Blaž Pezo potvrđen je kao kandidat HDZ-a za župana Dubrovačko – neretvanske županije, a njegov protukandidat iz Mosta Božo Petrov na to je komentirao kako je Pezo kandidat „ne zato što je htio, nego zato što je morao”.
„Nitko se nije htio uhvatiti u koštac s izborima jer su svi znali što ih čeka – poraz. A kad su svi redom rekli 'ne, hvala' na kraju su pritisnuli šefa Lučke uprave Dubrovnik, Blaža Pezu. Poruka je očito bila jasna – ili ćeš biti naš kandidat ili zaboravi direktorsku fotelju.” – objavio je Petrov.
„Je li to kandidat koji ulazi u utrku iz uvjerenja? Je li to lider koji zna kamo vodi županiju? Ili je ovo samo pokušaj da se zadrži vlast po svaku cijenu, bez vizije i bez ideje?” – pita Petrov.
„Dok su oni mjesecima smišljali koga će gurnuti u vatru, mi smo radili. Dok su oni ucjenjivali i nagovarali, mi smo pripremali rješenja za probleme županije. I dok su oni čekali da im netko spasi karijeru, mi smo spremni preuzeti odgovornost. Dubrovačko-neretvanska županija zaslužuje ljude koji žele raditi čestito i transparentno, a ne one koji su natjerani da budu kandidati. Vrijeme je za promjene, ne za novo čekanje.” – zaključio je kandidat Mosta Božo Petrov.
U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko - neretvanske zabilježene su četiri prometne nesreće s ozlijeđenim osobama u kojima je jedna osoba teže, a tri su lakše ozlijeđene. S materijalnom štetom zabilježeno je pet prometnih nesreća.
Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 605 represivnih mjera od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te su tako 294 osobe sankcionirane zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 36 mjera je poduzeto prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, a 20 osoba je prekršajno sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju. Zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje sankcionirano je 16 osoba.
Od ostalih prekršaja izdvajamo 48 mjera poduzetih zbog nepropisnog pretjecanja i 58 mjera poduzetih zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja od kojih su 4 bile na mjestima namijenjenim za osobe s invaliditetom.
Prošloga mjeseca Grad Split uputio je poziv svim registriranim skloništima da zbrinu preostala 32 psa od početnih 67, koje je splitski psihijatar Tomislav Pelivan uzgajao za borbe, kažu iz Udruge prijatelji životinja navodeći kako psi ne mogu ostati na neadekvatnom i zakonski nereguliranom smještaju kod odlagališta otpada u Karepovcu jer je tamo u tijeku izgradnja državne ceste. Za pse koji trebaju socijalizaciju i dodatni angažman javilo se jedino sklonište Dubrovnik, kažu iz ove udruge te navode kako je dubrovački azil dosad preuzeo najveći dio pasa.
„Voditeljica azila Ana Ivelja uputila je jučer dopis Gradu Splitu u kojemu izražava zabrinutost za pse koji su sada izloženi buci teške mehanizacije i radovima oko boksova. Ističe da to nikako nisu dobri uvjeti za teško istraumatizirane pse i nudi suradnju u zbrinjavanju pasa kako bi bili na skrbi dubrovačkog skloništa dok im se ne pronađe privremeni smještaj ili do izgradnje odobrenog skloništa u nadležnosti Grada Splita.” - navode dalje.
„Zbog ograničenog kapaciteta našeg skloništa ne možemo preuzeti veliki broj pasa odjednom. No, ako nađemo zajedničko rješenje, smatramo da postoji mogućnost da ih zbrinemo sve. Koliko smo upoznati, boksovi na Karepovcu su montažnog oblika i ako bi se ta infrastruktura mogla preseliti na našu lokaciju, mogli bismo tako osigurati nužan smještaj za sve preostale pse. Mi bismo u tom slučaju organizirali i financirali potrebne pripremne radove, poput poravnavanja terena i betoniranja i sastavljanja infrastrukture, dok bismo od vas tražili da organizirate demontažu i prijevoz boksova za preostale pse.” - navela je Ivelja nudeći tako Splitu smisleno i povoljno rješenje za pse.
U dopisu pojašnjava da bi se dubrovačko sklonište ugovorom obavezalo da će trajno skrbiti o psima, na kvalitetan način, pružajući psima prijeko potrebnu socijalizaciju. Pse bi aktivno promovirali putem medija i društvenih mreža, dok bi Grad Split financirao pokrivanje realnih veterinarskih troškova, utrošene hrane i sredstva za jednog djelatnika koji bi radio na socijalizaciji pasa, uz već postojeći tim. Naglasila je da su svi djelatnici skloništa prošli obuku kod ovlaštenih trenera, sklonište surađuje s vrhunskim trenerima, a u travnju im dolazi Liz Wolting, najpoznatija europska bihevioristica za pse i stručnjakinja za rehabilitaciju opasnih pasa, nužno potrebna kako bi se pomoglo ovim psima.
Iz udruge Prijatelji životinja pozdravljaju ovaj prijedlog i nadaju se da će ga Grad Split prihvatiti kako bi psi konačno bili zbrinuti na zakonit način: „U kontinuitetu, u dopisima Državnom inspektoratu i Gradu, ukazujemo da je postojeći 'privremeni primjereni smještaj', kako ga naziva lokalna veterinarska inspekcija, na Karepovcu nezakonit. Prema odredbama Zakona o zaštiti životinja i Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje, na oduzete pse moraju se primjenjivati jasno propisani zakonski uvjeti u odobrenim skloništima. Jedino zakonski utemeljeno rješenje je da Grad Split financira proširenje kapaciteta već registriranog skloništa za pse, koje bi dobilo odobrenje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te gdje bi psi bili pod odgovornošću i logistikom registriranog skloništa.” - upozorava Snježana Klopotan Kačavenda, koordinatorica projekata u Prijateljima životinja.
Dodaje da, dok Split ne izgradi vlastito sklonište, ponuda dubrovačkog skloništa razumna je i usmjerena na dobrobit pasa: „Smještaj oduzetih pasa mora biti potpuno zakonski reguliran i mora se znati čija je odgovornost za ukupnu skrb o psima, što sada nije slučaj. Ostala odobrena skloništa za pse nisu se odazvala na apel Grada Splita jer privremeno oduzete pse ne mogu udomljavati, psima treba socijalizacija i kretanje, a to podrazumijeva dugotrajan boravak pasa u skloništu i velike troškove. Cesta se gradi kod psećih boksova i oni se moraju žurno izmjestiti!"
Prijatelji životinja podsjećaju da je Grad Dubrovnik riješio problem ilegalnog smještaja pasa na Žarkovici upravo izgradnjom i registracijom vlastita skloništa, u kojemu uspješno zbrinjava napuštene pse. Iskustvo zbrinjavanja pasa iz teških uvjeta samo je dodatni poticaj Gradu Splitu da ostvari suradnju s dubrovačkim skloništem i da paralelno radi na izgradnji vlastita registriranog skloništa, i zbog budućih pasa koje će trebati zbrinjavati, što je zakonska obaveza još od 2006. godine. Iz skloništa u Dubrovniku kažu da su svjesni da bi im preuzimanje pasa iz Splita donijelo jako puno dodatnog fizičkog rada, briga, ali i opasnosti, no žele pomoći psima nakon tolike patnje koju su proživjeli.
Izgradnja skloništa dugoročno je najjeftinije, najisplativije i najučinkovitije rješenje za Split. Prijatelji životinja pozivaju građane da na www.prijatelji-zivotinja.hr i dalje potpisuju peticiju da Grad Split izgradi svoje sklonište i tako potaknu Grad na konkretne poteze u interesu napuštenih, ozlijeđenih i oduzetih životinja, kao i samoga Splita.
Blaž Pezo potvrđen je danas na sjednici predsjedništva HDZ-a Dubrovačko – neretvanske županije kao kandidat za župana. O ovoj odluci ima se još izjasniti stranački Županijski odbor, ali to je zapravo samo formalnost.
HDZ je tako obarao kandidata nakon višemjesečne sage u kojoj su se pominjala mnoga imena, a među njima je naravno bio i aktualni župan Nikola Dobroslavić kao i aktualni načelnik Općine Konavle Božo Lasić. U međuvremenu Lasić je odustao od kandidature, a i Dobroslavić je potvrdio kako o tome više ne razmišlja.
Prema podacima sustava eVisitor, tijekom veljače 2025. godine na području Dubrovačko - neretvanske županije ostvareno je 18.399 turističkih dolazaka i 51.337 noćenja, što predstavlja smanjenje od 15 posto u broju dolazaka i dva posto u broju noćenja u usporedbi s veljačom 2024. godine.
Najveći broj noćenja ostvarili su gosti iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjene Kraljevine i Srbije, kažu iz Turističke zajednice Dubrovačko – neretvanske županije.
U veljači je najviše noćenja bilo u hotelima 28.363 (55 posto ukupnog broja noćenja), dok je u objektima u domaćinstvu zabilježeno 12.984 noćenja (25 posto ukupnog broja noćenja), izvjestili su iz županijske TZ.
„Tijekom prva dva mjeseca 2025. godine imali smo 30.460 dolazaka i 88.934 noćenja, što predstavlja smanjenje od 10 posto u broju dolazaka i šest posto u broju noćenja u odnosu na isti period 2024. godine. Trenutno na području naše županije boravi oko 2.200 turista.” – dodaju iz TZ Dubrovačko – neretvanske županije.
Nastavlja se program Grada Dubrovnika dodjele nepovratnih financijskih sredstava za rješavanje stambenog pitanja mladih dubrovačkih obitelji kroz mjeru 30 x 30 u okviru koje je Grad Dubrovnik u 2024. godini pomogao prvih devet dubrovačkih obitelji.
Naime, Grad Dubrovnik objavio je ovogodišnji javni poziv za mjeru 30 x 30 kojom se u 2025. godini trideset mladih obitelji dodjeljuju nepovratna financijska sredstva u iznosu od po 30 tisuća eura radi kupnje prve nekretnine – kuće ili stana, odnosno izgradnje ili nadogradnje objekta.
Predmet ovog Javnog poziva, za koji je u Proračunu Grada za 2025. osigurano 900 tisuća eura, dodjela je nepovratnih financijskih sredstava kroz dvije mjere. Mjera 1 odnosi se na kupnju stambenog objekta, a Mjera 2 na gradnju, dogradnju ili nadogradnju stambenog objekta.
Zahtjevi se mogu podnositi od 28. veljače do iskorištenja osiguranih sredstava, odnosno do 1. studenog 2025. godine, ovisno koja od navedenih okolnost prije nastupi. Svi uvjeti i potrebna dokumentacija navedeni su u tekstu javnog poziva, na poveznici.
Mjera 30x30 dio je stambene politike priuštivog stanovanja Grada Dubrovnika, koji je prvi u Hrvatskoj, kao odgovor na problematiku stanovanja, osmislio vlastiti model pomoći nazvan „Dubrovačka stanogradnja“, u okviru kojeg je do sada pomogao preko 50 mladih dubrovačkih obitelji. Grad Dubrovnik kontinuirano ulaže u povećanje stambenog fonda u svom vlasništvu te razvija nove mjere kako bi osigurao priuštivo, ugodno i kvalitetno stanovanje za svoje građane.
Glavni razlog utemeljenja Biološkog instituta u Dubrovniku 1949. (današnji Institut za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku) bila je potreba za istraživanjem, praćenjem stanja i zaštitom Malostonskog zaljeva. U razdoblju dužem od pola stoljeća naši su znanstvenici stjecali znanja kako bi mi danas kvalificirano raspravljali o stanju i budućnosti zaljeva.
Malostonski zaljev i Malo more jesu jedinstveno područje na istočnoj obali Jadrana gdje more i kopno čine jedinstvenu cjelinu. Znamo da uzgoj školjkaša počiva na prirodnim značajkama mora, prvenstveno planktonu, čiji razvoj najvećim dijelom ovisi upravo o aktivnostima na kopnu. To je bila jedna od polaznih točaka u donošenju odluke o zakonskoj zaštiti toga prostora, danas u visokoj kategoriji „Posebni rezervat”. Danas je Malostonski zaljev jedno od najvažnijih područja za uzgoj europskih kamenica u Hrvatskoj i u Sredozemnom moru.
Nakon izgradnje kanalizacijskog sustava Neum – Klek – Mljetski kanal i formalne zakonske zaštite Malostonskog zaljeva prošlo je više od 40 godina. U tom su razdoblju nastupile značajne promjene koje već jesu ili će još više utjecati na život u moru, a poglavito na uzgoj školjkaša. Nerazumna je bila odluka Županijske skupštine (2016.) o promjeni prostornog plana kojim je omogućena hotelska izgradnja u Dubi Stonskoj. Tada smo ukazivali kako je Malostonski zaljev naša izuzetno vrijedna prirodna baština, a predložena izgradnja izuzetno štetna za morski ekosustav te suprotna tadašnjem Zakonu o zaštiti prirode. Nemojmo se dovesti u situaciju da nam jedan od mogućih ishoda bude potpuno zatvaranje uzgajališta. Uz to, sporne su lokacije, tehnologija i količine otpada koje bi trebale biti zbrinute u CGO „Lučino razdolje“, ali i niz drugih problematičnih odluka.
U srpnju 2024. školjkari su bili suočeni s pomorom dagnji. Načelno, u napisima i reportažama uzroci pomora pripisivani su visokim temperaturama mora. Je li tomu baš tako?
Odgovor na to pitanje samo je pretpostavka, jer se u Malostonskom zaljevu već šestu godinu ne obavlja ekološki monitoring tj. praćenje stanja ekoloških parametara (temperature, saliniteta, planktona, pridnenih organizama, itd.) koji utječu na procjenu stanja ekosustava, npr. dostupnu količinu i razvoj planktona, i dr. Do 2019. ekološki monitoring je provodio Institut, a nakon toga iz nepoznatog razloga Županija odustaje od financiranja ekološkog monitoringa u zaljevu iako je Strateška procjena – Studija utjecaja na okoliš u Malostonskom zaljevu (2005.) koju su izradili znanstvenici Instituta, a koja je kasnije bila temelj u postupcima davanja koncesije u moru od strane nadležnih županijskih tijela, definirala obvezu praćenja stanja ekoloških parametara u Malostonskom zaljevu.
Nije nam jasna takva odluka Županije znajući vrlo dobro koliko nam znači školjkarstvo, posebno kamenice, kakvu korist ono donosi pojedincima i zajednici općenito. Stoga se pitamo: Znaju li nadležni u Županiji koja je opasnost od takvog neznanja tj. takve odluke? Tko će sutra odgovarati za nastalu štetu?
Ponovimo, prvi arhivski zapisi o pobiranju kamenica s prirodnih rastilišta i uzgojnih lokacija u Malostonskom zaljevu potječu iz 1573. Za razliku od Malostonskog zaljeva, područja njezina uzgoja širom Europe u proteklim desetljećima su znatno reducirana zbog nekontroliranog izlova, bolesti i unošenja strane vrste (japanske kamenice Crassostrea gigas) koja potiskuje domaću vrstu jer je otpornija te brže dostiže konzumnu veličinu, ali okus je neusporedivo lošiji. Zbog toga je Malostonski zaljev dragocjeno područje izvora mlađi kamenice koju sve više traže preostala uzgajališta na području EU s ciljem vraćanja izvorne ukusnije vrste. Stoga vrijednost Malostonskog zaljeva nadilazi granice naše države i postaje pitanje zaštite europskog kulturnog i prirodnog nasljeđa. Malostonska kamenica dobila je 2020. europsku zaštićenu oznaku izvornosti.
dr. sc. Nenad Jasprica, dr. sc. Mirna Batistić Laboratorij za ekologiju planktona i populacijsku genetiku, Institut za more i priobalje, Sveučilište u Dubrovniku
Nakon što je u Dubrovniku formirana koalicija SDP – Srđ je Grad – Možemo, nazvana koalicija „Slobodno”, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković (HDZ) zaključio je kako je idejni tvorac tog saveza bivši gradonačelnik i aktualni nezavisni vijećnik, inače bivši HNS-ovac Andro Vlahušić pa mu je na sjednici kazao:
- Vi ste novi otac i pokrovitelj koalicije „Slobodno” i stvaratelj nove političke platforme, na čemu vam ja čestitam. Imali ste političku mudrost, hrabrost i znanje, a meni to predstavlja svojevrsni izazov. - rekao je Franković, a osvrnuo se i na izjavu Vlahušića kako se više neće kandidirati:
- Kad vi kažete „neću se kandidirati”, dobro vam je rekao Potrebica - do prvog bogena. Vi ste smislili kandidaturu i pokroviteljstvo na jedan drugi način, uistinu ste politički mag jer sjeli ste za stol SJG i SDP. Zaista vam svaka čast! Formalno ste se povukli, ali pokroviteljstvo je ipak tu. Stavili ste plašt i njih ispod sebe. - rekao je Vlahušiću gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.
Zbog radova na vodoopskrbnoj mreži 3. ožujka u vremenu od 8:30 do 13 sati bez vode će biti:
ulice Matije Gupca, Brgatska, Frana Čale, Koste Strajnića, dio Puta od Bosanke - kućni brojevi od 20 do 24, te dio Ulice Ante Topića Mimare - od Ulice Matije Gupca do Puta od Bosanke; dio Ulice Iva Vojnovića - od Janjinske ulice do Ulice dr. Ante Šercera (sa svim poprečnim ulicama) te Put oklada u Župi dubrovačkoj.
U Cavtatu je u nedjelju oko 18 sati teško nastradao 15-godišnjak u prometnoj nesreći, odnosno nakon što je pao vozeći električni romobil.
„Do prometne nesreće je došlo tako što je 15-godišnjak upravljao električnim romobilom, krećući se kolnikom ulice Put od Cavtata, te je zbog neprilagođene brzine izgubio nadzor nad električnim romobilom i s istim pao na kolnik. Uslijed pada, mladić je zadobio teške tjelesne ozljede, a električni romobil je u nekontroliranom kretanju udario u uredno parkirano osobno vozilo. Mladić tijekom vožnje nije koristio reflektirajući prsluk niti zaštitnu kacigu na glavi.” – kažu danas iz PU dubrovačko – neretvanske.
Nakon ukazane liječničke pomoći, mladić je prevezen u dubrovačku bolnicu gdje je zadržan na daljem liječenju.
Predsjednik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Marko Potrebica (HDZ) na nedavnoj je sjednici Gradskog vijeća iznio svoj prijedlog stambenog zbrinjavanja. Naime, već duže vrijeme Srđ je Grada zauzima se za model po kojem bi se gradili gradski stanovi za dugoročni, ali Potrebica kaže „ježi se od društvenog vlasništva i društvenih stanova”.
- Ne slažem se da trebamo graditi društvene stanove za dugoročni najam. Hrvati su navikli imati svoje nekretnine. Inzistirat ću na formiranju novih stambenih zona po sistemu formiranja zadruga, da mi imamo tipske projekte, a naši građani, srednji sloj, koji se mogu zadužiti do 200 tisuća eura, grade nekretnine od 80 do 100 kvadrata. - kazao je Potrebica.
- Na taj način mlade obitelji nismo strpali u 40 kvadrata. Danas je cijena izgradnje od 1.750 eura bruto plus PDV i vi realno možete za 150 tisuća eura imati 75 kvadrata i kvalitetan stambeni prostor. Na tome inzistiram, nikakve zgrade u kojima se ne zna čije je što i završite k'o na Kubi. Kad dođete u Havanu, sve se raspada. - slikovito je pokušao objasniti svoj stav Marko Potrebica.
- Zalažem se da naš stanovnik, dijete ovoga Grada, ima nekretninu u svom vlasništvu. Ježim se od društvenog vlasništva i društvenih stanova. Ako mi gradonačelnik (Mato Franković, op.a.), kad pobijedi 18. svibnja, bude želio dati povjerenje da u sljedećem mandatu vodim taj strateški projekt za Grad Dubrovnik, ja sam spreman voditi ga od početka do kraja. Cijena će biti ista kao kod privatnika. Tamo gdje se ja potpisujem postoji odgovornost i rezultati. - zaključio je Potrebica.
Završeno je asfaltiranje Ulice Andrije Hebranga u dužini od jednog i pol kilometra, od raskrižja na Ilijinoj glavici do križanja s Kunskom ulicom, izvijestili su danas iz dubrovačke gradske uprave.
„Radovi na cjelovitoj obnovi kolnika dijela Ulice Andrije Hebranga započeli su u ponedjeljak, 10. veljače, a veći dio pripremnih radova prije asfaltiranja ovijao se tijekom noćnih sati. Naime, u dogovoru s izvođačem radova frezanje kolnika izvodilo se nakon 20 sati i to u fazama od po 400 metara kako bi u što manjoj mjeri utjecali na normalno odvijanje prometa.
U roku od dva tjedna uklonjen je stari, dotrajali, sloj asfalta te je nakon pripreme kolnika nanesen novi, a tijekom ovog tjedna izvest će se preostala horizontalna signalizacija, postaviti stupići koji su zbog radova morali biti uklonjeni kao i usporivači prometa kod škole. Izvedena je i prilagodba šahtova na kolniku.
Radove ugovorene vrijednosti 308.265 eura (s PDV-om) izvela je tvrtka Dubrovnik ceste.” – kažu iz Grada Dubrovnika.
Nakon asfaltiranja Ulice Andrije Hebranga, u utorak, 25. veljače počinje uređenje kolnika u Ulici Iva Vojnovića, a radovi će izvoditi u kasnim popodnevnim i noćnim satima, kako bi utjecaj na promet bio što manji.
DO TVRĐAVE IMPERIAL VODIT ĆE NOVA CESTA
Dubrovački dogovor je ukinuo cestu prema Srđu, odgovorio je gradonačelnik Mato Franković vijećniku SDP-a Saši Škrabiću nakon što ga je pitao hoće li Grad urediti cestu prije negoli kod tvrđave bude postavljen MIG.
- Sjećate se Dubrovačkog dogovora u kojem je sudjelovala vaša stranka? Tim dogovorom je ukinuta cesta prema tvrđavi Imperial. Ja sam srušio Dubrovački dogovor jer su uslijedili izbori. Kad sam srušio taj dogovor, kad smo preuzeli odgovornost, izmijenili smo UPU i vratili cestu koja je bila izbrisana iz UPU-a. - rekao je Franković.
Istaknuvši kako postojeću cestu prema Srđu Grad ne može širiti, Franković je najavio urediti drugu cestu koja će voditi do tvrđave.
- Dio ceste prema tvrđavi s desne strane je u zakupu Razvoj golfa, ali smo pronašli rješenje. Kad prođete Bosanku, s desne strane je skretanje, makadam uknjižen na Grad i mi radimo projektu uređenja tog puta i napravit ćemo kružni tok gdje ćete, čim izađete iz Bosanke i prođete one zidove, skretati desno i ići prema Strinčjeri. Tad dolazite na prostor na kojem će biti MIG, gdje je gradska zemlja na kojoj ćemo urediti i parkirališni prostor i to će biti rješenje prometovanja prema tvrđavi. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.
NAKON TRAGEDIJE VLADA DONIJELA ZAKLJUČAK O HITNOJ SANACIJI PADINA SRĐA
Nakon sastanka koji je gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković prošlog tjedna održao u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Vlada Republike Hrvatske na današnjoj sjednici donijela je Zaključak o hitnoj i izvanrednoj sanaciji padine Srđa iznad magistrale kako bi se provela zaštita najkritičnijeg dijela dionice ceste i spriječila opasnost od daljnjih odrona. Sastanak je održan nakon tragične nesreće kada se stijena s padina otkotrljala na magistralu te je tom prigodom poginuo 31-godišnjak iz Župe dubrovačke.
Na navedenom sastanku u Zagrebu dogovoreno je da će Hrvatske ceste i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture poduzeti potrebne aktivnosti kako bi se spriječila i umanjila mogućnost od daljnjih odrona na cestu i s tim povezanih nesreća, dok će Grad Dubrovnik pružiti podršku u koordinaciji s vlasnicima zemljišta.
Tom prilikom je zaključeno kako će se pokrenuti potrebne procedure za donošenje odluke o provođenju mjera hitne intervencije i postavljanju zaštite na 150 metara duljine najkritičnije dionice D8, na temelju postojeće projektne dokumentacije, a prema kojoj će se nastaviti dalje razrađivati i sveobuhvatno, dugoročno rješenje za zaštitu od odrona dionice D8.
„Prijedlog zaključka u vezi s provedbom mjera hitne i izvanredne sanacije najugroženijeg dijela padine Srđa iznad državne ceste DC8 donesen na dnevnom je redu otvorenog dijela današnje Sjednice Vlade. Zaključkom se zadužuju Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture da u suradnji s Hrvatskim cestama i Gradom Dubrovnikom osigura provedbu mjera žurne i izvanredne sanacije u skladu sa svojom nadležnošću. Hrvatske ceste se određuju nositeljem provedbe mjera sanacije, a za koordinaciju svih aktivnosti vezanih uz sanaciju određuje se Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Grad Dubrovnik se obvezao pomoći ishoditi potrebne suglasnosti od vlasnika zemljišta. Ukupna procijenjena vrijednost radova iznosi oko 300 tisuća eura plus PDV, a sredstva su osigurana u financijskom planu Hrvatskih cesta.” - kažu danas iz dubrovačke gradske uprave.
RADOVI NA SRĐU ODGAĐAJU ZONU POSEBNOG REŽIMA PROMETA
Zona posebnog prometnog režima u Dubrovniku profunkcionirat će tek u lipnju, nakon što se izvedu radovi postavljanja zatega na padinama Srđa koje bi trebale spriječiti nesreće, odnosno odrone.
- Ne odustaje se od zone posebnog prometnog režima. Ona je ključna za Grad, ali kako bi se proveli radovi na padinama Srđa, dio magistrale bit će pod semaforima. Vlada je zadužila Hrvatske ceste da osiguraju područje magistrale u dužini od 150 metara koje trenutno predstavlja najveću ugrozu. Kako bi izvođač mogao pristupiti gradilištu, dopremiti opremu i izvršiti betoniranje, nužno je i neophodno da se dio magistrale stavi pod semafore. - kazao je gradonačelnik.
- Dok radovi ne završe koristit će se prolaz kroz zonu posebnog prometnog režima preko II. dalamatinske za brzi izlazak iz Grada. To će smanjiti opterećenje na državnu cestu. Prometni redari u suradnji s policijom, kad počnu radovi, ljude će usmjeravati preko ceste u Ulici Petra Krešimira i Ulici II. dalmatinske brigade. - rekao je Franković.
Kazao je kako će prometovanje kroz zonu posebnog prometnog režima profunkcionirati do početka lipnja. - Hrvatske ceste će provesti žurni postupak nabave koji ne bi trebao dugo trajati. Službe moraju izaći na padine Srđa i utvrditi točnu lokaciju na kojoj će se izvršiti zahvat. Grad je u obvezi sa svakim od vlasnika zemljišta sklopiti sporazum da se zatege mogu ugraditi u njihovo zemljište. Neće biti problema, iako još nemamo detektiranu točnu poziciju tih hvatača. Proizvodači kažu da to treba biti dovoljno udaljeno do ceste jer amortiziraju veliku stijenu. Kad ona padne hvatači trebaju biti dovoljno udaljeni da izbiju efekt udara. - rekao je Franković.
Najavio je kako će zona posebnog prometnog režima profunkcionirati do početka lipnja.
- Priča o zoni ne miruje. Počinjemo s edukacijom, unošenjem ljudi u sustav, rješavaju se tehničke stvari bitne za građane, poput PPK za naše i stanovnike susjednih općina. Dakle, sve se rješava kako bi u konačnici mogli u lipnju samo upaliti ekrane. Tehnička služba je spremna, ljudi su spremni. Mi već 1. ožujka možemo upaliti ekrane, sve je spremno, ali radi se o izvanrednoj okolnosti koju ne možemo ignorirati. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.
Video / DUBROVAČKA GRADSKA UPRAVA IMA DEVET AKTIVNIH GRADILIŠTA
Grad Dubrovnik posljednjih osam godina bilježi snažan uzlet investicijskih aktivnosti. Provode se radovi na brojnim projektima, od kojih su mnogi u značajnoj mjeri sufinancirani europskim sredstvima, kažu danas iz dubrovačke gradske uprave te navode kako je trenutno na području grada Dubrovnika aktivno devet gradilišta, dok su istodobno završeni ili pred završetkom projekti poput Boćarskog doma Đuro Miletić, ceste Tamarić s okretištem te energetske obnove ljetnikovca Crijević – Pucić. Također, u završnoj fazi je i uređenje zelene površine Peline (Gomila) te park za male pse i dječje igralište na Montovjerni.
„Sve navedeno dio je investicijskog ciklusa koji provodi Grad Dubrovnik s ciljem podizanja kvalitete života građana i ravnomjernog razvoja svih dijelova grada. Aktivna gradilišta uključuju: Centar za starije osobe ispod Opće bolnice, parkiralište u Mokošici, Park Pile, drvorede u Gružu i na Bulevaru, groblje Dubac, VK Neptun, igralište Suđurađ te knjižnicu TUP.” – kažu iz gradske uprave.
„Nadodajmo kako uskoro započinju radovi na uređenju Parka Gradac, rekonstrukciji i nadogradnji Osnovne škole Mokošica, izgradnji spomenika poginuloj djeci u Domovinskom ratu u Gružu, rekonstrukciji dječjeg vrtića Kono, izgradnji parkirališta u Orsanu, atletske staze u Lapadu te izgradnji sportske dvorane OŠ Orašac. Uz to, kroz model participativnog budžetiranja započinje realizacija još 12 gradilišta za koje su sredstva osigurana u Proračunu Grada Dubrovnika.
Već sada, planira se realizacija velikih projekata za aktualnu 2025. godinu, među kojima su Park ‘n’ Ride sustav, Centar za pružanje usluga zajednici u zgradi bazena Gruž, postav aviona MIG-21 na Srđu, energetska obnova OŠ Mokošica, sportske dvorane Gospino polje i zgrade Marin Držić, zatim obnova Parka Platana, projekt oborinske odvodnje s kružnim tokom na Batali i u Kunskoj ulici te novi dječji vrtić u Biskupskom dvoru.” – kažu iz Grada Dubrovnika.
- Jedna od ključnih investicija koje će se financirati u sklopu mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU) jest sustav Park ‘n’ Ride na području Pobrežja, koji će značajno doprinijeti smanjenju prometnih gužvi i rasterećenju užeg gradskog područja. Uz to, uređenjem Parka Gradac, rekonstrukcijom Parka Pile te obnovom zelene zone ispod platane na Brsaljama dobit će se nova vizura ulaska u povijesnu jezgru Dubrovnika. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.
GRAD NASTAVLJA S ENERGETSKOM OBNOVOM, NA REDU „KRVNIKOVA KUĆA”
Grad Dubrovnik nastavlja s projektima energetske obnove javnih zgrada, a sljedeći na redu je objekt „Krvnikova kuća“ u povijesnoj jezgri. Zahvaljujući sredstvima osiguranima kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), Grad će provesti energetsku obnovu ove zgrade, čime će se značajno smanjiti potrošnja energije i emisije CO2. Za projekt je osigurano 78.278,71 EUR bespovratnih sredstava, dok ukupna vrijednost investicije iznosi 167.045,26 EUR.
Odluka o financiranju za projekt Energetske obnove Javne uredske zgrade „Krvnikova kuća“ uručena je danas, 27. veljače, u Zagrebu, a u ime Grada Dubrovnika primila ju je pročelnica Upravnog odjela za europske fondove i gospodarstvo Martina Skopljaković. Odluku su uručili predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić te direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen, sa suradnicima.
Planirani radovi energetske obnove objekta, koji koristi Odsjek za komunalno redarstvo Grada Dubrovnika, uključuju obnovu krovišta uz zamjenu postojećeg pokrova i sanaciju kanala oborinske odvodnje, ugradnju toplinske izolacije, fugiranje kamenih pročelja zgrade te zamjenu stare stolarije i rasvjete energetski učinkovitijim rješenjima. Provedbom ovih radova godišnja potrebna toplinska energija za grijanje smanjit će se za 50,17 posto, dok će emisije CO2 biti niže za 51,98 posto, što značajno doprinosi smanjenju negativnog utjecaja na okoliš.
Ovim projektom Grad Dubrovnik nastavlja ulagati u energetsku učinkovitost svojih objekata, čime smanjuje troškove energije te doprinosi održivom razvoju i zaštiti okoliša.
Kolačići (cookies)
Ova web stranica koristi kolačiće. Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcije i uvijek su aktivni.
Analitički kolačići pomažu nam razumjeti kako koristite stranicu, a marketinški omogućuju prikazivanje relevantnog sadržaja.