Nakon opaske na konavoskom Općinskom vijeću kako je Cavtat tijekom Božića i Nove godine izgledao otužno radi čega bi se za iduće blagdane Općina trebala malo bolje pripremiti, ispalo je da ni načelnik Božo Lasić (HDZ) nije zadovoljan događanjima pod šatorom.

- Pitanje je kako taj Božić osmisliti. Općina je pomogla da se Agroturizam i Turistička zajednica aktiviraju. E, sad, što je to događanje? Je li događanje kad mi dođemo u šator u Cavtat pa onda oni tamo kuhaju gulaše, kobasice i onda se ponapijaju, što je istina, pa se svašta nešto dogodi u temu šatoru, pa to smrdi, Bože sačuvaj, pa se onda Cavtaćani bune, s punim pravom. - rekao je Lasić, koji je, kad je u pitanju proslava Božića, ipak skloniji tradiciji, koja ne podrazumijeva okupljanja u šatorima.

- Ja sam naučio na drukčije Božiće, u obitelji i malo drukčiju priču. Božić je Božić, Božić je nešto intimno, nešto lijepo, a, evo, došla su druga vremena koja ja baš i ne razumijem. Tako da je načelnik sigurno dijelom kriv što je možda to izgledalo otužno, ne znam, meni je bilo lijepo. – kazao je Lasić.

- Napravi se dernek. Nije Božić dernek, to je duhovno, to je blagdan kao i Uskrs, Nova godina je nešto drugo. Možda bi bilo lijepo dovesti nekoga na Novu godinu, ali u Dubrovniku imamo ta događanja. - rekao je Lasić, koji smatra da se na božićne dekoracije baca previše novca.

- Ti neki dekorativni elementi koštaju po 1.500 eura. Ja ne mogu shvatiti neke moje kolege koje su tako bahate, ali naravno, znate psihologiju čovjeka - kruha i igara. Ti, kad daš puno kruha i igara, narod glasa za tebe. Mislim da su naša događanja, zelena menestra i organizacija Agroturizma primjereni za Konavle. Mislim da to treba podržati. Podržali smo ove godine i dogodine ćemo. - zaključio je konavoski načelnik Božo Lasić.

Od kada zna za njega, a to je od barem tisuću godina prije Krista, čovjek olovo koristi za izradu ribolovnih alata. No, uskoro će tome doći kraj, barem u zemljama Europske unije. Naime, u završnoj je fazi izrada dopune uredbe o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) kojom će u cijeloj Uniji biti zabranjena upotreba olova i njegovih spojeva za izradu raznim proizvoda, uključujući i ribolovni pribor. Prema očekivanju zakon će stupiti na snagu tijekom 2027. godine, ali zabrana neće biti trenutačna nego će se odvijati u fazama.

Najprije će se zabraniti udičarski alati koji sadrža olovo. Prvo će biti zabranjena upotreba udičarskih utega, olovnica. One teške do 50 grama neće se smeti rabiti poslije tri, a teže nakon pet godina od datuma stupanja na snagu zabrane. Nakon toga, ali se još ne zna točno kada, zabranit će se i upotreba peškafonda, olovnih lignjarića, te ostalih varalica od olova.

Poslije udičarskim, zabranit će se i upotreba mreža te ostalih ribarskih alata koji imaju dijelove od olova i njegovih spojeva. No, još se ne zna točno kada.
Razlog zabrane je činjenica da su olovo i njegovi spojevi vrlo otrovni te da se njegova nazočnost u prirodi na mnogim lokacijama povećava preko granice podnošljivosti zbog sve više rekreativnih ribolovaca te profesionalnih alata.

Za ljude ova toksičnost znači probleme s glavnim organskim sustavima. Već niske doze izloženosti olovu uzrokovane samo rukovanjem olovnim priborom, tijekom vremena mogu dovesti do ugrožavanja tjelesnih i intelektualnih sposobnosti. Prema studijama, udisanje olovne prašine iz kutija za ribolov te unošenje u tijelo preko ruku može uzrokovati štetu, anemiju i neurološka oštećenja.

Rizik za ljudsko zdravlje može biti i konzumiranje riba i ostalih vodenih organizama kontaminiranih olovom.

Olovo je posebno štetno za trpove, ježince, školjke, puževi, lignje, sipe, hobotnice i ostale beskralježnjake koji imaju vitalnu ulogu u cijelom morskom prehrambenom lancu, ali i vrlo važnu ulovu u ljudskoj prehrani.

Iako odrasle ribe rijetko imaju problema zbog olova, njihova jaja su primarna ranjiva populacija. Ako se olovo i njegovi spojevi nađe među jajima, to može uzrokovati usporavanje razvoja i na kraju njihovo uništenje. Kao i na ribe, olovo može utjecati na oplodnju i razvoj zametaka ostalih morskih kralježnjaka, odnosno usporiti, zaustaviti te spriječiti njihovu reprodukciju.

Olovo i njegovi spojevi također utječe na kemiju morske vode, a budući da olovo nije biorazgradivo, može trajno kontaminirati vodu i tlo, a preko njih i ostale morske organizme te biljke.

Osim u Europskoj uniji razine zabrinutosti zbog nepovoljnog utjecaja olova na okoliš raste i u mnogim drugim dijelovima svijeta pa sve više zemalja usvaja sve strože propise, gurajući globalnu zajednicu bliže minimiziranju rizika povezanih s olovom. Najdalje je u tome otišla Danska koje je još 2017. godine zabranila olovne utege za rekreacijski ribolov te postupno uvela gotovo sveobuhvatne zabrane. Druge su, pak, poput Velike Britanije SAD-a, Novog Zelanda, Australije i Kanade oslanjaju na ciljana ograničenja.

Kad je nedavno uoči javne rasprave direktor Marina Cavtat & Resorta Lukša Glavinja kazao kako ne očekuje kritike domaćeg stanovništva na projekt, nije dobro predvidio. Naime, na Studiju o utjecaju na okoliš luke nautičkog turizma - Marina Cavtat nakon javne rasprave podneseno je čak 300 primjedbi Konavljana i Župljana. Broj primjedbi, za poprilično zatvorene Konavljane ni ne čudi ako se uzme u obzir da su izjavama i obrazloženjima, projektant i direktor resorta poprilično podcijenili Konavljane.

Primjedba jednog od građanina, koju Dubrovnikpress.hr ima u posjedu, govori kakvo je mišljenje o projektu u sklopu kojeg investitor za potrebe izgradnje bazena i strojarnice namjerava s lica zemlje izbrisati prirodnu plažu jer nedavno je i sam projektant Josip Prcela kazao kako „plaže tamo nema”, predviđen je bazen i pripadajuća strojarnica, a ustvrdio je i da zakoni Republike Hrvatske za ovaj projekt na vrijede.

„Od Čiste Luke pravite nečistu luku! Uništavate pririrodnu plažu na kojoj su se učile plivat generacije Cavtaćana i umjesto nje gradite bazen i sve stavljate u beton. I kralj Aleksandar je bolje štitio obalu od vas!” - piše u jednoj primjedbi.

„Cijenu ćete zamutiti s vašim radovima, a kad se mulj istaloži prekrit će svu vogu (posidoniju) u blizini ima sve da pocrka. U cavtatskoj vali nakon injektiranja cementa nije bilo praktički nijednog ježa.

Dovodite jahte premazane otrovnim koperom u kraj, a on se otapa i nakuplja na dnu, takve jahte imaju jake motore i dodatno podižu mulj, prolijevaju se tekućine, gorivo, ulja, svakodnevno se sapunaju palube sa tkozna kakvim kemijama. To nitko živ ne kontrolira.

Mogli ste im izdati dozvolu da naprave i istezalište i brodogradilište, kako vas je krenulo. Sram vas bilo!!!” - jedna je od 300 pristiglih primjedbi.

Baš kao što je prije gotovo dvije godine odlukom Gradskog vijeća u prošlom sazivu prestao postojati, tako će se u srijedu odlukom Gradskom vijeća ponovo oformiti Upravni odjel za turizam kojem će se pripojiti i resor sporta. Oformit će se i Upravni odjel za promet.

U prijedlogu odluke o ustrojstvu upravnih tijela Grada Dubrovnik između ostalog, navodi se kako se „ukazala potreba za određenim organizacijskim i funkcionalnim preinakama s ciljem unapređenja učinkovitosti rada gradske uprave te jačanja njezinih provedbenih kapaciteta, osobito u segmentima od strateške važnosti za razvoj Grada i kvalitetu života građana i to: priuštivo stanovanje, održivi turizam i održivi prometni sustav”.

Grad Dubrovnik, orijentiran na turizam godinama je imao Upravni odjel za turizam pa su se upravo sa strateškog aspekta mnogi čudili kad je u srpnju 2024. ugašen, odnosno pripojen Odjelu za kulturu i baštinu.

Na srpanjskoj sjednici Gradskog vijeća na kojoj se prije gotovo dvije godine tadašnja gradska uprava prekrajala, gradonačelnik Mato Franković, je kazao kako se „broj upravnih odjela smanjuje za jedan i smanjujemo potrebu za dodatnim angažiranjem ljudi”.

Hoće li se novim ustrojem gradske uprave broj zaposlenih u gradskoj upravi, za koji će mnogi reći da je prevelik, još povećati, ili će samo doći do preraspodjele sadašnjih zaposlenika, gradonačelnik Mato Franković zasigurno će objasniti na sjednici Gradskog vijeća u srijedu.

No svakako će doći do povećanja gradskih upravnih odjela s 10 na 12 ili s 12 na 14, ako im se pribroje Služba Gradskog vijeća i Služba za unutarnju reviziju.

Inače, kad je tadašnji Upravni odjel za turizma sredinom 2024. ugašen, odnosno pripojen UO za kulturu i baštinu, tadašnji nezavisni vijećnik Andro Vlahušić pitao je „kako to da se DDS odriče pročelničkog mjesta, budući da je pročelnica UO za turizam Antonela Svilarić na to mjesto imenovana iz kvote DDS-a dogovorene prilikom sklapanja koalicije nakon izbora”.

Naime, u to vrijeme špekuliralo se kako je samostalno djelovanje UO za turizam, kojem je u to vrijeme bio pripojen i resor mora, odnosno izdavanja koncesijskih odobrenja na pomorskom dobru, gasi radi Pera Vićana nakon što mu je navodno tadašnja pročelnica Svilarić „otkazala poslušnost”, odnosno odbila sudjelovati u dodjeli koncesijskih odobrenja pojedincima.

Da je u toj špekulaciji bilo istine indirektno je u to vrijeme potvrdio i sam gradonačelnik kada je odgovarajući na pitanje vijećnika Krešimira Markovića (HS) „koji je stvarni razlog ukidanja UO za turizam”, Franković kazao „kako je to radi izmjena Zakona o pomorskom dobru”.

Resor mora, koji je tada djelovao u UO za turizam, preustrojem gradske uprave, pripojen je Upravnom odjelu za komunalne djelatnosti.

Nakon što Gradsko vijeće podrži prijedlog odluke o ustroju upravnih tijela Grada Dubrovnika može se očekivati raspisivanje formalnih javnih natječaja na kojima će se izabrati dva nova pročelnika/ce koji će voditi dva nova upravna odjela.

OTVOREN JE OBNOVLJENI PARK U PILAMA

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković u pratnji suradnika obišao je u ponedjeljak obnovljeni Park Pile. „Park ukupne površine tri tisuće četvornih metara uređеn je kao javni prostor na zapadnom ulazu u povijesnu jezgru Dubrovnika s ciljem poticanja društvene aktivnosti te bolje prezentacije parka, gradskih zidina i njegovog užeg okruženja”, kažu iz gradske uprave.

- Ono što je najvažnije jest da veliki broj naših sugrađana već dolazi otkako su se otvorila vrata. Vjerujemo da će ovo biti živi prostor, zanimljiv našim sugrađanima i posjetiteljima, svojevrsni dnevni boravak na otvorenom. Neka im služi dugo godina. - naglasio je gradonačelnik Franković.

Ovom prigodom gradonačelnik Franković je istaknuo i kako je Park Pile prvi od tri parka koji je dovršen kroz EU projekt „Mreža zelene infrastrukture“, provedenog kroz ITU mehanizam u okviru Integriranog teritorijalnog programa 2021.–2027. sufinanciranog s 5.558.382 eura, koji obuhvaća i obnovu parkova Gradac i Platana s ciljem unapređenja kvalitete urbanog života i jačanja održivih javnih površina.

U okviru projekta otvoren je novi glavni ulaz amfiteatralnog karaktera, koji služi kao prostor za odmor i društvena događanja. Prostor oko fontane uređen je tako da omogućuje okupljanje i aktivaciju javnog života. Novi pješačke staze od stabilizirane sipine, sadnja stabala i manjih biljaka te oplemenjenje prostora halofilnoj vegetacijom i urbanom opremom prema plaži dodatno su unaprijedili prostor. Prostor kanalizacijskog kolektora ograđen je panelnom ogradom i živicom radi sigurnosti i vizualne zaštite.

Središnji element parka je tematsko skulpturalno dječje igralište, minijaturna interpretacija dubrovačke povijesne jezgre s prepoznatljivim elementima fortifikacijskog sustava. U njegovom oslikavanju aktivno su sudjelovali učenici Umjetničke škole Luke Sorkočevića kroz projekt „Grad boja“ pod mentorstvom stručnog tima škole.

Pod mostom je realizirana edukativna instalacija posvećena dubrovačkom znanstveniku Ruđeru Boškoviću. Instalacija prikazuje površinu Mjeseca s kraterima, a svjetlosni efekt aktivira se okretanjem ručice kroz Boškovićev krater, stvarajući novu interaktivnu zonu za dječje igraonice, edukativne radionice i tematska događanja.

Radove ukupne vrijednosti 1.881.466 eura s PDV-om izvodili su Građevinar-Quelin d.d. i Posta d.o.o., prema projektu arhitektonskog ureda Proto-arch i uz stručnu suradnju Studija Landa. Specijalizirane elemente dječjeg igrališta izradila je francuska tvrtka Proludic.

Park Pile bit će otvoren tijekom cijele godine, uz osigurano javno osvjetljenje, sustav videonadzora te redovito održavanje s ciljem očuvanja prostora i sigurnog korištenja za sve posjetitelje. Time se osiguravaju uvjeti za njegovo dugoročno korištenje kao uređenog i funkcionalnog javnog prostora.

ZAVRŠENA PRVA FAZA UREĐENJA BOGIŠIĆEVOG PARKA

U sklopu projekta participativnog budžetiranja, a prema prijedlogu kojeg su izglasali građani s područja Gradskog kotara Pile-Kono, završeni su radovi uređenja Bogišićevog parka (I. faza), dok je u sklopu istog prijedloga izrađen i glavni projekt sveobuhvatnog uređenja parka, koji je prijavljen na Poziv na dodjelu bespovratnih sredstava „Razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima” Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

„Radovi uređenja prve faze odnose se na fizički odvojeni dio parka, odnosno zelene površine ograđene niskim ogradnim zidićem koji se nalazi na samom ulazu u park i sjevernim rubom omeđuje prometnicu koja vodi prema javnoj garaži. Radi se o dijelu parka koji se nije koristio te nije bio doživljavan kao sastavni dio cjeline parka, što je dodatno naglasilo potrebu za njegovim uređenjem.

Prostor je oblikovan kao zona boravka na otvorenom, s naglaskom na sigurnost, funkcionalnost i ugodan ambijent. Prema cesti je povišen postojeći kameni zid čime se postigla jasna granica prostora i povećana sigurnost korisnika, a pristup zelenoj površini omogućen je preko dva stepeništa. Na zelenoj površini formirane su dvije građevne klupe od betona koje istodobno i nose zemljanu padinu. Klupe su obložene tavelama, a sjedeće plohe su izvedene od drvenih letvica - jedna s naslonom, a druga bez. Uz klupe su postavljeni posebno oblikovani stolići. Kao dodatna atrakcija u prostoru je, između postojećih stabala, formirana zona ležernog odmora.

Na ulazu u park nalazi se ulazni portal oblikovan kao lagana, skulpturalna struktura, a u konstrukciju je integriran stilizirani natpis 'Bogišićev park'.” - kažu iz Grada Dubrovnika.

Rubno je prostor oblikovan zaštitnim pojasom autohtonih grmova, čime se osigurava prirodni prijelaz prema ostatku parka. Posađene su mlade sadnice biljaka te je provedeno navodnjavanje za biljke i zelenilo. Kao završni sloj podloge parka ugrađena je sječka od borove kore. Postojeća stabla su orezana radi sigurnosti.

Izvođač radova na uređenju prve faze parka bila je tvrtka Adriatik građenje, a vrijednost izvedenih radova iznosi 81.951 eura s PDV-om. Ukupna vrijednost projekta s koja uključenom izradom glavnog projekta i stručnim nadzorom iznosi 119.970 eura s PDV-om.

GRADONAČELNIK FRANKOVIĆ NA RASPRAVI O ODRŽIVOM TURIZMU

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sudjelovao je u Bruxellesu, na poziv povjerenika Europske unije za održivi promet i turizam Apostolosa Tzitzikostasa, u visokom strateškom dijalogu o održivom i uravnoteženom razvoju turizma, održanom u okviru izrade nove Strategije Europske unije za turizam.

Dijalog je okupio predstavnike vodećih europskih gradova poput Amsterdama, Barcelone, Brugesa, Firence, Genove i Praga, kao i predstavnike mreže Eurocities, a fokus rasprave bio je na izazovima upravljanja turističkim pritiscima u urbanim sredinama.

Sudjelovanjem u ovom strateškom dijalogu Grad Dubrovnik dodatno je potvrdio svoju aktivnu ulogu u procesima na razini Europske komisije, gdje se oblikuje budući zakonodavni okvir za održivi turizam. U tom kontekstu naglašena je potreba donošenja jasnih i nedvosmislenih pravila koja će biti jednako primjenjiva u svim državama članicama.

Gradonačelnik Franković tom je prilikom istaknuo:

- Budućnost dolazi brže nego što smo spremni. Upravo zato moramo biti odgovorniji u donošenju odluka koje izravno utječu na svakodnevni život naših građana. Pitanja stanovanja, mobilnosti, javnih prostora i kvalitete života više nisu odvojena od turizma, ona su njegov ključni dio. Ako želimo održive gradove, moramo uspostaviti jasna pravila. - rekao je.

- Danas vidimo da digitalne platforme kao što su Uber, Bolt, Airbnb i Booking.com često izmiču postojećim regulatornim okvirima. Zato je nužno uspostaviti snažnija i jasnija pravila na razini Europske unije za sve koji izravno utječu na razvoj turizma i život u našim gradovima. - poručio je gradonačelnik Franković.

Zaključno, ovaj dijalog predstavlja važan korak prema dodatnom osnaživanju uloge gradova u oblikovanju europskih politika te uspostavi učinkovitog regulatornog okvira za održivi turizam.

Grad Dubrovnik kontinuirano zagovara uspostavu jedinstvenog regulatornog okvira kojim će se osigurati ravnoteža između razvoja turizma i kvalitete života građana, pri čemu je upravo zadovoljstvo lokalnog stanovništva ključni pokazatelj uspješnosti održivih politika. Kao član inicijative European Alliance on Balanced Urban Tourism te nositelj titule EU Green Pioneer, Grad Dubrovnik i ovom je prilikom potvrdio svoju predanost razvoju održivih i odgovornijih modela upravljanja turizmom.

ORLANDOV STUP U ZAVRŠNOJ FAZI RESTAURACIJE

„Konzervatorsko - restauratorski radovi Hrvatskog restauratorskog zavoda na Orlandovom stupu ulaze u završnu fazu, a kako bi se postigli optimalni uvjeti osvjetljenja za izvođenje radova toniranja rekonstruiranih dijelova te izvedenih zapuna, sa zaštitne skele uklonjena je postojeća obloga s informativnim platnom.” - objavili su iz dubrovačke gradske uprave.

Dalje kažu:
„Radi osiguravanja odgovarajućih radnih uvjeta, na dijelu prostora oko skele privremeno je postavljen zaštitni paravan. Paravan je služio isključivo kao vizualna i funkcionalna zaštita radnog prostora tijekom izvođenja toniranja, omogućujući izvođačima sigurno odlaganje pribora i materijala te dovoljno udaljavanje radi provjere rezultata zahvata.

Riječ je o privremenom rješenju koje je, sukladno prema planu aktivnosti, uklonjeno u srijedu, 25.ožujka, po završetku ove faze radova. Nakon potpunog sušenja toniranih rekonstrukcija obavit će se njihov završni pregled i eventualne korekcije prema potrebi.

Trenutno se razvija sustav monitoringa sa senzorima za stalno praćenje stanja konstrukcije stupa, bez potrebe za zaštitnom skelom. Istovremeno, u tijeku je izrada projektne dokumentacije za izradu zaštitne ograde.

Očekuje se da će svi navedeni konzervatorsko - restauratorski i ostali tehnički uvjeti za trajno i potpuno uklanjanje zaštitne skele biti ispunjeni kroz razdoblje do početka srpnja ove godine.”

GRADU DUBROVNIKU DODIJELJENA NAGRADA „GREEN PIONEER OF SMART TOURISM 2026”

Grad Dubrovnik nositelj je prestižne titule „Green Pioneer of Smart Tourism 2026”, najvišeg europskog priznanja koje se dodjeljuje turističkim destinacijama predvodnicama održivog i pametnog turizma. Tim je povodom danas, 26. ožujka u Lazaretima održana i prigodna svečanost.

Prigodnu statuu „Green Pioneer of Smart Tourism 2026” gradonačelniku Grada Dubrovnika, Matu Frankoviću dodijelila je Andreea Staicu, voditeljica turističkog sektora u Glavnoj upravi za mobilnost i promet Europske komisije. Ovom prilikom gradonačelnik Franković podsjetio je kako je Dubrovniku 2017. godine jedan od glavnih problema bio prekomjerni turizam da bi osam godina kasnije postao primjer drugim europskim destinacijama.

- Održivost danas, sutra i u godinama pred nama, jedino jamči održivost turističkog opstanka. Održivost kao takva ne smije se promatrati kroz prizmu pojedinca ili jedne gospodarske djelatnosti. Dakle, ako želimo potpunu održivost, moraju postojati jasna pravila i regulative koje se poštuju jer jedino tako možemo postići održivost. - istaknuo je gradonačelnik Franković.

- Dubrovnik se ove godine suprotstavljao uistinu izvanrednim konkurentima, ali pokazao je mnogo vizije, ambicije i predanosti čime je odmah osvojio žiri. Nije bilo sumnje da će Dubrovnik i ove godine voditi put prema pristupačnom, održivom i kulturnom iskustvu za posjetitelje, ali i uvijek dati prednost iskustvu lokalnog stanovništva. - izjavila je predstavnica Europske komisije Andreea Staicu, naglasivši kako Povjerenstvo priprema prvu Strategiju Europske unije za održivi turizam koja će istaknuti značaj pametnog turizma i ponuditi model za turistički razvoj sutrašnjice, te da će Dubrovnik svakako poslužiti kao inspiracija za druge destinacije.

Na Trgu oružja postavljen je i veći primjerak statue „Green Pioneer of Smart Tourism 2026” koja će tijekom godine biti izložena kao simbol ove prestižne titule te dodatno pridonijeti vidljivosti i promociji Dubrovnika. Na ovaj način, Grad ostvaruje promotivnu podršku i aktivno sudjeluje u rastućoj mreži vodećih europskih destinacija pametnog i održivog turizma. Uz već spomenuto, Grad Dubrovnik će večeras dodatno obilježiti titulu Green Pioneer simboličnim zelenim osvjetljenjem Velike Onofrijeve fontane.

Program je započeo stručnim radionicama na temu održivog turizma u sklopu kojih su održana izlaganja predstavnika Europske komisije o izradi Europske strategije održivog turizma, kao i predstavnika Sveučilišta u Dubrovniku o primjerima pametnog upravljanja održivim turizmom. Premijerno je prikazan i video „Dubrovnik - Green Pioneer of Smart Tourism” koji je rađen i produciran od strane Europske komisije, a obuhvaća ključne projekte, strateške inicijative i inovativna rješenja grada u području održivog i pametnog turizma.

Ceremonija dodjele nagrade predstavlja važan trenutak za daljnje pozicioniranje Dubrovnika unutar europskog okvira održivog turizma, istovremeno naglašavajući važnost povezivanja strateških prioriteta Europske unije s njihovom provedbom na lokalnoj razini. U kontekstu izrade Strategije Europske unije za održivi turizam, Dubrovnik se profilira kao relevantan partner i primjer uspješne prakse.

Kao nositelj titule za 2026. godinu, Dubrovnik će tijekom godine predstavljati inovativne pristupe u području digitalizacije, održivosti i pristupačnosti, aktivno promicati inicijative održivog turizma te pridonositi razvoju zelene tranzicije na europskoj razini. Ova titula dodatno potvrđuje ulogu Dubrovnika kao jednog od vodećih primjera pametnog i održivog upravljanja turizmom u Europi.

Nakon što se orebićki općinski vijećnik Jakov Spaso Petković (SDP) požalio na česte uzurpacije pomorskog dobra na području od Trstenika do Lovišta, načelnik Općine Orebić Tomislav Ančić (HDZ) istaknuo je što sve Općina čini kako bi se zaustavile devastacije i uzurpacije pomorskog dobra.

- Znam da je to teško rješavati jer su interesi veliki i bilo bi teško i meni, ali Općina bi mogla naplatiti velika sredstva na pomorskom dobru koje su ljudi od Trstenika do Lovišta uzurpirali, koji se ponašaju kao da je odavde do Italije sve njihovo. Svakodnevno vidim što se događa. Onaj drži auto, onaj ovo, onaj ono i ne želim nikoga osuđivati, ali treba to riješiti. Onaj koji ima kuću prvi red do mora ima tamo tri, četiri auta. Jedan ima kuću na 100, a drugi na pet metara od mora i sad je njegovo sve do Italije. Vidio sam to nasipanje zemlje u Borku, ono je sramota, pa nije to učinilo neko malo dite. Tu je doneseno, ne znam koliko kubika, to je strašno, tu mora biti rigorozne kazne, ne možemo se tako ponašati. - rekao je Petković.

- Parkiranje vozila je baš onako „klizavo”. Definirano je zakonom i koliki smiju biti objekti na pomorskom dobru. Već smo uklanjali dvije ili tri drvene barake od 70 kvadrata u Perni i još ćemo ih uklanjati jer ti objekti mogu biti veliki samo 15 kvadrata. Ne može na pomorskom dobru biti objekt od 70 kvadrata. Za svaku djelatnost su definirane i cijene ispod kojih se ne može ići niže. Zakon vam kaže koje se djelatnosti mogu obavljati i koliki mogu biti ti objekti. Sve je strogo definirano. Mi ćemo imati puno problema i s bovama. U Mjesnom odboru Lovišta ne mogu izaći na kraj s divljim sidrenjem i razno raznim stvarima. Tamo gdje je granica pomorskog dobra određena mogu se raspisati koncesije. Od prihoda od koncesija 33 posto je od jedinice lokalne samouprave, 34 posto je Županija i 33 posto je RH. Gdje pomorsko dobro nije definirano, ide se na dozvole i vjerujte i kontrole će biti rigorozne. – najavio je načelnik Općine Orebić Tomislav Ančić.

Na Nedjelju Muke Gospodnje (Cvjetnicu) 29. ožujka, dubrovački biskup Roko Glasnović predvodio je obred blagoslova maslinovih i palminih grančica ispred zborne crkve sv. Vlaha u Dubrovniku uz suslavlje katedralnog župnika don Marina Lučića, asistenciju đakona don Tomislava Sikavice i ministranata.

U spomen na Isusov mesijanski ulazak u Jeruzalem okupljeni vjernici su se s blagoslovljenim grančicama uputili su u procesiji prema katedrali gdje je nastavljeno euharistijsko slavlje pjevanjem Muke po Mateju. Mješoviti katedralni zbor, koji ove godine slavi sto godina postojanja, pjevao je Muku uz nekoliko pjevača i katedralnog župnika pod ravnanjem voditeljice Petre Potrebica.

EUROCLASSICA, krovna europska organizacija koja okuplja nacionalna društva i udruženja klasičnih filologa pod čijim se okriljem klasični filolozi bore za proučavanje latinskog i grčkog jezika kao temelja za proučavanje antičke kulture koja je utkana u sve kulturne segmente modernih europskih država, od 28. ožujka do 2. travnja u Studentskom centru Akademis u Dubrovniku organizira međunarodni znanstveno – pedagoški simpozij pod nazivom „EUROCLASSICA Academia Ragusina”.

Prvobitno zamišljena tema ovog simpozija, „Naturalis historia”, prva enciklopedija, djelo Plinija Starijeg – kao poticaj za očuvanje tla, voda i zraka planeta Zemlje – proširena je s grčkim znanstvenim autorom Oppijanom, a izvrsno se podudarila s 400. obljetnicom smrti našeg znanstvenika Marina Getaldića.

Dubrovnik će 11. travnja obilježiti 400. obljetnicu smrti istaknutog matematičara Dubrovačke Republike Marina Getaldića (1568. – 1626.). Jedno od njegovih djela, „Promotus Archimedes seu De variis corporum generibus gravitate et magnitudine comparatis”, smatra se primjerom modernog pristupa istraživanju prirodnih znanosti. Njegova povezanost s latinskom književnošću, kao prirodoslavca i autora djela o djelima grčkog učenjaka Arhimeda, motivirala je uključenje u program Academia Ragusina 2026.

Predavanja za sve sudionike bit će usmjerena na različita poglavlja iz djela Plinija Starijeg, Opijana i Marina Getaldića s naglaskom na tekst i kontekst vremena nastanka djela, kao i na današnje ekološke probleme u očuvanju Zemlje i njezine atmosfere. Povezivanje Plinijevog djela s nastojanjima za očuvanje planeta Zemlje bit će dobar doprinos i obilježavanju nadolazećeg Dana planeta Zemlje (22. travnja).

- Pedagoške radionice uključivat će rad na tekstu i povezivanje naše bogate prorodne baštine s današnjim ekološkim problemima, a budemo li imali dovoljan broj zainteresiranih polaznika, provodit će se na dvije razine; za učenike klasičnih gimnazija i za studente preddiplomskih, poslijediplomskih i doktorskih studija humanističkih i prirodnih znanosti. Radni jezici su engleski i hrvatski. Potrebno je dobro poznavanje engleskog jezika i osnovno poznavanje latinskog, a za radionicu o Opijanu i grčkog. – kaže dr. sci. Jadranka Bagarić, jedna od organizatorica-

Sudionici?

Znanstvenici i nastavnici kao predavači te učenici završnih razreda klasičnih gimnazija, studenti klasične filologije, povijesti, kroatistike, arheologije te doktorandi srodnih znanstvenih disciplina zainteresirani za postklasične tekstove na latinskom i grčkom jeziku iz cijele Europe i šire.

Ciljevi?

Isticanje važnosti učenja latinskog i grčkog jezika, vrjednovanje hrvatske književnost latinskoga izraza, poticanje mladih na upoznavanje i njegovanje tog dijela naše kulturne baštine te povezivanje europskih zemalja u poučavanju o europskom nasljeđu napisanom latinskim i grčkim jezikom u srednjem vijeku, humanizmu i renesansi te objavljivanje zbornika svakog pojedinog simpozija.

Gdje?

Prve su dvije sesije održane u suradnji s dubrovačkom biskupijom u prostorima dvorane Ivana Pavla II. i Biskupijske klasične gimnazije Ruđera Boškovića (Collegium Ragusinum) u Dubrovniku, nekadašnjeg središta humanističkog obrazovanja. Današnja gimnazija dobila je ime po Ruđeru Boškoviću, svjetski poznatom znanstveniku (Theoria philosophiae naturalis). Na tom su mjestu srednjoškolsko obrazovanje stekli brojni hrvatski humanisti. Spomenimo samo dvojicu koji su prije više od dvjesto godina u Rimu prepjevali u originalnom metru Homerove epove na latinski jezik: Rajmund Kunić Ilijadu, a Brno Džamanjić Odiseju.

Ove godine iz praktičnih razloga odabrana je AKADEMIS AKADEMIJA kao mjesto održavanja skupa jer se pružila mogućnost smještaja i radnih prostora na jednome mjestu za sve sudionike.

Program

- dva dana predavanja i pedagoških radionica (sukladno profilu prijavljenih polaznika, organiziraju se zasebne radionice za profesore, učenike klasičnih gimnazija i za studente klasične filologije)
- jedan dan ujutro za posjet knjižnicama i rukopisnim zbirkama Državnog arhiva u Dubrovniku, Znanstvene knjižnice i samostana Male braće
- jedan izlet na neki arheološki lokalitet

Svaki simpozij bi također bio prigoda za postavljanje poster prezentacija na teme vezane za latinsko-grčku tradiciju svake od europskih zemalja.
To bi bila dobra prilika za snimanje dokumentarnih video zapisa koji bi se mogli upotrijebiti u didaktičke svrhe u školama i na fakultetima.

Službeni jezici: hrvatski, latinski, engleski i francuski

Organizatori: EUROCLASSICA i HRVATSKO DRUŠTVO KLASIČNIH FILOLOGA

Iz udruge su još napisali:

„Borimo se za dostojno mjesto naših pisaca koji su kroz povijest napisali vrlo važna djela na latinskom, a neki i na grčkom jeziku. Među njima su i prevoditelji i prozni pisci i pjesnici.

Malo se europskih naroda može podičiti tako kontinuiranom i te­matski raznolikom književnošću na latinskom jeziku kao hrvatski narod. Zbog dugog perioda, ali i utjecaja na javni život, uloga latinskog jezika u Hrvata bila je važnija nego u većine naroda iz europskog kultur­nog kruga.

Jedan je od razloga u kontinuitetu latinskih škola koje su predvodili crkveni redovi. Antička tradicija latinskog jezika u Hrvata odražavala se na književnom planu u gorljivoj i postojanoj želji da se međunarodnim jezikom europske „književne republike” izraze, uz opću tematiku, i urođeni osjećaji te razmišljanja koja su usko povezana s domovinom. Zato iz djela latinista, podrijetlom iz različitih krajeva naše domovine, a nerijetko pisanih u rodoljubnom zanosu, proviruje domaća stvarnost stalne borbe za opstanak.
Česti motivi borbe i otpora u poeziji i prozi naših latinista rezultat su du­gotrajne izloženosti hrvatskih krajeva nadiranju Osmanlija. Bilo je mno­go očajničkih poziva najistaknutijih hrvatskih latinista europskoj javno­sti za moralnom i materijalnom pomoći protiv premoćnog neprijatelja s Istoka koji je ugrožavao kulturni napredak, ali i opći opstanak hrvatskoga naroda.
Latinski jezik u Hrvatskoj naišao je na plodno tlo i u lijepoj književnosti i u egzaktnim znanostima. Latinski je zato opstao i kao pisana riječ i kao živi govor, osobito u političkom životu. Od 18. stoljeća u jakom zamahu bile su germanizacija i mađarizacija, a latinski je bio neizravni zaštitnik našeg jezika. Hrvati su svjesno zadržali u uporabi latinski jezik, od koje­ga im nije dolazila opasnost, jer im je tuđinska vlast onemogućavala upo­trebu vlastitog jezika.
Godine 1848. situacija se promijenila. Hrvatski jezik počeo se primje­njivati kao službeni jezik Hrvatskoga sabora. Mnogi vatreni zagovornici hrvatskoga preporoda, koji su se zauzimali za čistoću i slobodan razvitak hrvatskog jezika, školovani su upravo na latinskom jeziku. Njihova prisna povezanost s Ciceronovim i Horacijevim jezikom, dakle sa zrelim knji­ževnim izrazom jedne zaokružene kulture, odražavala se u njihovim dje­lima pisanim na hrvatskom jeziku, čiju su izražajnost obogaćivali upravo duhom latinske sintakse.

Ivan Kukuljević Sakcinski održao je povijesni govor na hrvatskome je­ziku 1843. godine u Saboru. Prije Kukuljevićeva govora svi govori i sa­borski zapisnici bili su na latinskome jeziku. Na njegov prijedlog Sa­bor 1847. godine donosi zaključak o uvođenju hrvatskog jezika. Godine 1848. hrvatski jezik uvodi se kao službeni jezik Sabora. „Narodno-latin­ska dvojezičnost nije nikakva posebnost hrvatske književnosti. Ono što jest hrvatska posebnost trajnost je te pojave, koja obilježava i hrvatsku književnost i cjelinu hrvatske kulture’’ (Darko Novaković, Hrvatski la­tinisti: Razdoblje humanizma, Erasmus, Zagreb, 1997.). Od Višeslavove krstionice i Trpimirova natpisa iz 9. stoljeća pa do odlučujućeg uzmaka latinskoga sredinom 19. stoljeća, Hrvati se tim jezikom ne služe samo u upravi, diplomaciji, znanosti i, dakako, crkvi nego i u književnosti. Stva­ralaštvo na latinskom nije ometalo razvitak književnosti na hrvatskom je­ziku nego mu je davalo dragocjen poticaj. Iz latinskog su u hrvatsku knji­ževnost narodnoga izraza ušle najpoznatije teme i motivi obiju antičkih književnosti, temeljni stilski postupci i neke ključne književne vrste.

Brzom i lakom prihvaćanju latinskog jezika pridonio je Rim kao sjedište kršćanstva prema kojemu se okreću sve zemlje zapadne i srednje Europe. S obzirom na to da se sav crkveni obred služio na latinskom jeziku, govorimo o zasebnom kršćanskom latinitetu – Lingua Latīna Christiāna. On je nastao na latinskoj osnovici u koju su uneseni novi duhovni pojmovi (ecclesia, -ae, f. crkva; episcŏpus, -i, m. biskup i sl.). U vokabularu prevladavaju dijalektalizmi i familijarizmi, pojavljuju se mnogi neologizmi, a mnoge riječi mijenjaju značenje: manducāre = edĕre; testa = caput, focus = ignis, comprāre = emĕre, germānus = frater, ordināre = imperāre, infans = puer.

Iako se na ovome mjestu ne mogu prikazati sva djela svih hrvatskih pi­saca latinskoga izraza, čitat će se samo neka od njih. Vrijedno je barem spomenuti njihova imena, a mnogobrojni su izvori koji se mogu upotri­jebiti za interdisciplinarne projekte i širenje spoznaja. S obzirom na to da su se mnogi od njih ogledali u više književnih vrsta, nijedna podjela, osim kronološke, nije potpuno precizna. Ipak, najvažnija se imena hrvat­skih pisaca latinskoga izraza mogu, prema književnim vrstama, svrstati u nekoliko skupina.

Neki od njih su bili u prvom redu pjesnici, a neki su bili toliko svestrani da spadaju u sve skupije. Tu su i znameniti prevoditelji koji su istodobno i pjesnici, povjesničani, kroničari, biografi, memoarski pisci te znanstvenici koji bi se opet mogli podijeliti na filozofe i prirodoslovce.

ACADEMIA RAGUSINA jedna je od EUROCLASSICA „škola“, zamišljena kao bijenalni simpozij, kombinacija znanstvenih predavanja i didaktičkih radionica. Namijenjena je srednjoškolcima (prvenstveno onima koji pohađaju klasične gimnazije, ali i druge škole), sveučilišnim studentima i doktorandima klasične filologije, povijesti, nacionalnih književnosti raznih europskih zemalja, arheologije i srodnih znanstvenih disciplina zainteresiranima za klasične i postklasične tekstove na latinskom i grčkom jeziku iz cijele Europe i šire, kao i nastavnicima i istraživačima. Škola je međunarodnog karaktera, a njezini predavači i polaznici dolaze iz Hrvatske i drugih europskih zemalja. Euroclassica Academia Ragusina ima za cilj stalno podsjećati suvremeno društvo na važnost učenja klasičnih jezika.

Predavači nastoje ne samo istaknuti veličinu antičkih pisaca već i relevantnost njihovih djela gotovo dvije tisuće godina nakon raspada država u kojima su živjeli, osvježavajući nam sjećanje na sve kasnije autore koji su ih na bilo koji način inspirirali.

Simpozij će se ove godine održati u Dubrovniku, u Hrvatskoj, gradu s bogatom kulturnom baštinom i značajnim rukopisnim zbirkama i knjižnicama te brojnim tragovima grčko-rimske civilizacije od 28. ožujka do 02. travnja 2026. u Akademis akademiji Sveučilišta u Dubrovniku.

Za realizaciju ovoga projekta osobitu zahvalnost dugujemo Gradu Dubroviku, županiji Dubrovačko-neretvanskoj, Zračnoj luci Dubrovnik, Turističkoj zajednici grada Dubrovnika i Društvu prijatelja dubrovačke starine koji su prepoznali vrijednost ovoga projekta i velikodušno nas materijalno podržali.”

Iako ih nije imenovao, župan dubrovačko – neretvanski Blaž Pezo, nedavno je na sjednici Županijske skupštine jasno istaknuo kako u Županiji imamo i općina i gradova koji su po pitanju razdvajanja otpada puno gori od pojedinih peljeških općina. Jedna od općina, koja po tom pitanju godinama nije radila ništa je Župa dubrovačka pa ni ne čudi što tamošnjem aktualnom načelniku Marku Miloslaviću (Župka) na tim kolegijima nije ugodno kad se govori o problemima s otpadom.

- Neću govoriti kako sam se osjećao na kolegiju, ali mogu reći da u sljedeće dvije godine moramo, ne mi kao Općina i politika nego mi kao Župa dubrovačka, kao zajednica, svi k'o jedan moramo napraviti veliki iskorak u odvajanju otpada. – kazao je Miloslavić.

Ako se uzme u obzir da bivša vlast po pitanju recikliranja i razdvajanja otpada u Župi godinama nije radila ništa, dok su neke puno manje općine, radile puno, tada je jasno zašto se Miloslavić na kolegijima sa županom ili crveni ili mu nije ugodno. Ipak, svjestan problema Miloslavić najavljuje promjene po pitanju problematike otpada u Župi dubrovačkoj.

- Najveća odgovornost je na Općini i od toga nećemo bježati, uložit ćemo znatna sredstva. Napravit ćemo akcijski plan, da imamo glavu i rep, da točno znamo kako planiramo riješiti to pitanje. – rekao je.

Godine nerada, kad je u pitanju gospodarenje otpadom u Župi dubrovačkoj zapravo dolaze na naplatu novom načelniku Miloslaviću. Bivša vlast za to ozbiljno pitanje nije marila ili je vrludala s rješenjima koja nikad nisu stavljena u primjenu.

- Spominjale su se vrećice, otpadomjeri, prikupljanje na kućnom pragu, svakakve nekakve solucije, međutim, nikad se nije presjeklo i opredijelilo za jedan model i krenulo u tom smjeru. Sad je pet do podne kad to moramo napraviti, ali i bez da nas se tjera, gospodarenje otpadom moramo smatrati kao nekakav civilizacijski doseg koji možemo i trebamo ostvariti. – kazao je župski načelnik, svjestan kako se i Župi može dogoditi pelješki scenarij.

- Svi znamo da se CGO nije realizirao zamišljenom dinamikom. Na Grabovici je prostor ograničen i prilično limitiran i pitanje je kad će se dogoditi da više tamo nećemo moći odlagati. U Župi, za razliku od susjednih jedinica lokalne samouprave, nemamo reciklažno dvorište i u tom smjeru nismo puno odmakli. – kazao je Miloslavić nezadovoljan stanjem na župskim odlagalištima miješanog komunalnog otpada.

- Imamo lijepu Općinu, obalu i prirodu, dobro održavane javne površine i kad naiđemo na kontejnere i ono oko kontejnera, ne možemo nikako biti zadovoljni, to nikome ne ide na ponos i obraz. Jednostavno to moramo popraviti. Izazov je složen, nije ugodan i moramo promijeniti naš način razmišljanja. Znam da je to proces, ali mi više nemamo puno vremena. Trebamo se odrediti što ćemo raditi i potruditi se educirati ljude. Recimo, Konavle su stvarno napravile konkretan iskorak, a mi moramo naći model koji nam najviše odgovara i svi skupa moramo maksimalno i vrlo brzo radit na rješavanju te problematike. - rekao je načelnik Općine Župa dubrovačka Marko Miloslavić.

U sklopu redovnog održavanja započeli su radovi sanacije i obnove dječjeg igrališta i vježbališta na otvorenom „Šumica”.

„Radove izvodi tvrtka ATIS Dubrovnik, a obuhvaćaju izradu manjeg zaštitnog zida kako bi se spriječio prodor oborinskih voda na podlogu dječjih sprava te proširenje gumenih podloga oko postojećih sprava radi dodatne sigurnosti. Također, uklanja se oštećena antistres gumirana podloga i postavlja nova.

U sklopu zahvata predviđena je i izrada nove betonske ploče uz postavljanje antistres gumirane podloge ispod sprava za vježbalište na otvorenom. Dotrajale dječje sprave bit će zamijenjene novima, a dodatna sprava bit će postavljena na novo uređenu podlogu.

Uz navedeno, izvršit će se zamjena oštećenih drvenih letvica, bojanje metalne potkonstrukcije i drvenih dijelova ograde te niz dodatnih popravaka čime će se cijeli prostor dodatno urediti i osvježiti.

Završetkom radova značajno će se unaprijediti sigurnost i kvaliteta korištenja igrališta i vježbališta, na zadovoljstvo svih građana, a posebno najmlađih korisnika.” - objavio je Grad Dubrovnik.

U prostorijama grada Metkovića održan je ovaj tjedan radni sastanak na temu projekta Gornji horizonti i njegovog štetnog utjecaja na područje doline Neretve.

Na sastanku su sudjelovali zamjenik župana Joško Cebalo, pročelnici Žaklina Marević i Silvio Markota, gradonačelnici gradova s neretvanskog područja Dalibor Milan, Ivan Mataga i Ivan Marević, predstavnici Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, predstavnici udruga CEE Bankwatch Network i Zelena akcija te predstavnik Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji provodi istraživanja u sklopu National Geographic projekta.

„Dubrovačko-neretvanska županija već godinama ističe jasan stav protivljenja ovom projektu i naglašava njegovu štetnost za područje doline Neretve. U skladu s time, ali i svojim ovlastima, poduzimani su koraci. Na sastanku je napravljen rezime dosadašnjih aktivnosti, predstavljena su nova saznanja te istaknuta važnost daljnjeg djelovanja protiv negativnog utjecaja ove investicije.” - kažu iz županijske uprave.

„Podsjetimo, Dubrovačko-neretvanska županija sudjelovala je i sudjeluje u aktivnostima i resornih ministarstava, a sukladno bilateralnim sporazumima i međunarodnim konvencijama, kojima se Bosnu i Hercegovinu, na čijem teritoriju se projekt realizira, alarmiralo i upozorilo na utjecaj Gornjih horizonata na rijeku Neretvu.” - dodaj iz Županije dubrovačko – neretvanske.

U Cavtatu je u srijedu održana sjednica Općinskog vijeća Općine Konavle na kojoj je jedna od tema bila i naknada za korištenje javnih površina.

Vijećnica SDP-a Ljubica Brailo istaknula je kako je dio ugostitelja kontaktirao kako bi na potaknula pitanje naplate javnih površina kada je riječ o stolovima na otvorenom naspram ugostitelja koji su svoje objekte odnosno površine zatvorili ili zagradili raznim konstrukcijama.

- Nisu u istom položaju i to bi možda trebalo drugačije naplaćivati. - rekla je Brailo.

Načelnik Božo Lasić je istaknuo kako se dijelom slaže s razmišljanjem vijećnice Brailo, te kako bi se u budućim izmjenama Odluke trebalo drugačije valorizirati otvoreni prostor u odnosu na one koji su zatvoreni tipskim tendama ili aluminijskim i drugim konstrukcijama.