Podnoseći izvješće o radu u drugom polugodištu 2024. župan Nikola Dobroslavić nabrojio je niz projekata čija realizacija te predstoji. Iako je to dosad redovito činio, župan, koji je na odlasku i neće se više kandidirati, nije se posebno osvrtao na izgradnju autoceste od Metkovića do Dubrovnika te brzu cestu od Osojnika od Zračne Luke u Čilipima u Konavlima. No, oporbeni vijećnici ipak su Dobroslavića istaknuli kao glavnog krivca što još uvijek nije započela izgradnja brze ceste do zračne luke.

- Nisam namjerno uključio u izvješće dva velika projekta koja smatramo svojima, a to su autocesata čvor Metković – Osojnik... U tijeku je javna nabava za dvije dionice od Zaton Dola do Mravinca. Ukupna investicija je 1,2 milijarde eura. Država će financirati taj projekt i stavila ga je u prioritete, i brzu cestu Osojnik – Zračna luka Dubrovnik za koju je Vlada obećala 400 milijuna eura. Tu smo se sapleli, valjda ćemo se otplesti, valjda će pamet nadvladati. - rekao je Dobroslavić.

Njegovo izlaganje nije se svidjelo vijećniku Peru Jerkoviću (Most), koji mu je uzvratio kako Dobroslavić isključivi krivac što se još uvijek ne gradi brza cesta od Osojnika do Zračne luke u Čilipima.

- Uporno i tvrdoglavo ste radili na jednoj varijanti za koju vam se govorilo da je upitno može li proći. Uporno vam se godinama govorilo da to ne ide i ne može tako, ali vi ste uporno tvrdoglavo bili baš za tu trasu. - rekao je Jerković, koji je iznio i niz zamjerki na županovu izjavu o izgradnji autoceste od čvora Metković do Osojnika

- Molim vas, nemojte za ovo što se trenutno radi govoriti da se radi na cesti Metković – Osojnik jer ovo što se kreće raditi, to je trećina te trase. Dakle, autocestu bez daljnjega treba raditi, ali recite ljudima da je to tek trećina trase koja se projektira. O nastavku te ceste od čvora Metković nemamo ni ideje, ni razgovora kako će preći preko Neuma, nema nikakvih kontakata ni informacija. Recite iskreno da je to tek trećina dionice, dok druge dvije trećine tko zna kad i ima li uopće ideje kako. - rekao je Jerković, kojemu je vijećnik Ivo Karamatić (SDP) uzvratio kako župan Dobroslavić nije kriv što se autocesta nije dosad izgradila.

- Naš župan nije kriv što se nije napravila autocesta do Dubrovnika. On je kao i svi mi i ja osobno, bio žrtva laži koju nam je prodao Ivo Sanader gore na Osojniku 2009.godine. - uzvratio je Jerkoviću Karamatić.

No složio se s Jerkovićem kako je župan kriv jer još nije počela izgradnja brze ceste od Osojnika do dubrovačke zračne luke.

- Što se tiče brze ceste, koja isto nije u nadležnosti našeg župana, bile su tri varijante u Prostornom planu. Problem je što se miješao tamo gdje nije trebao pa je na kraju shvatio i rekao „neka stručnjaci odrede koja je trasa najbolja”, ali problem je što smo izgubili vrijeme. - kazao je Karamatić.

Krajem studenog prošle godine 31-godišnjak je policijskim službenicima Policijske postaje Dubrovnik prijavio kazneno djelo prevare. U svojoj prijavi je naveo kako je 25. studenog u poslovnicu trgovine na području Dubrovnika, gdje je zaposlenik, pristupila njemu nepoznata muška osoba koja je zatražila isplatu novčanog iznosa od 350 eura sa svog aircash računa. Budući u blagajni nije bilo dovoljno novca, djelatnik je zatražio da na aplikaciji promjeni iznos na 250 umjesto 350 eura.

Prilikom promjene iznosa naloga počinitelj je u aplikaciji umjesto naloga „isplate“ unio nalog „uplate“ temeljem čega mu je 31-godišnjak, prilikom skeniranja naloga, uplatio 250 eura na njegov aircash račun te mu, uz to, isplatio 250 eura u gotovini.

Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je navedenu prijevaru počinio 41-godišnjak koji je uhićen u večernjim satima u petak na MCGP Zaton Doli a koji je, nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja kazno prijavljen nadležnom državnom odvjetništvu u Dubrovniku.

JPA

Župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić na posljednjoj sjednici Županijske skupštine u aktualnom sazivu nije samo podnio izvješće o svom radu u drugom polugodištu 2024. godine, već se osvrnuo na sve ono što je u Županiji učinjeno u proteklih 16 godina koliko je bio župan.

- Jedna od najvažnijih značajki našeg upravljanja Županijom je da smo održali stabilnost, sigurnost i nastavili održivi razvoj Županije. Bili smo vjerodostojni i transparentni. Sve što smo govorili, to smo radili. Bili smo dosljedni, što smo smatrali važnim za Županiju ustrajno smo zastupali. - kazao je, istaknuvši:

- Danas smo kao Županija među četiri najuspješnije hrvatske županije. Vrlo malo nam nedostaje da sustignemo Istru. Vjeruje da ćemo u tom uspjeti. Jučer smo od ravnatelja SAFU-a dobili potvrdu da smo najuspješnija županija po povlačenju EU sredstava. Najbolji smo na Jadranu po gospodarenju pomorskim dobrom i povezivanju otoka. Prvaci smo u turizmu. Borimo se protiv Gornjih horizonata i zračne luke kod Trebinja i vidjet ćemo koliko ćemo u tome uspjeti. Smatramo to ugrozom i nema nitko pravo naštetiti našem području. - rekao je Dobroslavić, dodavši kako je 25 projekta u Županiji vrijedno 400 milijuna eura.

Pobrojio je neke od većih projekata čija realizacija tek slijedi. Iako je sve donedavno isticao kako će biti gotov do kraja godine, župan na odlasku, podnoseći izvješće o radu, na Centar za gospodarenje otpadom u Lučino razdolju gotovo da se nije ni osvrnuo, ali je priznao kako neće biti gotov do kraja godine.

Nakon što je Dobroslavić županijsku upravu nazvao administracijom, vijećnik Pero Jerković (Most) komentirao je radni elan zaposlenih u Županiji. Spočitao županu što nije pohvalio svoje zaposlenike.

- Nazvali ste svoju upravu administracijom. Imate među ljudima u upravnim odjelima jako, jako kvalitetnih ljudi koji vam vuku sve ove projekte i fondove i mogli ste ih bar malo pohvaliti. - rekao je Jerković, osvrnuvši se na radni elan zaposlenih.

- Znamo i da imate i spavača po Županiji koji primaju plaću i ne rade ništa, ali bar pohvalite ove koji vas nose, koji rade svakodnevno na projektima zato što su tako naučili, a ne zato što ste im vi župan. Radili bi i više da ste vi svo ovo vrijeme imali više političke volje za gurati još više projekata, oni bi sigurno na to još žešće odgovorili svojim radom. - rekao je Jerković.

Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije održala je prezentaciju u Varšavi u subotu 15. ožujka za 40-tak poljskih novinara i agenata uz organizacijsku pomoć Predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Poljskoj i u suradnji s FA Linđo.

Prezentacija se održala u mjestu Orębusy u sjedištu poljskog folklornog ansambla „Mazowsze“.

Nakon prezentacije goste je zabavljao glazbeni sastav ansambla „Linđo“ iza kojeg je slijedila degustacija vina Dubrovačko – neretvanske županije.

Uslijedio je zajednički koncert poljskog folklornog ansambla „Mazowsze“ i folklornog ansambla „Linđo“, na kojem je predstavljen program u trajanju od 3 sata koji se sastojao od repertoara poljskih i hrvatskih plesova i pjesama.

Tijekom 2024. godine Dubrovačko-neretvansku županiju je posjetilo 99.129 turista iz Poljske koji su ostvarili 614.087 noćenja, što predstavlja porast od 11% u dolascima i 7% u noćenjima u odnosu na prethodnu godinu.

JPA

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko - neretvanske zabilježene su tri prometne nesreće s ozlijeđenim osobama u kojima su dvije osobe teže, a jedna lakše ozlijeđena. S materijalnom štetom zabilježeno je osam prometnih nesreća.

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 616 represivnih mjera od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 281 osoba sankcionirana zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 76 mjera je poduzeto prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, a 17 osoba je prekršajno sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju. Zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje sankcionirano je devet osoba.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 42 mjere poduzete zbog nepropisnog pretjecanja i 90 mjera poduzetih zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja od kojih su tri bile na mjestima namijenjenim za osobe s invaliditetom.   

JPA

Građani moraju do 31. ožujka Poreznoj upravi ili drugom nadležnom poreznom tijelu prijaviti podatke bitne za oporezivanje njihovih stambenih nekretnina ili, pak, za oslobađanje od plaćanja poreza na nekretnine, no samo u slučaju potrebe da se dostave podaci o kojima porezno tijelo nema saznanja.

Postupak utvrđivanja poreza na nekretnine provodit će se na temelju podataka koje će prikupiti porezno tijelo ili koje će razmijeniti s drugim evidencijama koje vode podatke potrebne za utvrđivanje poreza. Stoga, ističu iz Porezne uprave, obveza prijave podataka bitnih za oporezivanje je tek iznimka i to u slučaju potrebe da se dostave podaci o kojima porezno tijelo nema saznanja.

„Prijavu podataka bitnih za oporezivanje nisu dužni podnijeti građani za nekretnine za koje se plaća komunalna naknada (npr. ako građanin ima prijavljeno prebivalište, plaća račune za komunalije i sl.), kao i za nekretnine koje se iznajmljuju na temelju ugovora o najmu ili zakupu koji je prijavljen Poreznoj upravi radi plaćanja poreza na dohodak od imovine.” - navode iz Porezne uprave.

Podaci koje porezni obveznik treba dostaviti do 31. ožujka odnose se samo na nekretninu za koju se ne plaća komunalna naknada, ako je nekretnini za koju se plaća komunalna naknada promijenjena površina, a to nije prijavljeno prilikom obračuna komunalne naknade, kao i ako je promijenjena namjena nekretnine.

Tu su i dokazi koje treba dostaviti kako bi se ostvarili uvjeti za oslobođenje od plaćanja poreza, a koji nisu poznati poreznom tijelu, što se odnosi na nekretninu koju osoba koristi za stalno stanovanje, ali nema prijavljeno prebivalište ili boravište, kao i za nekretninu koja se iznajmljuje za dugoročni najam, pri čemu ugovor o najmu nije prijavljen Poreznoj upravi, što je moguće ako je najmodavac trgovačko društvo ili druga pravna osoba.

U slučaju potrebe, s ciljem oslobađanja plaćanja poreza treba dostaviti i podatke odnosno dokaze o nekretnini kojoj je onemogućena stambena namjena, primjerice ako je bez infrastrukture, krova, narušene statike i sl., zatim kada se nekretnina ne može koristiti zbog prirodnih nepogoda, kada je riječ o nekretnini javne namjene i namijenjene institucionalnom smještaju osoba, te naposljetku, kada se radi o nekretninama koje se u poslovnim knjigama trgovačkih društava vode kao namijenjene prodaji, u slučaju ako je od dana unosa u knjige do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez proteklo manje od šest mjeseci.

Radi lakšeg prepoznavanja koje podatke građani i poduzetnici moraju dostaviti za utvrđivanje i naplatu poreza na nekretnine, odnosno za oslobođenje od plaćanja poreza, Porezna uprava je objavila i unificirane obrasce zahtjeva za građane te zahtjeva za poduzetnike.

Iz Porezne uprave kažu da se, iznimno u 2025. godini, prva rješenja o utvrđivanju poreza na nekretnine mogu očekivati krajem trećeg kvartala, dakle u rujnu. Pritom će se rješenjem utvrđivati godišnja porezna obveza koja se plaća u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. Kazne za osobu koja ne dostavi podatke za utvrđivanje poreza na nekretnine su od 1.000 do 6.630 eura.

Južni

Početkom siječnja ove godine u Policijsku postaju Dubrovnik pristupio je 45-godišnjak, vlasnik poduzeća sa sjedištem u Dubrovniku, koji je prijavio kazneno djelo pronevjere novca. U svojoj je prijavi naveo da mu 41-godišnji djelatnik nije razdužio novčani iznos od 1.800 eura te da više s njim ne može uspostaviti kontakt.

Naime, oštećeni je 41-godišnjaka, državljanina Bosne i Hercegovine, zaposlio u lipnju 2024. godine na određeno vrijeme za usluge taksi prijevoza gdje su korisnici usluge prijevoza plaćali elektronski i u gotovini.

Utvrđeno je kako je osumnjičeni od sredine listopada do sredine prosinca obavio više vožnji koje su naplaćene u gotovini, u ukupnom novčanom iznosu od 1.800 eura, a koji novčani iznos osumnjičeni nije razdužio već ga je zadržao za sebe.

„Obzirom da je osumnjičeni potom napustio područje Republike Hrvatske za njim je raspisana potraga. Uhićen je u jutarnjim satima u petak, 14. ožujka, na MCGP Gornji Brgat prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku. Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja osumnjičeni 41-godišnjak je u večernjim satima istog dana, uz kaznenu prijavu, predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko – neretvanske.” – piše u priopćenju PU dubrovačko – neretvanske.

JPA

Umjesto o učinjenom u prvom polugodištu 2024. godine ili o učinjenom općenito u Županiji u 16 godina mandata župana Nikole Dobroslavića, na posljednjoj sjednici Županijske skupštine u aktualnom sazivu vijećnici su raspravljali o opsežnom intervjuu Boža Petrova, kandidata Mosta za župana Dubrovačko – neretvanske na predstojećim lokalnim izborima, koji je objavio Južni u dva dijela, a kojeg možete pročitati na ovom linku za prvi i ovom linku za drugi dio.

Raspravu je inicirao HDZ-ov županijski vijećnik Teo Andrić, osvrnuvši se na stav Boža Petrova kako će za mnoga pitanja i probleme tražiti i slušati mišljenje naroda. Petrov je naime kazao kako je spreman razgovarati s građanima kad je u pitanju trasa brze ceste od Osojnika do Zračne luke u Čilipima, ali i brze ceste Brijesta – Perna gdje dio peljeških vinara traži da dio trase ne prolazi vinogradima od kojih žive.

- Čitam u intervjuu kao potrošeno je 16 godiina i nije se napravilo apsolutno ništa. - rekao je uvodno Andrić.

Da bi dočarao koliko je toga, barem po njemu, aktualni župan Dobroslavić napravio, Andrić je kazao kako sve učinjeno župan ne može pobrojiti ni kad govori brže nego inače. Da bude precizniji Dobroslaviću je izgleda štopao vrijeme.

- Župan je maloprije govorio 15 minuta. Inače priča, onako - malo sporije, a danas je pričao sigurno 50 posto brže nego što inače. Nije bilo ni mislim, ni pa, ni ali, nego je taksativno nabrojao projekte i kolika je cijena tih projekata i trebalo mu je 15 minuta pa ga je predsjednica upozorila da je vrijeme isteklo i župan je prestao, a nije nabrojao pola toga iz mandata. - kazao je Andrić, osvrnuvši se potom na izjave Boža Petrova o zaposlenima u Županiji, ali i opaske vijećnika Mosta Pera Jerkovića o onima koji u Županiji rade, ali i onima koji se velikim radom i ne mogu baš pohvaliti.

- Nije lijepo i strašno je da ste rekli da dio ljudi u Županiji radi fantastično, a drugi dio ne radi ništa. Ja sam upao milijun puta i ne znam hoćemo li krenuti od gospođe koja dava kavu, nisam je nikad vidio da sjedi nego radi svak svoj posao. Te paušalne ocjene naslanjaju se na priču vašeg predsjednika i kandidata „kad ja dođem, oni što ne rade će sami otići”. – citirao je Petrova iz intervjua za Južni Teo Andrić.

- Pa ljudi, nemojte to raditi. Kad netko nekad dođe, nek' on to rješava. Nemojte unaprijed govoriti da u Županiji ima pola ljudi što ništa ne rade. - rekao je Andrić.

Potom se ovsrnuo na dio intervuja u kojem je Božo Petrov istaknuo kako će za mnoge projekte pitati mišljenje naroda, osobite za brzu cestu od Osojnika do Zračne luke u Čilipima.

- Naravno da narod treba odlučiti. Neki dan sam čuo jedan napola vic. Netko je pisao neku predstavku nekome i ispod je potpisao stanovništvo Župe dubrovačke. E, znači, koje stanovništvo Župe dubrovačke? Taj netko se predstavio u ime cijelog stanovništva. E, tako se, meni se čini, događa na dosta naših javnih rasprava gdje dođe 50 ljudi u Dubrovniku, a on ima 50 000 ljudi i onda mi stvorimo zaključak da je stanovništvo Grada Dubrovnika za ovo ili ono. E nije nego je njih 50 za to. - kazao je Andrić i nastavio:

- Pitam se, kad dođe taj drugi prijedlog trase pa treće pa osme, hoće li se javiti nekih drugih 50 ljudi i reći da nisu za ovaj drugi nego su za treći prijedlog. Znači u zakonu imamo javnu raspravu na koju se može svatko javiti, ali nemojmo se baš gađati izrazima „narod je bio za to”. Nije bio narod nego mali mali postotak naroda. Ne umanjujem ništa, neka se čuje taj narod, ali nije bio narod. - rekao je Andrić, kojemu je Jerković uzvratio kako odavno nije čuo veću nebulozu.

- Ako 50 ljudi na javnoj raspravi ne predstavlja narod onda ni vi ne predstavljate ništa kao većina u Skupštini i župan ne predstavlja nikoga jer nisu za župana glasali svi nego 20 posto ukupnog stanovništva u Županiji. Za vašu listu je glasalo 15 do 17 posto stanovnika. Nema veće nebuloze od te kad ste rekli da 50 ljudi na javnoj raspravi ne predstavlja nikoga nego sebe. Onda po toj logici ni vi, ni vaša većina, ni župan, ni nitko, nema legitimitet.- uzvratio je Jerković Andriću, koji se ipak nije zaustavio.

- Vi ste totalno zalutali na ovo mjesto. Uspoređujete ove ljude koji su izabrani, za koje je netko glasao s ljudima od kojih dio možda nema što raditi pa je pošao na javnu raspravu. - rekao je Andrić, kojemu je potom uzvratio Marko Giljača (Možemo/SJG), istaknuvši kako relativizira stvari.

- Teško ste relativizirali nazvavši ljude koji su sudjelovali na javnim raspravama o brzoj cesti šačicom zainteresiranih građana. To su bili ljudi koji su na javnim raspravama branili svoj dom od nečega što im se nameće u suprotnosti s njihovim interesima, a pri čemu se nije poštivao ni zakon prema kojemu moraju biti razmatrane dvije trase. Ti građani su napisali 1 800 primjedbi. Dakle, ne možete reći da nisu imali što popodne raditi pa su došli na raspravu. - kazao je Giljača.

Uzvrativši Giljači kako je valjda naučio da on nekad karikira i relativizira, Andrić je istaknuo.

- Nisam rekao da ti koji su došli nisu imali što raditi nego sam rekao da možda netko od njih nije imao što drugo raditi pa je došao. - rekao je Andrić.

POČELA UGRADNJA 23 PODZEMNA SPREMNIKA NA ŠEST LOKACIJA

Na području grada Dubrovnika u tijeku su radovi ugradnje podzemnih spremnika za odvojeno sakupljanje komunalnog otpada. Ukupno će se na šest lokacija ugraditi 23 podzemna spremnika, koje su Grad Dubrovnik i Čistoća Dubrovnik nabavili uz sufinanciranje sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Do sada su završeni građevinski radovi na ugradnji šest spremnika u Ulici Vladka Mačeka te tri na Masarykovom putu (pored Lapadskih dvora na mjestu sadašnjeg odlagališta, a trenutno se izvode radovi na ugradnji pet spremnika na spojnoj cesti između Ulice dr. Ante Starčevića i Vukovarske ulice. Na lokaciji postojećeg odlagališta otpada u Parku Luja Šoletića postavit će se pet spremnika. Po dva podzemna spremnika ugradit će se u Mokošici u ulicama Od Izvora i Marina Kneževića.

Spremnici se ugrađuju po projektu tvrtke Dimenzija projekt, a radove provodi tvrtka Tehnogradnja. Vrijednost radova (nabava spremnika, projektiranje i ugradnja) je 344.258 eura. Nabava spremnika sufinancirana je sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u iznosu od 96.202 eura s PDV-om.

Osnovne prednosti ovakvih spremnika, uz veliki kapacitet, jesu primjereniji vizualni izgled i manji broj odlagališta na ulicama, smanjenje neugodnih mirisa, uštede na prostoru te dugi vijek eksploatacije samih spremnika.

Postavljanjem podzemnih spremnika Grad Dubrovnik i Čistoća Dubrovnik uspostavit će kvalitetniji, postojaniji i ekonomski učinkovitiji sustav gospodarenja otpadom u skladu s načelima održivog razvoja, zaštite okoliša i prirode te poticanja unaprjeđenja sustava odvojenog sakupljanja otpada i smanjenja količine odloženog otpada na odlagalištima.

JOŠ JEDAN UGOVOR IZ STAMBENE MJERE 30x30

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković uručio je još jedan ugovor iz Mjere 30 x 30 za pomoć u rješavanju stambenog pitanja mladim Dubrovčanima. Ana Knežević dobila je nepovratna sredstva za nadogradnju obiteljske kuće u iznosu 30.000 eura.

Riječ je o još jednoj mjeri kojom Grad Dubrovnik pomaže mladima i mladim dubrovačkim obiteljima namjenskom isplatom 30.000 eura za kupnju stana ili za gradnju/nadogradnju stambenog objekta.

Ovo je deseti po redu ugovor iz prošlogodišnjeg javnog poziva, dok je nedavno raspisan novi javni poziv za Mjeru 30 x 30, kojom su i u 2025. godini osigurana sredstva za trideset mladih obitelji, ukupno 900 tisuća eura. Zahtjevi se mogu podnositi do iskorištenja osiguranih sredstava, odnosno do 1. studenog 2025. godine, ovisno koja od navedenih okolnost prije nastupi.

Mjera 30 x 30 dio je stambene politike priuštivog stanovanja Grada Dubrovnika, koji je prvi u Hrvatskoj, kao odgovor na problematiku stanovanja, osmislio vlastiti model pomoći nazvan „Dubrovačka stanogradnja“, u okviru kojeg je do sada pomogao preko 50 mladih dubrovačkih obitelji.

NOVO HIDROFORSKO POSTROJENJE OSIGURAT ĆE SIGURNIJU VODOOPSKRBU BABINOG KUKA

Vodovod Dubrovnik zamijenio je postojeće hidroforsko postrojenje na Babinom kuku s modernom tehnologijom baziranoj na frekventno reguliranim crpkama s automatskim upravljanjem, kažu iz Vodovoda.

- Ostajemo ukorak s vremenom, a ujedno omogućujemo našim sugrađanima bolju vodoopskrbu. Crpke koje smo ugradili u ovo postrojenje prilagođavaju svoj rad ovisno o potrošnji i time sprječavaju oscilacije tlaka te omogućavaju stabilan protok vode. To konkretno znači da smo poboljšali hidrauličke uvjete na ovom području što će tamošnji stanovnici i osjetiti jer više neće biti razlike u protoku vode u njihovim domovima. – rekao je predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik Lukša Matušić te dodao da je ujedno cijelo postrojenje povezano na sustav daljinskog nadzora i upravljanja te se njegov rad 24 sata dnevno prati iz dispečerskog centra.

Zamjena crpki i implementacija nove tehnologije izvršeni su u samo jednom danu, kako bi se što manje ometao život tamošnjih stanovnika.

- Ujedno smo ovu hidroforsku stanicu opremili alternativnim sustavom napajanja električnom energijom u vidu agregata, kako bi osigurali da opskrba pitkom vodom bude neometana u svakom trenutku. Osim toga, u postrojenje je ugrađen i mjerač protoka koji će omogućiti stalno praćenje te otkrivanje i eliminiranje gubitaka na sustavu na ovom području, a što postaje imperativ Vodovoda Dubrovnik. – objasnio je Matušić te dodao da rekonstrukcija ovog postrojenja ujedno omogućava veću kvalitetu tamošnje hidrantske mreže.

Ova investicija bila je vrijedna oko 22 tisuće eura, a Vodovod je financirao vlastitim sredstvima.

NOVA JAVNA RASVJETA NA NUNCIJATI

Nastavno na traženje građana Gradskog kotara Gruž, Upravni odjel za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu proveo je izvođenje radova na postavljanju nove trase javne rasvjete na Nuncijati, na lokaciji požarnog puta, kažu iz dubrovačke gradske uprave.

Radovi su se izveli u ukupnoj dužini trase 250 metara. Nakon polaganja instalacija izrađeni su temelji za osam stupnih mjesta te su postavljeni stupovi visine pet metara sa svjetiljkama u LED tehnologiji. Ukupni trošak navedene investicije iznosi 36.713 eura. Radove je izveo ugovorni izvođač Elektro-team u sklopu godišnjeg plana aktivnosti redovnog i investicijskog održavanja sustava javne rasvjete nadležnog upravnog odjela.

Grad Dubrovnik

Koncentracija alkohola od 1,90 g/kg izmjerena je 51-godišnjem državljaninu RH koji je u ranim jutarnjim satima jučer, 16. ožujka, zaustavljen na području Pelješca tijekom redovne kontrole prometa, izdvaja danas policija ovaj slučaj s obzirom na to da je prometnom kontrolom utvrđeno kako vozač kod sebe nije imao ni prometnu dozvolu ni vozačku dozvolu kao ni osobnu iskaznicu.

Isključen je iz prometa i prekršajno je sankcioniran novčanom kaznom od 1.400 eura i zaštitnom mjerom zabrane upravljanja vozilima B kategorije u trajanju od tri mjeseca.

JPA

Župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić (HDZ) osvrnuo se na posljednjoj sjednici Županijske skupštine na projekt golfa na Srđu. Istaknuo je kako bi ishod arbitražnog spora na Međunarodnom sudu u Washingtonu bio posve drukčiji za Hrvatsku da je Županija podlegla pritiscima i smanjila obuhvat resorta na Srđu s 300 na 120 hektara. No županove tvrdnje nisu naišle na odobrenje oporbe.

- Bilo je važno da Županija kod arbitraže golfa na Srđu ustraje u svojim stajalištima jer su ona bila ispravna. Arbitraža je završena pozitivno za RH i time se potvrdilo da su državna, županijska i gradska tijela radila uredno, da nisu ničim oštetila investitora kao što je on to htio prikazati na sudu i da nema nikakvih osnova za bilo kakva potraživanja od strane investitora. - rekao je Dobroslavić.

Istaknuo je kako bi ishod arbitražnog spora bio drukčiji da je Županija podlegla pritiscima i smanjila obuhvat golfa na Srđu.

- Podsjetit ću da smo imali situaciju kad su nas uvjeravali da moramo provesti smanjenje obuhvata golfa na Srđu s 300 na 120 hektara. Bili smo uvjereni i tvrdili smo da to nije moguće i nije ispravno. Bili su veliki pritisci, veliki su pritisci bili i mi smo se tome othrvali. Da smo slučajno popustili tim pritiscima država bi platila 500 milijuna eura investitoru jer bi on lako mogao dokazati da smo oštetili i naškodili njegovim poslovnim interesima. - rekao je Dobroslavić, koji je to izjavom isprovocirao oporbene vijećnike.

Vijećnik Pero Jerković (Most) pitao je Dobroslavića zašto već nije pokrenuo postupak smanjenja obuhvata golfa na Srđu.

- Sad kad su sve arbitraže završene u korist RH, nije mi jasno zašto u zadnjih mjesec dana nije bila neka vaša objava u medijima da Županija pokreće ciljane izmjene Prostornog plana gdje Srđ skidamo s 300 na 100 hektara? Ako se branite da niste mogli zbog arbitraže, zbog zadnjeg ročišta, mislim da je sad za to vrijeme, da je to trebao biti vaš zadnji potez prije odlaska iz politike. Dakle, sad je obuhvat s 300 trebalo vratiti na 110 hektara. - rekao je Jerković.

Reagirao je i vijećnik Marko Giljača (Možemo/SJG), koji je svojevremeno bio jedan od aktivista Građanske inicijative Srđ je Grad, koja je zapravo započela borbu protiv projekta golfa na Srđu smatrajući ga štetnim za Dubrovnik. Giljača je Dobroslavića podsjetio kako je sud srušio obuhvat koji je proširio tadašnji povjerenik Vlade Želimir Bosnić, danas predsjednik Općinskog vijeća u Blatu.

- Kažete da arbitraža ne bi uspjela da smo smanjili obuhvat. Ključno je da je Upravni sud 2014. poništio obuhvat koji je 8. lipnja 2006. povećao povjerenik Vlade Želimir Bosnić. Dakle, sud je to poništio, a obuhvat je ostao zahvaljujući nekim izmjenama u kojima se priložila jedna tablica, a Županijska skupština i vijećnici nikad nisu izglasali povećanje obuhvata. Srećom, za sve nas, arbitraža nije uspjela i uspjeli smo se izboriti za ono na što smo vas cijelo vrijeme upozoravali, a to je da prostor treba sačuvati za buduće generacije, to je bilo ključno. - rekao je Giljača.

U raspravu se uključio i Ivo Karamatić (SDP). Istaknuvši kako je živući svjedok događanja oko projekta golfa na Srđu, Karamatić se prisjetio tih vremena kad se s vrha tadašnjih državnih vlasti gurao taj projekt.

- HDZ-ov predsjednik tadašnje Vlade Ivo Sanader je organizirao sjednicu Vlade u Dubrovniku s temom golfa na Srđu i tada je sve krenulo i svi to dobro znate. - rekao je Karamatić, prisjetivši se što se dalje događalo.

- Nakon toga je oktroirani povjerenik Želimir Bosnić u funkciji župana donio oktroirani prostorni plan gdje je ubacio tu cijelu priču. Ja sam bio živući svjedok toga svega kao vijećnik u ovoj Skupštini i bio sam na suprotnoj, ali pravoj strani povijesti u tom trenutku - protiv golfa na Srđu. I tada su i kolege bili tu kao GI Srđ je Grad i to su ljudi koji su jasno i javno rekli „ne golf parku na Srđu”. - kazao je Karamatić, dodavši:

- Gle čuda, sad je toliko godina prošlo i gradonačelnik Franković, evo i župan, vjerojatno s naknadnom pameti, pričaju kako su zaustavili Srđ. - kazao je Karamatić, istaknuvši kako samo fali da se još jedna osoba javi da je i ona spašavala Srđ.

- Još samo fali da se Dube javi, da i ona kaže kako je ona zaustavila Srđ. Samo nam još to fali i onda bi to bilo baš kao u djelima doajena Marina Držića i neki bi novovjeki Marin Držić to mogao u nekom novom remek-djelu prikazati svu ispraznost politike. - rekao je Karamatić, koji je za župana imao savjet.

- Kad falite, pošteno je reći falili smo. Svi griješimo. - zaključio je Karamatić.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković otvorio je danas Boćarski dom „Đuro Miletić“ u Gospinom polju. Riječ je o važnoj investiciji u sportsku infrastrukturu Grada Dubrovnika, koja će klubovima omogućiti sudjelovanje u svim natjecanjima i natjecateljskim sustavima boćarskog sporta u Republici Hrvatskoj.
 
- Ideja o domu se rodila još na onom prvom turniru koji smo otvorili na Rašici i evo korak po korak došli smo na kraj, odnosno realizirali smo ovu impresivnu dvoranu. Nadam se da će služiti nasim boćarima, da će biti mjesto susreta, mjesto druženja i mjesto dobrih rezultata. Na nama je i dalje nastaviti služiti gradu. - kazao je gradonačelnik Franković u ovoj prigodi.
 
U ime „Prijatelja s Rašice”, Ivica Gvozden je gradonačelniku Frankoviću uručio zahvalnicu za realizaciju projekta koji je za boćare ostvarenje dugogodišnjeg sna.
 
Novo boćalište, unutar montažne dvorane, uključuje prostor za igru s četiri terena, spremište, tribine za gledatelje, prostor za igrače i suce te prostor za druženje u kojem će biti smještena kuhinja, spremište, WC te ulaz za igrače i suce. Svlačionice i sanitarije za igrače nalazit će se u montažnim kontejnerima pored dvorane. Vrijednost investicije je 466 tisuća eura s PDV-om.
 
Odlukom Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, ovaj boćarski dom nosi ime Đura Miletića, prerano preminulog Dubrovčanina, djelatnika Linđa i boćara, po kojem se zove i Međunarodni boćarski turnir. U prigodnom su programu tako danas nastupili veterani Folklornog ansambla Linđo, bivši plesači i prijatelji Đura Miletića.
 
Uz novi boćarski dom, Grad je u prethodnom razdoblju realizirao brojne važne investicije u sportsku infrastrukturu, poput nedavnog uređenja i opremanja vanjskih sportskih terena u Gospinom polju i izgradnje novog hangara i klupskih prostora VK Neptun, koje je pri samom kraju.

JPA