanimljivo, osobno sam u postupku ishođenja devete građevinske dozvole u mom radnom vijeku. To je iznimno zahtjevan posao jer podrazumijeva veliku pripremu, od imovinsko - pravnih problema, projektnih rješenja, građevinskih dozvola, osiguranja financiranja, izgradnje, tehničkih pregleda, konačno do uporabne dozvole. Od ostalih dijelova groblja, moramo u cijelosti izgraditi muslimansko i pravoslavno groblje, koje je za sada prodano do pola, no moramo izgraditi čitavi obuhvat jer iz tehničkih razloga kasnije nećemo moći pristupiti s velikim strojevima.

HDZ OTPOČETKA USPJEŠNO VODI ŽUPU, KAO ZAJEDNICA NISMO SPREMNI ZA EKSPERIMENTIRANJE, VIDIMO ŠTO SE DOGAĐA U DRUGIM SREDINAMA KAD SE LJUDI ODLUČE ZA EKSPERIMENTE

Zašto bi stanovnici Župe dubrovačke na izborima trebali podržati Vas za načelnika?
- Svi žele najbolje za svoju zajednicu. I moji protukandidati sigurno to žele, međutim, treba se malo okrenuti i vidjeti što je tko napravio u svom životu. Posao načelnika zahtjeva veliku energiju, uključivost, znanje i iskustvo koje čovjek kroz život i posao stekne. Po prirodi sam inače radoholičar, znam procedure, i kad nešto započnem, to radim temeljito i predano, do kraja. Upravo to iskustvo, znanje, energija i upornost razlog su zašto bi netko sutra zaokružio broj ispred mog imena.

Kakav ste osjećaj imali kada su Vam predložili da istaknete kandidaturu za načelnika Općine Župa dubrovačka?
- Nije bilo lako donijeti tu odluku, dosta sam razmišljao i prevagnula je moja želja, energija, volja, znanje i iskustvo za napretkom. Župa se konstantno razvija. HDZ u Župi djeluje već 35 godina. Proslavit ćemo 25. ožujka veliku obljetnicu osnutka i uvijek smo od osnutka Općine kao stranka bili na vlasti i radili u interesu Župe. Mislim da je to dobro jer kao zajednica nismo spremni za bilo kakve eksperimente. Vidimo što se događa u drugim sredinama kad se ljudi odluče na eksperimentiranje, to nije dobro, pogotovo ne u trenutku kada Župa treba brzi iskorak u smislu infrastrukturnih projekata o kojim smo govorili, a koji u mnogome ovise o Vladi RH, resornim ministarstvima i Županiji.

Koliko Vam je u realizaciji projekata važna potpora Županije?
- Cijeli je niz projekata koje moramo realizirati sa Županijom, poput dogradnje postojeće škole, izgradnje nove osnovne škole, lučice u Srebrenom, koja nam je stvarno važna. Imamo veliki broj vezova koji su razbacani kroz cijeli zaljev u Srebrenom. Važno nam je sve te barke smjestiti u jednu komunalnu lučicu i važno je taj prostor zaštiti od udara šiloka i juga. Projekt je podijeljen u dvije faze. Prvo treba produžiti mul za nekih 50 metara, kako bi se zaštitila lučica, a zatim slijedi faza u kojoj će se sve barke posložiti u jedan red. Građevinska dozvola se očekuje za nekoliko mjeseci. Planiramo i izradu projektnog rješenja za zaštitu lučice u Mlinima gdje udari mora stvaraju velike probleme.

Dakle, nastavljamo ulagati u lučku infrastrukturu. Suradnjom sa Županijskom upravom za ceste također imamo u planu realizirati nekoliko važnih projekta na županijskim cestama kroz Župu, posebno na cesti kroz Postranje koja je žila kucavica tih naselja. Imamo planove za razvoj novih šetnica. Trenutno se gradi šetnica od Srebrenog do Kupara. Plan nam je izgraditi šetnicu od Mlina do ljetnikovca Bettera. Tu trebamo riješiti imovinsko - pravne odnose i urediti šetnicu. Ljetnikovac Bettera bi također trebalo revitalizirati, najvjerojatnije u suradnji s Ministarstvom kulture. Cilj je povezati šetnicom Mline sa Solinama i Platom, čime bismo povezali cijelu Župu bez potrebe za korištenjem magistrale.

U Općini Župa dubrovačka je i dalje mali broj zaposlenih.
- Da, Općina ima mali broj zaposlenih, ali naše stručne službe rade predano. Ipak, za projekte koji su pred nama, bit će potrebno dodatno angažirati radnu snagu, dodatne stručnjake. Za sve aktualne, ali i buduće projekte bit će potrebna značajna sredstva. Općina sama sa svojim proračunom ne može podnijeti sve te troškove, niti su dovoljni krediti, te stoga treba osmisliti modele financiranja za koje također već imamo planove. Proračun općine je prilično ograničen. Imamo dječji vrtić, socijalne programe, zajednicu sporta, dobrovoljno vatrogasno društvo, za koje su izdvajanja unaprijed definirana, a zatim imamo dio proračuna koji je namijenjen za održavanje komunalne infrastrukture kroz komunalno društvo, te infrastrukturne projekte i razvoj. Imamo vrlo vrijedne ljude koji predano rade, ali će biti potrebno zaposliti dodatan broj ljudi. Trebamo razmisliti i o malo drukčijoj organizaciji unutar Općine, ali ne prije nego sagledam sve detalje.

U Župi je nekoliko političkih stranaka, koje, čini mi se, djeluju samo u vrijeme izbora.
- Upravo tako. Svjedoci smo da se tek prije mjesec dana politički život počeo mijenjati uključivanjem oporbe. Volio bih da je to intenzivnije jer i kritika je dobra jer gura naprijed. Oporba svakako postoji, ali bi bilo dobro da su aktivni i tijekom sve četiri godine. Naime, bilo bi dobro da su prisutniji, da se nametnu kroz neke projekte, aktivnosti. Evo ja već deset godina vodim nogometni klub Župa dubrovačka. Neću ni spominjati kolika je energija bila potrebna kako bi bez velikih financijskih sredstava osigurali djeci normalne uvjete za trening i natjecanja. I to bez ikakve naknade, da se razumijemo. Danas je naš klub dobro poznat kao primjer uspješnog vođenja i van granica naše županije.

Dakle, treba raditi stalno i predano da bi jednog dana netko rekao: „On je pravi izbor, treba mu dati povjerenje.” Priča koja dolazi od oporbe djeluje mi prazno. Svi bi htjeli sve promijeniti, ali treba skočiti pa reći hop. Bojim se da bi ušli u jednu avanturu koju ne razumiju dovoljno i to je, blago rečeno, problem koji Župi ne treba. I ja bi dosta toga želio promijeniti, ali to ne ide baš tako. To mogu najbolje potvrditi s projektom Groblja. Napravio sam sve što sam mogao, sve složeno, riješeni imovinsko pravni problemi, čitavo zemljište uknjiženo na Općinu, formirane sve građevinske čestice sukladno DPU Groblje, napravljeni projekti, ishođene pravomoćne građevinske dozvole, osigurano financiranje u cijelosti, ali ne ide onako kako biste željeli jer uvijek nailazite na neke prepreke i probleme. Ali u konačnici nisam tu da bi projekt išao sam od sebe nego da ga vodim i rješavam probleme.

Vjerujete li u pobjedu na svibanjskim lokalnim izborima?
- Uvjeren sam da ću pobijediti i ja kao kandidat za načelnika i lista HDZ-a za većinu u Općinskom vijeću!

Kandidat Mosta za župana Dubrovačko - neretvanske županije Božo Petrov predstavio je konkretne mjere za revitalizaciju poljoprivrede i ruralnog razvoja u županiji, ističući kako je poljoprivreda ključna gospodarska grana koja mora dobiti veću potporu i strateški pristup.

- Naša županija posjeduje jedne od najkvalitetnijih poljoprivrednih površina u Hrvatskoj – od delte Neretve do vinograda i maslinika na Pelješcu i Korčuli. Unatoč tome, poljoprivreda nije dovoljno iskorištena i suočava se s nizom izazova, uključujući neobrađeno zemljište, manjak infrastrukture i nedovoljnu podršku proizvođačima. Vrijeme je da poljoprivredi damo strateški značaj koji zaslužuje. - izjavio je Petrov.

Kao ključne mjere za razvoj poljoprivrede naveo je:

1. Dugoročna strategija poljoprivrednog razvoja
Kreiranje strateškog plana razvoja poljoprivrede s fokusom na specifične lokalitete i klimatske prednosti.
Jačanje održive proizvodnje i unapređenje agrotehničkih mjera.

2. Aktivacija zapuštenog poljoprivrednog zemljišta
Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i komasacija zemljišta, posebno u Konavoskom polju.
Jasni natječaji za dodjelu neobrađenih poljoprivrednih površina kako bi se potaknulo njihovo korištenje.

3. Modernizacija i proširenje sustava navodnjavanja
Ubrzavanje realizacije projekata navodnjavanja, uključujući Koševo – Vrbovci i Konavosko polje.
Izgradnja brane protiv zaslanjenja u dolini Neretve kako bi se zaštitila plodna polja.
Uvođenje digitalnih sustava i senzora za precizno upravljanje navodnjavanjem.

4. Jačanje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG)
Poticaji za mlade poljoprivrednike i sufinanciranje nabave moderne opreme.
Inicijative za udruživanje proizvođača kroz zadruge i proizvođačke organizacije radi boljeg plasmana proizvoda.

5. Poticanje ekološke i održive poljoprivrede
Posebne potpore za ekološku proizvodnju i olakšani pristup financiranju.
Razvoj infrastrukture za preradu poljoprivrednih proizvoda, uključujući pogone za preradu mandarina i maslina.

6. Razvoj funkcionalnih lanaca "od polja do stola"
Digitalna platforma za izravnu prodaju lokalnih proizvoda turističkom sektoru.
Brendiranje i promocija lokalnih proizvoda s geografskim podrijetlom.

7. Inovacije i ulaganje u ljudski kapital
Organizacija edukacija i radionica o suvremenim poljoprivrednim praksama.
Suradnja s fakultetima i institutima za razvoj novih tehnologija u poljoprivredi i marikulturi.
Stvaranje agrotehnoloških inkubatora za inovativne projekte.

- Aktualna vlast nije uspjela provesti ključne projekte poput aktivacije poljoprivrednog zemljišta i pokretanja proizvođačkih organizacija. Više nemamo vremena za parcijalne i nepotpune mjere. Potrebno je jasno definirati poljoprivredu kao stratešku gospodarsku granu, ulagati u inovacije i podržati proizvođače. Na taj način osiguravamo prehrambenu sigurnost, stabilne prihode za obitelji koje se bave poljoprivredom i jačamo gospodarski potencijal županije. - zaključio je Petrov.

JPA

INTERVIEW: VIKTORIJA KNEŽEVIĆ, KANDIDATKINJA CENTRA ZA GRADONAČELNICU DUBROVNIKA (I. DIO)

Viktorija Knežević (Centar) bila je prva kandidatkinja koja je najavila kako će ući u utrku za gradonačelnicu Dubrovnika na predstojećim lokalnim izborima u svibnju. Ona je istaknula kandidaturu čak i prije aktualnog gradonačelnika Mata Frankovića (HDZ) i zapravo se već dvije godine priprema za politički megdan. U međuvremenu Viktorija Knežević postala je i saborska zastupnica, zbog čega je i napustila odvjetničku praksu, tako da će njeno rivalstvo s Matom Frankovićem, također saborskim zastupnikom biti zanimljivo i s tog aspekta.

U razgovoru, kojeg objavljujemo u dva dijela, Viktorija Knežević govori i o Aniti Bonačić Obradović, kandidatkinji koalicije SDP – Srđ je Grad – Možemo, koja će joj zasigurno, uz Frankovića, biti i glavna rivalka u prvom krugu izbora.

Iako se zapravo u pravu političku borbu upustila relativno tek nedavno, Viktorija Knežević dugi niz je godina u politici, u nekom, nazovimo to tako , pozadinskom djelovanju, kao što je bila prvo u suradnji s Androm Vlahušićem, a zatim i srđevcima koji su je na koncu, na neki način i izdali, o čemu govori i u ovom intervjuu.

- Politika je nešto što me oduvijek zanimalo. Brzo sam shvatila da je u politici izuzetno teško sam djelovati i uspjeti, posebno kao mlada osoba pa sam se prvi put učlanila u političku stranku još na prvoj godini fakulteta, u nekada slavni HSLS. Imam u sebi želju da činim stvari za opće dobro, znači želim mijenjati stvari. U politici možeš biti nezavisan i činiti stvari koje stvarno želiš samo na dva načina - da si se prethodno afirmirao, profesionalno realizirao pa ti život ne ovisi o politici ili da si toliko bogat da se politikom možeš baviti kao hobijem. Nisam bogata. Iza mene je 25 godina karijere, koju sam započela prvo u pravosuđu kao pripravnica na sudu, a potom sam prešla u odvjetništvo u kojem imam 20 godina iskustva. To je strašno težak posao, ali je i velika privilegija. Možeš učiniti dobre stvari, pomoći ljudima. Iz empatije i želje za borbom akumulirala se ta moja želju za prelaskom u politiku, koja, kakva god bila, koliko god bila prezrena i uspoređivana s najstarijim zanatom, zapravo je jedini način da se promijene stvari. - kaže na početku Viktorija Knežević.

Bili ste i članica HNS-a.
- Da, bila sam prvo u HSLS-u, ali taj je HSLS nestao, prepolovio se i iz njega je nastao LS. Ja sam prešla u LS koji je vrlo brzo, nakon Gotovčeve smrti, zamro kao stranka i svi smo kolektivno prešli u HNS, koji je još tada bio pod velikim utjecajem Savke, i bila je to stranka centra, a ne ovo u što se kasnije HNS pretvorio, u stranku povezanu s HDZ-om i koji je postao zapravo klijentelistička stranka. Nakon što su pali pod HDZ, napustila sam tu organizaciju.

Istovremeno se razvijala suradnja s Androm Vlahušićem.
- Da, ali bila sam prva koja je napustila Andra Vlahušića kad je preuzeo vlast.

Zašto?
- Kad su svi hrlili prema njemu, vidjela sam da sve ono što je Andro govorio prije izbora, da se ideje koje je proklamirao, nakon što je preuzeo vlast, počinju mijenjati. Promijenio je lice kaputa koji je nosio i počeo se odricati nekih ljudi ključnih za njegov uspjeh, koji su ga nosili na svojim leđima. Tad su mi se svi čudili, proglašavali me ludom, konfliktom i ne znam kakvom, ali otišla sam. Bila su to vremena kad su mu prilazili i oni koji su mu bili neprijatelji. Odluka da odem bila je sigurno jedna od najboljih u mom životu. Tad u tom trenutku, to je bila prava odluka.

ZAŠTO NIJE ZAJEDNIČKA KANDIDATKINJA CENTRA I SRĐEVACA?

Kako ste došli do Centra? Zašto baš Centar?
- Centar je liberalna stranka. To je moje prirodno političko stanište. Ja sam liberal, ali socijalni liberal. Mislim da društvo u kojem uspijevaju samo najsposobniji nije društvo, to je džungla, zar ne? Moramo biti socijalno osjetljivi, a opet i liberalni. No, nisam za to da društveni sustavi koji su najefikasniji budu takvi samo po pitanju socijalnih prava. Najefikasniji društveni sustavi zapravo su liberalni, oni mogu istovremeno podržavati socijalna prava. Tako da je to nešto što odgovara mojem habitusu. I onda se pojavilo prvo Pametno pa zatim Centar iako sam u to vrijeme dosta surađivala sa Srđevcima.

Očekivalo se da će se ta suradnja nastaviti i možda da ćete čak biti zajednička kandidatkinja Centra i Srđ je Grad, ukoliko oni ne budu imali svog vlastitog kandidata. Zašto niste?
- Pa evo, to pitanje trebalo bi njima postaviti. Stvarno je neobično jer sam im godinama pomagala. Kad god su zvali i trebali me, uvijek sam bila bezrezervno uz njih i za njih.

Zašto su Vas sada zaobišli, prišli SDP-u i kao zajendički kandidatkinju isturili Anitu Bonačić Obradović?
- To je stvarno pitanje za njih, a ne za mene. Ali u politici, kad god se nešto dogodi, uvijek se pokaže da je to bilo za neko dobro, barem meni. Kad god stvari ne idu po planu idu po sudbini, a ona obično bude na mojoj strani. Mislim da će i ovaj put biti tako.

Vaš najveći politički rival zapravo u ovom trenutku nije Mato Franković. Jasno je da on ulazi u drugi krug već je to kandidatkinja srđevca i SDP-a Anita Bonačić Obradović. Koje su Vaše prednosti nad njom i mislite li da ta suradnja Srđevca i SDP-a može doprinijeti rezultatima u prvom krugu?
- Pa vjerujem da imam veliku prednost na izborima. Nitko u ovoj zemlji ne može pobijediti bez birača centra. Dakle, morate osvojiti birače s krajnje ljevice, umjereno lijeve, centra, pa čak i malo desnih birača. To se jasno vidjelo na izborima za predsjednika države, Milanovićevim primjerom, da bez tih birača, koji su kao američki swing birači, odnosno oni koji mijenjaju mišljenje, nema pobjede na izborima. Stranke uvijek prije izbora sklapaju koalicije i na taj način pokušavaju optimizirati svoje rezultate. Vjerujem da ću uspjeti ući u drugi krug, da će mi birači dati povjerenje, da sam dovoljno dobar kandidat i da ću zaslužiti njihovo povjerenje.

FRANKOVIĆ ZLOUPOTREBLJAVA GRADSKO VIJEĆE, ALI U DNEVNOJ POLITIČKOJ KOMUNIKACIJI NJEGUJE SLIKU UMJERENOG POLITIČARA

Koje su mane Mata Frankovića?
- Nedostatak sposobnosti, nedostatak vizije.

Nedostatak vizije?
- Prvo sposobnosti. Političar ne može znati sve, niti mora znati sve, ali određenu razinu znanja mora imati jer političar je kao dirigent u orkestru, ne mora znati svirati svaki instrument, ali mora znati dovoljno da može upravljati orkestrom. Nažalost, Mato Franković nema te kapacitete, niti za osnovne procese.

Mislite li da se okružio ljudima koji su manje sposobni ili manje pametni od njega? Znate kako se kaže, političar kad uđe u prostoriju, ako je najpametniji, to je znak da treba napustiti prostoriju.
- Grad, nažalost, stagnira već osam godina i ništa se bitno pozitivno nije promijenilo. Mato Franković nije se okružio boljima od sebe, što bi trebao. Sposobni ljudi se uvijek okružuju kvalitetnim kadrom, specijalistima, ali on to nije napravio.

To isto je radio i Andro Vlahušić. A koje prednosti vidite kod Mata Frankovića?
- Teško je to reći. Znate, rekla bih da nije konfliktan, a zapravo jest, u Gradskoj vijećnici, vidimo kad njemu treba, on zloupotrebljava situaciju, koristi Gradsko vijeće kako bi govorio koliko god hoće, dok drugi vijećnici nemaju priliku iznijeti svoje mišljenje. Kad njemu treba, itekako izvuče to konfliktno ponašanje, ali u dnevnoj političkoj komunikaciji njeguje sliku umjerenog političara.

Ista pitanja i za Anitu Bonačić Obradović.
- Uh, pa budući da se radi o političkoj konkurenciji za isti dio političkog biračkog tijela, mislim da biračima treba prepustiti da sami procijene koja je ona opcija. Ne bi bilo korektno da ja sada govorim o njoj.

Izgleda da će na izborima u Dubrovniku biti možda čak i desetak gradonačelničkih kandidata, koliko su realne njihove šanse, evo npr. pada mi na pamet npr. Valentin Dujmović iz HNS-a. Mislite li da vas dvije može ugroziti neki drugi kandidat?
- Ne, ne. Dujmović? Pa može se on kandidirati, ali čovjek ne živi u Dubrovniku već osam godina. Mislim da ne postoji realna mogućnost da bilo tko ugrozi moju poziciju.

VLAHUŠIĆ JE IMAO BOLJE IDEJE OD FRANKOVIĆA

Vratimo se na vrijeme kada je Andro Vlahušić bio gradonačelnik. Možete li usporediti Vlahušića i Frankovića?
- Oh, pa Andro Vlahušić je imao bolje ideje, imao je viziju i zaista, sa svim njegovim manama, naporno je radio da bi ovaj grad napredovao. Trudio se.

Vlahušić se hvali da je zaradio puno za Grad.
- Uvredljivo je reći da je bilo tko od gradonačelnika zaradio. Zaradili su građani ovoga grada.

Dobro, ali on to misli, on kaže da je vratio prihod od zidina. Ali, zar to nije posao gradonačelnika, činiti najbolje za grad.
- Pa da, to jest posao gradonačelnika, to je kao da se netko hvali što je stavio crvenu boju na znak STOP ili da se hvali time kako je prošao kroz zeleno svjetlo. To je jedna od temeljnih dužnosti, neki je obavljaju bolje, neki lošije, ali to je posao. Posao gradonačelnika je zapravo težak šljakerski posao ako želiš raditi dobro. Realno je Matu Frankoviću bilo lakše jer je Andro Vlahušić prije njega napravio puno stvari. Dakle, dočekala ga je puno lakša situacija, punija blagajna i bolje vrijeme i mnogi projekte koji su bili na autopilotu, tako da je situacija bila puno lakša nego što je bila Vlahušiću, koji je morao preokrenuti mnoge stvari.

Što očekujete na izborima za Gradsko vijeće?
- Pa, očekujemo uspjeh.

Što znači uspjeh?
- Sve što je preko pet mandata je uspjeh.

Ako dođete u situaciju da Centar može formirati većinu sa Srđevcima i SDP-om, jeste li na to spremni na to?
- Jesam, naravno, oni su naši prirodni saveznici, ali to ne znači formirati većinu pod svaku cijenu i bez obzira na cijenu, ali razgovarat ćemo o programskim odrednicama. Oni koji ne dolaze u obzir za koaliciju su HDZ, Vićan, DUSTRA i Kristić. Oni su paket HDZ-a i politika koje mi želimo mijenjati. Dakle, ni pod koju cijenu ni Vićan, ni DUSTRA, ni Kristić, ni HDZ.

Vrlo rano, skoro prije dvije godine, istaknuli ste kandidaturu za gradonačelnicu. U međuvremenu ste tražili ljude za listu. Često se može čuti „ma što će ona Viktorija Knežević, gdje joj je lista”. Dakle, što je s listom za Gradsko vijeće?
- Listu ću predstaviti u vrijeme kad se liste predstavljaju i to će biti vrlo brzo jer će izbori vjerojatno biti raspisani početkom travnja i to je vrijeme kad se predstavljaju programi i liste. Neka govore o listi, o tome koga imam ili nemam. Bit će iznenađenja, bit će svega.

Hoće li Centar imati kandidata za župana?
- Pa moguće je. Nekoliko je opcija otvoreno. To de facto ovisi o procjeni koliko možemo postići na županijskim izborima. Zapravo, mi već sad znamo koliko možemo, znamo koliko Grad daje glasova za Županiju, ali tu se može raditi matematika.

Jeste li spremni podržati kandidata za župana neke druge stranke ili stranaka?
- Vidjet ćemo s kandidatima, koji su, kakvi su. Još uvijek ne znamo ni sve kandidate ni kakvi su im programi. Naravno, HDZ i svi njihovi pristaše ne dolaze u obzir za podršku.

DRUGI DIO RAZGOVORA MOŽETE PORČITATI NA OVOM LINKU

Grad Dubrovnik će se i ove godine pridružiti akciji „Sat za planet Zemlju“ Svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF (World Wide Fund for Nature). Tim povodom u subotu, 22. ožujka od 20:30 do 21:30 sati ugasit će se rasvjeta na Stradunu te na sjevernom i zapadnom dijelu zidina - od Revelina do Pila odnosno do tvrđave Bokar.
 
Sat za planet Zemlju savršena je prilika za solidarnost, zajedničku brigu o drugima i o sebi. Stoga ovim putem pozivamo sve građane, pojedince i poslovne subjekte da se priključe inicijativi gašenjem rasvjete u svojim domovima, odnosno svojim prostorima.
 
Sat za planet Zemlju započeo je 2007. godine u Sydneyu kao simbolični događaj gašenja svjetla, dok se danas obilježava u više od 180 zemalja i teritorija. Hrvatska se ovoj inicijativi priključila još 2009. godine, a broj gradova koji sudjeluju raste iz godine u godinu. 

Grad Dubrovnik

Dubrovnik je kroz povijest bio poznat kao centar inovacija i gospodarskog uspjeha, da bi se u 21. stoljeću sveo na grad čija ekonomija ovisi o godišnjem dobu. Grad ovako bogatog naslijeđa i turističkog potencijala zaslužuje živjeti jednako dobro 365 dana u godini, ali da bismo to postigli, potrebna nam je gradska vlast koja će pametno kreirati ponudu zimske turističke sezone. - istaknula je danas na konferenciji za novinare kandidatkinja Centra za gradonačelnicu Dubrovnika Viktorija Knežević, pojašnjavajući da produljenje sezone, o kojem se često govori, nije dovoljno da osigura kontinuiranu održivost gospodarstva i društvenog života.

- Zimski festival i program zimskih događanja u Gradu moraju postati jednako važni kao i ljetni, no takav sadržaj može osigurati samo Grad Dubrovnik, a ne ugostitelji, hotelijeri ili vlasnici apartmana. Osim toga, izgradnja kongresne dvorane za više od tisuću posjetitelja mora biti apsolutni prioritet gradske uprave jer s postojećim kapacitetima, u vidu starih hotelskih dvorana koje primaju najviše 400 posjetitelja, ne možemo biti konkurentni u tom segmentu, koji je za zimsku sezonu neophodan. Naše agencije organiziraju kongrese u Šibeniku jer Šibenik ima i kongresnu dvoranu od preko 1000 mjesta i koncertnu koju Dubrovnik nema. - kazala je Knežević.

Osvrnuvši se na zimsku avioponudu, istaknula je kako nije dovoljno samo osigurati letove, već i pratiti što ti letovi donose te prilagođavati taj važan alat za osiguravanje zimske ponude.

- Zračna luka ima svoj dio posla, ali ne može osigurati sadržaje zbog kojih će gosti dolaziti, niti ih može vući za rukav po svijetu. Turistička zajednica Dubrovnik i sve turističke zajednice sa šireg područja moraju surađivati i raditi na tome jer od zimske sezone u Dubrovniku korist mogu imati svi od Pelješca do Konavala. - rekla je kandidatkinja za gradonačelnicu.

Posebno je istaknula važnost suradnje između Grada i udruženja ugostitelja i trgovaca, kako bi se osiguralo da određeni broj ugostiteljskih objekata i trgovina radi tijekom cijele zime.

- To sve možemo postići ako osiguramo kvalitetan turistički sadržaj, omogućimo odgovarajuće letove i analiziramo podatke o tome koliko posjetitelja očekujemo. Ugostitelji i trgovci na taj bi se način mogli pravovremeno pripremiti, organizirati i dogovoriti tko će kada raditi jer zaposlenike i poslovne prostore plaćaju cijelu godinu. Njima bi puno značilo da mogu raditi i tijekom zimske sezone, umjesto da u šest mjeseci moraju zaraditi za svih 12, kao što je sada slučaj. - pojasnila je. 

Prema njezinom mišljenju, upravo o Gradu Dubrovniku i institucijama koje kontrolira ovisi hoće li Dubrovnik imati uravnoteženi, cjelogodišnji turizam.

- Ako mi građani ukažu povjerenje, učinit ću sve da Dubrovnik postane puno više od kulise za ljetne razglednice, a to je moderan grad u kojem se može raditi, živjeti i planirati budućnost neovisno o godišnjem dobu. - zaključila je kandidatkinja za gradonačelnicu Dubrovnika Knežević.

JPA

OTVOREN BOĆARSKI DOM „ĐURO MILETIĆ”

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković otvorio je Boćarski dom „Đuro Miletić“ u Gospinom polju. Riječ je o važnoj investiciji u sportsku infrastrukturu Grada Dubrovnika, koja će klubovima omogućiti sudjelovanje u svim natjecanjima i natjecateljskim sustavima boćarskog sporta u Republici Hrvatskoj.
 
- Ideja o domu se rodila još na onom prvom turniru koji smo otvorili na Rašici i evo korak po korak došli smo na kraj, odnosno realizirali smo ovu impresivnu dvoranu. Nadam se da će služiti nasim boćarima, da će biti mjesto susreta, mjesto druženja i mjesto dobrih rezultata. Na nama je i dalje nastaviti služiti gradu. - kazao je gradonačelnik Franković.
 
U ime „Prijatelja s Rašice”, Ivica Gvozden je gradonačelniku Frankoviću uručio zahvalnicu za realizaciju projekta koji je za boćare ostvarenje dugogodišnjeg sna.

 
Novo boćalište, unutar montažne dvorane, uključuje prostor za igru s četiri terena, spremište, tribine za gledatelje, prostor za igrače i suce te prostor za druženje u kojem će biti smještena kuhinja, spremište, WC te ulaz za igrače i suce. Svlačionice i sanitarije za igrače nalazit će se u montažnim kontejnerima pored dvorane. Vrijednost investicije je 466 tisuća eura s PDV-om.
 
Odlukom Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, ovaj boćarski dom nosi ime Đura Miletića, prerano preminulog Dubrovčanina, djelatnika Linđa i boćara, po kojem se zove i Međunarodni boćarski turnir. U prigodnom su programu tako danas nastupili veterani Folklornog ansambla Linđo, bivši plesači i prijatelji Đura Miletića.
 
Uz novi boćarski dom, Grad je u prethodnom razdoblju realizirao brojne važne investicije u sportsku infrastrukturu, poput nedavnog uređenja i opremanja vanjskih sportskih terena u Gospinom polju i izgradnje novog hangara i klupskih prostora VK Neptun, koje je pri samom kraju.

MOKOŠKI OSNOVCI UBUDUĆE ĆE POHAĐATI NASTAVU U JEDNOJ SMJENI

Potpisom ugovora o izvođenju radova rekonstrukcije i dogradnje OŠ Mokošica počinje realizacija ove kapitalne investicije u obrazovnu infrastrukturu kojom će se osigurati uvjeti i da škola u Mokošici, kao posljednja dubrovačka gradska škola, uđe u sustav režima izvođenja nastave u jednoj smjeni. Ugovor su u Gradskoj vijećnici potpisali gradonačelnik Mato Franković i predstavnik izvođača radova Antonio Deranja, direktor tvrtke Texo Molior.

Ugovorom vrijednim 9,24 milijuna eura s PDV-om izvođač se obvezuje završiti radove najkasnije u roku od 14 mjeseci od dana uvođenja u posao.

Za ovu kapitalnu investiciju u osnovnoškolsku infrastrukturu Grad Dubrovnik je, u okviru poziva Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, osigurao cjelovito, stopostotno financiranje bespovratnim sredstvima u iznosu od deset milijuna eura.

- U osam godina treća škola, a prije toga 35 godina niti jedna. To puno govori. OŠ Mokošica je posljednja škola u gradu koja nam je ostala u sustavu dvosmjenskog rada i realizacijom ovog projekta ta škola bi prešla u jednosmjensku nastavu. - rekao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković uz potpisivanje ugovora.

Za projekt rekonstrukcije i dogradnje škole značajna je i novoizgrađena spojna cesta Tamarić. Omogućuje lakše izvođenje radova na školi, olakšava prometovanje ovim dijelom Mokošice, a nakon dogradnje omogućit će se i uvođenje autobusne linije do škole.

Rekonstrukcijom i dogradnjom OŠ Mokošica osigurat će se kapaciteti za 18 novih učionica s pratećim kabinetima, polivalentnim prostorom, sanitarnim, tehničkim i gospodarskim prostorima, uredima za administraciju, zbornicom, knjižnicom i vanjskim igralištem na krovu, sve dimenzionirano prema Normativima dimenzioniranja prostora osnovnih škola u RH. Prema projekcijama Ministarstva znanosti i obrazovanja, u školskoj godini 2026./2027. predviđen je upis 763 učenika u OŠ Mokošica čime će ova škola preći u režim izvođenja nastave u jednoj smjeni, dok će se dogradnjom osigurati kapaciteti za 952 (34 razredna odjela x 28 učenika) učenika.

DUBROVNIK JE PRVI GRAD U HRVATSKOJ KOJI REALIZIRA VLASTITI MODEL PRIUŠTIVOG STANOVANJA

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković sudjelovao je na konferenciji Smart Cities održanoj u Zagrebu, gdje je predstavio Dubrovnik kao prvi grad u Republici Hrvatskoj koji je uspješno realizirao vlastiti model priuštivog stanovanja.

Iako se o problemu priuštivog stanovanja godinama govorilo tek usputno, danas je to postala jedna od ključnih političkih tema. No, dok su drugi raspravljali, Grad Dubrovnik je djelovao – sustavno radeći na programu Dubrovačka stanogradnja. Kroz ovaj model, Grad je do sada osigurao stanovanje za 91 obitelj, bilo putem dodjele stanova uz priuštivi najam ili kroz jednokratnu financijsku pomoć od 30.000 eura za kupnju stana.

Uz to, Dubrovnik je strateški planirao budući razvoj priuštivog stanovanja. Izgradnjom ceste Most dr. Franjo Tuđman – Pobrežje te kupnjom 70.000 četvornih metara zemljišta na Pobrežju, Grad je osigurao prostor za nove stambene zone. Ovaj model u potpunosti je usklađen s programom Vlade RH i inicijativom potpredsjednika Vlade Branka Bačića, koja omogućava brzu prenamjenu zemljišta u vlasništvu gradova i općina iz poljoprivrednih u zone priuštivog stanovanja.

Također, Grad Dubrovnik ima spreman projekt izgradnje stanova za mlade u Solitudu, koji će se realizirati kroz program Vlade RH, čime će 50 mladih obitelji dobiti priliku za priuštivo stanovanje u svom gradu.

Sudjelovanjem na konferenciji Smart Cities, Dubrovnik je još jednom istaknut kao predvodnik u rješavanju izazova modernih urbanih sredina, pokazujući kako odgovornim planiranjem i strateškim ulaganjima grad može postati uzor drugima u Hrvatskoj.

ZAVRŠENA OBNOVA LJETNIKOVCA CRIJEVIĆ PUCIĆ, GRADONAČELNIK FRANKOVIĆ NAJAVIO IZGRADNJU KONCERTNE DVORANE

Završeni su radovi energetske obnove ljetnikovca Crijević Pucić, vlasnika i korisnika Dubrovačkog simfonijskog orkestra. Tim povodom gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i ravnatelj Dubrovačkog simfonijskog orkestra Slobodan Begić održali su u četvrtak konferenciju za novinare. 
 
U sklopu energetske obnove ljetnikovca, izvedeni su radovi obnove krovišta zgrade bez zadiranja u konstruktivne elemente nosive konstrukcije, toplinska izolacija stropa prema tavanu slojem mineralne vune, kompletno fugiranje svih kamenih pročelja zgrade, zamjena postojeće rasvjete energetski učinkovitijom LED rasvjetom te ugradnja dizalice topline zrak-voda za potrebe grijanja i hlađenja cjelokupnog prostora. Zahvaljujući implementaciji ovih mjera postignuti su značajni rezultati, uključujući smanjenje godišnje potrebne toplinske energije za grijanje za 20,96 posto, smanjenje godišnje primarne energije za 68,24 posto te smanjenje emisija CO2 za 68,24 posto. 

 
Gradonačelnik Mato Franković izrazio je zadovoljstvo što se Dubrovački simfonijski orkestar vraća doma u godini u kojoj obilježava svoj stoti rođendan.

- Nakon što su provedene adaptacija, uređenje i sve ono što je bilo nužno kako bi ovaj objekt bio funkcionalan, pred nama je još jedan izazov. To je rekonstrukcija postojeće dvorane u prostor koji bi ubuduće trebala biti jedna prava glazbena dvorana, a koja bi se trebala uklopiti i u smjernice konzervatora. Radi se na izradi projektne dokumentacije kako bismo dobili zeleno svjetlo Konzervatorskog odjela u Dubrovniku. Samim time Grad Dubrovnik bi, a posebno Dubrovački simfonijski orkestar, dobio jednu primjerenu dvoranu koja ne bi bila samo za vježbanje, već i za izvođenje nastupa Dubrovačkog simfonijskog orkestra. – kazao je gradonačelnik Franković.

U ovoj prigodi najavio je i kako se sa Sveučilištem u Zagrebu radi na rješenju nove koncertne dvorane. Buduća dvorana bila bi većeg kapaciteta, smještena u neposrednoj blizini ljetnikovca, pored Interuniverzitetski centar Dubrovnik.
 
Projekt obnove ovog iznimno vrijednog objekta financiran je sredstvima Europske unije u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), a radove su izvele tvrtke Građevinar Quelin i Posta u ugovorenom roku. Ukupna vrijednost radova iznosila je 592.512,61 eura, od čega 479.492 eura čine bespovratna sredstva. Preostali iznos od 113.020 eura Grad Dubrovnik osigurao je iz proračunskih sredstava. Ovaj projekt značajno pridonosi poboljšanju energetske učinkovitosti zgrade, ali i očuvanju kulturne baštine Grada Dubrovnika.

Grad Dubrovnik

U prepunom amfiteatru Sveučilišta u Dubrovniku Postaja prometne policije Dubrovnik organizirala je u petak javnu tribina na temu stradavanja mladih u prometu.

Predavanju je nazočio veliki broj učenika srednjih škola koji su imali priliku čuti podatke o stradavanjima, svoje iskustvo iznio je bivši ovisnik Stjepan Jurinac, sudionik prometne nesreće, čula su se izlaganje glazbenika, vozača motocikla i člana  MK Libertas riders Željka Mirovića te stručna mišljenja dr. Josipa Lopižića, kliničkog psihologa i predsjednika Hrvatskog psihološkog društva i dr. Mateja Miloša iz Opće bolnice Dubrovnik. Svi oni, na svoj poseban način, pokušali su mladima ukazati na sve opasnosti prometnih nesreća, uslijed neodgovornog ponašanja u prometu.
 
Policijski službenik za prometnu preventivu Denis Pavela osvrnuo se na statističko - analitičke podatke. U razdoblju od 2015. do 2025. godine na našem području smo imali četiri tisuće prometnih nesreća. Od toga je 51 prometna nesreća uključivala poginule osobe. U tim prometnim nesrećama sudjelovalo je preko deset tisuća sudionika od kojih su 822 osobe zadobile teške tjelesne ozljede, a njih preko 2000 je lakše ozlijeđeno. Smrtno su stradale 52 osobe. U svom izlaganju je napomenuo da su 484 vozača starosti od 16 do 24 godine skrivili prometnu nesreću i da je njih 114 upravljalo vozilom pod utjecajem alkohola što je za posljedicu imalo prometne nesreće u kojima je čak 14 osoba izgubilo svoj život. Najmlađa žrtva koja je stradala u posljednjih deset godina u prometu je imala samo dvije godine, a najstarija 88 godina. 
 
Izlaganje bivšeg ovisnika, a danas uspješnog obrtnika Stjepana Jurinca u izlaganju svoje strašne životne priče iz publike je bodrila njegova supruga, koja je i sama s njim prošla jedno razdoblje njegove ovisnosti. Oboje su bili sudionici prometne nesreće, a s njima je bilo i njihovo devetomjesečno dijete. Na sreću, prometna nesreća je prošla bez težih posljedica, a danas imaju sretan brak i troje djece.
 
Glazbenik i zaljubljenik u motocikle Željko Mirović, član MK Libertas riders poslao je poruku mladima koliko je važno voziti odgovorno i pametno. I sam je imao nekoliko prometnih nezgoda u kojima na sreću nije imao većih ozljeda, ali su ga brzo osvijestile i dokazale mu koliko brzina i neopreznost mogu biti opasne za život, dok je nekoliko njegovih prijatelja izgubilo život upravljajući motociklom.

Dr. Matej Miloš iz OB Dubrovnik je u svom izlaganju ukazao na ozlijede koje najčešće nastupaju uslijed teških prometnih nesreća dok je dr. Josip Lopižić, predsjednik saveza psihologa Hrvatske u svom izlaganju istaknuo važnost prevencije koja počinje u obiteljskom domu, a nastavlja se odgovornim ponašanjem svih dionika društva pri čemu je pohvalio inicijativu za organiziranjem ovakvih tribina.

JPA

SDP je konačno odlučio o imenu kandidata za zamjenika župana. Naime, iako je prošlo već duže vrijeme otkako je Marko Giljača iz Možemo / Srđ je Grad predstavljen kao zajednički kandidat za župana koalicije Snaga juga u kojoj su SDP, Možemo i SJG, u SDP-u su tek ovih dana iznjedrili ime njegova zamjenika, a bit će to, neslužbeno doznajmo, Krešimir Kuran.

Krešimir Kuran inače dolazi iz Metkovića u kojem SDP zapravo kao da ni ne postoji, a jedno vrijeme bio je i predsjednik županijske organizacije SDP-a. Dosad nije imao osobitih uspjeha na izborima, kako u Metkoviću, tako i na razini Županije.

Inače, prema informacijama kojima raspolaže Južni, Kuran nije bio prvi izbor za zamjenika već su u SDP-u razmišljali o Mariji Šegedin, aktualnoj predsjednici Gradskog vijeća Grada Korčule, koja je ujedno i predsjednica korčulanskog SDP-a. Ipak, Marija Šegedin tu kandidaturu nije mogla prihvatiti iz obiteljskih razloga.

dm

Koalicija „Snaga juga” koju čine SDP, Srđ je Grad i Možemo predstavila je u subotu u Pločama kandidata za zamjenika župana Krešimira Kurana (SDP), a on je s kandidatom za župana Markom Giljačom (SJG/Možemo) poručio kako su oni tim koji predstavlja istinsku snagu za promjenu u Dubrovačko – neretvanskoj županiji. Na konferenciji za novinare bio je saborski zastupnik, ujedno i predsjednik SDP-a Dubrovačko – neretvanske županije Mišo Krstičević.

DATUM PREDSTAVLJANJA NIJE SLUČAJNO IZABRAN

- Nismo slučajno izabrali današnji datum za predstavljanje u Neretvi drugog člana našeg tima koji će najbolje upravljati Dubrovačko – neretvanskom županijom. Danas je Svjetski dan zaštite voda, a upravo je to jedno krucijalno pitanje budućnosti ovog kraja naše županije. – kazao je Mišo Krstičević.

- Ljudi ovdje žive zahvaljujući tome što imamo more, što imamo rijeku i plodnu dolinu, što je ukorijenjeno u našu tradiciju. Glavno pitanje koje tišti sve njene stanovnike je: Što će biti s našom dolinom? I dok se u Metkoviću predstavljaju svi državni projekti i investicije u neretvansku vodoprivredu, po strani se ostavlja glavni problem, pitanje dotoka vode u Neretvu. Upravo su Marko Giljača i Krešimir Kuran ljudi koji su garancija da će to pitanje u budućnosti biti prioritet u radu, a ne sve politike koje smo gledali i s njima živjeli posljednjih 16 godina. Možemo li vjerovati onima koji nas uvjeravaju da su oni ta alternativa HDZ-u, a djelima su pokazali da su već dva puta podržali i doveli taj isti HDZ na vlast? Ja mislim da ne možemo! Zato su jedina istinska snaga, snaga juga, snaga promjene, ova dvojica ljudi i svi naši kandidati diljem županije. – rekao je Krstičević.

NA STRANI ONIH KOJI ŽELE SPASITI NERETVU

Kandidat za zamjenika župana Krešimir Kuran zahvalio je na podršci kolegama iz Županijskog odbora SDP-a, koji su ga jednoglasno podržali i istaknuo kako je sretan biti zamjenik kandidatu koji je dokazani borac za javni interes.

- S Markom Giljačom sam uspješno surađivao u Županijskoj skupštini. Riječ je o nekadašnjem istaknutom aktivistu i najaktivnijem županijskom vijećniku koji je prepoznat kao pravi srđevac, borac za javno pomorsko dobro, odgovorno gospodarenje otpadom, prirodnim resursima i zaštiti okoliša. Prijatelji me pitaju što to tebi i Marku treba, što vam treba napadanje, prozivanje, podmetanje od vladajućih u županiji odgovorio sam im parafraziranom pričom od dva goluba koja su promatrala kako jednom čovjeku gori kuća. Jedan je golub odlučio iz rijeke uzeti u kljun vode i stao ju bacati na vatru, nakon nekoliko puta upita ga ovaj drugi: zar ti stvarno misliš da će to ugasiti vatru. Odgovori mu prvi golub možda neće, ali hoću da se zna na čijoj sam bio strani - kazao je Krešimir Kuran i istaknuo:

- Mi smo na strani onih koji žele ispostavu Županijske lučke uprave u Pločama, mi smo na strani onih koji žele uređenje lučice u Pločama za koju znamo da grad već ima pripremljenu dokumentaciju. Mi smo na strani onih koji žele riješiti svoje stambeno pitanje (ili kvalitetne stambene politike). Mi smo na strani onih koji žele bolje uvjete u zdravstvu i školstvu. Mi smo na strani onih u trećoj dobi koji žele više domova za umirovljenika. Mi smo na strani onih koji žele bolje uvjete poljoprivredi i otvaranje poljoprivrednog inkubatora. Mi smo na strani onih koji žele spasiti deltu Neretve od zaslanjenja. Mi smo na strani onih jedinica lokalne samouprave koji žele da im Županija bude majka, odnosno partner, a ne maćeha. Mi smo na strani onih koji žele očuvati prirodnu i kulturnu baštinu. Mi smo na strani onih građana koji žele brzu, učinkovitu i kvalitetnu Županiju. Mi smo na strani onih koji žele Županiju sa vizijom, mi smo Snaga juga, Snaga promjene. – kazao je Kuran.

KLJUČNO JE DA GRAĐANI PREPOZNAJU ČEMU SLUŽI ŽUPANIJA

- Ne krijemo i jasno smo rekli na prvom predstavljanju u Dubrovniku: na ove izbore izlazimo s jasnom namjerom da pobijedimo i donesemo novi smjer u upravljanju i razvoju Dubrovačko - neretvanske županije. Želimo i znamo kako i imamo jasnu viziju kako ustrojiti efikasniju županijsku upravu na korist svih njenih stanovnika. – kazao je ovom prigodom kandidat za župana Marko Giljača.

- Ključno je pritom da građani prepoznaju čemu služi županija? Županija je ta koja boljim radom i te kako može donijeti veću kvalitetu života na jugu. Vrijeme je da prepoznamo da upravo Županija ima nadležnost nad ključnim uslugama koje nam trebaju i olakšavaju svakodnevni život; od zdravstva i školstva, preko skrbi za starije, do prometne povezanosti i svakodnevnih administrativnih usluga. Vrijeme je da razumijemo da kada govorimo o našim dobrima koje baštinimo, Županija je ta koja skrbi o našoj kulturnoj i prirodnoj baštini, javnom pomorskom dobru, i ključni alat koji je u rukama župana i Županijske skupštine, vrijeme je za novi Prostorni plan kojim ćemo odrediti razvoj u narednih dvadeset godina, omogućiti prilike razvoju gospodarstva, poljoprivrede, stanovanja s ciljem očuvanja našeg mediteranskog načina života i boljeg života svih ljudi s juga. – zaključio je Marko Giljača, kandidat za župana koalicije Snaga juga.

JPA

Promišljajući daljnji razvoj i urbanizaciju Dubrovnika, gradska uprava nastavlja s razvojem infrastrukturnih projekata s ciljem rasterećenja gradskog središta opterećenog prometnim zagušenjima. Jedna od ključnih investicija, kao dio integriranog razvojnog programa Dubrovnik 2030 i projekta Poštujmo Grad, je Park 'n' Ride sustav na području Pobrežja.
 
Grad Dubrovnik pokrenuo je 20. ožujka postupak javne nabave za izvođenje radova na izgradnji Park 'n' Ride sustava. Procijenjena vrijednost radova je 6,24 milijuna eura, a krajnji rok za dostavu ponuda  je 18. travnja 2025. godine do 10 sati.
 
Projekt Park 'n' Ride uključuje uređenje javnog parkirališta za osobna i taksi vozila te autobuse s prometnim priključkom na bivšu županijsku cestu Ž6235 i javnim prijevozom do užeg središta grada. Izgradit će se ukupno 624 parkirališnih mjesta, kao i dva terminala za ukrcaj i iskrcaj putnika iz autobusa. Od 550 parkirnih mjesta za osobna vozila, 30 mjesta bit će označeno za vozila osoba s invaliditetom. Stajalište za autotaksi vozila obuhvatit će 18 mjesta, dok je za autobuse planirano 20 parkirnih mjesta.
 
Osim uređenja kolnih površina, na području cijelog sustava uredit će se i pješačke i zelene površine, a detaljno osmišljen projekt obuhvaća i funkcionalno rješenje odvodnjavanja i pročišćavanja oborinskih voda s kolnih i pješačkih površina. Kako bi se omogućila maksimalna iskorištenost prostora s obzirom na specifičnosti terena, parking će se graditi kaskadno i to izvedbom armiranobetonskih potpornih zidova. Projektom je izrađeno i tehničko rješenje solarne javne rasvjete prilagođeno prostoru u sigurnosnom i vizualnom smislu.
 
Realizacijom ove investicije, Grad Dubrovnik je korak bliže planiranom ograničenju pristupa automobilima do granica kontaktne zone povijesne jezgre za sve osim za lokalno stanovništvo, što je jedan od ciljeva strateškog projekta Poštujmo grad. Posjetiteljima koji svoja vozila ostave na Pobrežju na raspolaganju će biti prijevoz autobusima JGP Libertas uključen u cijenu parkiranja.
 
Park 'n' Ride jedan je od niza projekata koji će se financirati iz ITU mehanizma putem kojeg će Dubrovnik i okolne općine imaju na raspolaganju 22 milijuna eura za realizaciju strateških projekata.

JPA

Završeni su radovi energetske obnove ljetnikovca Crijević Pucić, vlasnika i korisnika Dubrovačkog simfonijskog orkestra. Tim povodom gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i ravnatelj Dubrovačkog simfonijskog orkestra Slobodan Begić održali su u četvrtak konferenciju za novinare. 
 
U sklopu energetske obnove ljetnikovca, izvedeni su radovi obnove krovišta zgrade bez zadiranja u konstruktivne elemente nosive konstrukcije, toplinska izolacija stropa prema tavanu slojem mineralne vune, kompletno fugiranje svih kamenih pročelja zgrade, zamjena postojeće rasvjete energetski učinkovitijom LED rasvjetom te ugradnja dizalice topline zrak-voda za potrebe grijanja i hlađenja cjelokupnog prostora. Zahvaljujući implementaciji ovih mjera postignuti su značajni rezultati, uključujući smanjenje godišnje potrebne toplinske energije za grijanje za 20,96 posto, smanjenje godišnje primarne energije za 68,24 posto te smanjenje emisija CO2 za 68,24 posto. 
 
Gradonačelnik Mato Franković izrazio je zadovoljstvo što se Dubrovački simfonijski orkestar vraća doma u godini u kojoj obilježava svoj stoti rođendan.

- Nakon što su provedene adaptacija, uređenje i sve ono što je bilo nužno kako bi ovaj objekt bio funkcionalan, pred nama je još jedan izazov. To je rekonstrukcija postojeće dvorane u prostor koji bi ubuduće trebala biti jedna prava glazbena dvorana, a koja bi se trebala uklopiti i u smjernice konzervatora. Radi se na izradi projektne dokumentacije kako bismo dobili zeleno svjetlo Konzervatorskog odjela u Dubrovniku. Samim time Grad Dubrovnik bi, a posebno Dubrovački simfonijski orkestar, dobio jednu primjerenu dvoranu koja ne bi bila samo za vježbanje, već i za izvođenje nastupa Dubrovačkog simfonijskog orkestra. – kazao je gradonačelnik Franković.

U ovoj prigodi najavio je i kako se sa Sveučilištem u Zagrebu radi na rješenju nove koncertne dvorane. Buduća dvorana bila bi većeg kapaciteta, smještena u neposrednoj blizini ljetnikovca, pored Interuniverzitetski centar Dubrovnik.
 
Projekt obnove ovog iznimno vrijednog objekta financiran je sredstvima Europske unije u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), a radove su izvele tvrtke Građevinar Quelin i Posta u ugovorenom roku. Ukupna vrijednost radova iznosila je 592.512,61 eura, od čega 479.492 eura čine bespovratna sredstva. Preostali iznos od 113.020 eura Grad Dubrovnik osigurao je iz proračunskih sredstava. Ovaj projekt značajno pridonosi poboljšanju energetske učinkovitosti zgrade, ali i očuvanju kulturne baštine Grada Dubrovnika.

JPA