Nakon četiri dana odlične zabave i gastronomske ponude Dubrovačka baština je privela još jedno izdanje FOODravanja kraju. Na platou Lazareta mogla se kušati raznolika ponuda hrane i pića s pet ugostiteljskih kućica i foodtracka.

Na FOODravanju su nastupali Dj Miro, Jurica Pađen i Aerodrom, Kuzma & Shaka Zulu, Alen Islamović i Psihomodo pop uz pokroviteljstvo Grada Dubrovnika i TZ grada Dubrovnika, a u organizaciji Dubrovačke baštine.

DPJ

U sklopu festivala Dubrovačka glazbena jesen, sinoć je u Kneževu dvoru Dubrovački simfonijski orkestar nastupio pod ravnanjem Antuna Poljanića, dok je kao solist nastupio ugledni violist, Wladimir Kossjanenko.

Brojni Dubrovčani sinoć su prisustvovali koncertu, osobito zbog činjenice što je koncert započinjao Scherzom iz suite „Na način starijih“ dubrovačkog skladatelja Zdenka Šapra. Zasluženo mjesto u povijesti dubrovačke glazbe mu pripada ne samo kao skladatelju i poučavatelju glazbene umjetnosti mnogih generacija učenika, nego i kao jednom od osnivača Dubrovačke filharmonije (preteče današnjeg Dubrovačkog simfonijskog orkestra) te osnivaču, zajedno s mo. Krešimirom Benićem, Muzičke škole u Dubrovniku, osnovane 1936. godine.

Nakon Scherza, uslijedila je izvedba Koncerta za violu i orkestar - Rapsodija češkog skladatelja Bohuslava Martinůa. Vrituoznost violista impresivne biografije koja uključuje nastupe s renomiranim ansamblima poput Bečke filharmonije, kao i nastupe u uglednim dvoranama poput Carnegie Halla u New Yorku, oduševila je i dubrovačku publiku. Wladimir Kossjanenko ispraćen je velikim pljeskom! Koncert je zaključila Beethovenova Simfonija br. 4. Sljedeći koncert u sklopu Dubrovačke glazbene jeseni zakazan je 16. listopada kad će s DSO-om pod ravnanjem Ivana Huta nastupiti harmonikašica Martina Jembrišak.

RRD

Dubrovački muzeji u srijedu su u žitnici „Rupe“ otvorili izložbu „Na mrkjenti života – tradicijska kultura otoka Mljeta“ autorice Branke Hajdić. Riječ je o prvoj sveobuhvatnoj muzeološkoj obradi tradicijske kulture otoka Mljeta, jednog od najzelenijih, ali i kulturno bogatih otoka hrvatskog juga.

Izložba predstavlja rezultat višegodišnjeg terenskog, arhivskog i istraživačkog rada autorice te nudi rijedak i vrijedan uvid u svakodnevni i svečani život otočana kroz prošlost. Kroz brojne predmete, audio, video i fotografsku građu, izložba donosi sintezu do sada poznatih činjenica o kulturi otoka Mljeta, kao i nove prinose iz područja etnologije, koji će zasigurno zaokupiti pažnju posjetitelja, a osobito samih stanovnika otoka. Izložba je ujedno vrijedan prilog proslavi 65. obljetnice osnutka Nacionalnog parka Mljet, koja se obilježava upravo ove godine.

Poseban naglasak stavljen je i na povijesni razvoj tekstilnog rukotvorstva otoka Mljeta, odnosno tradicijsko odijevanje koje do sada nije bilo obrađivano u širem vremenskom presjeku.

U ime Dubrovačkih muzeja okupljene je pozdravila ravnateljica Dubrovačkih muzeja dr. sc. Marija Šiša Vivek, naglasivši da ova izložba donosi jedan novi pogled na Mljet, ne samo kao prirodnu oazu, nego i kao prostor bogat simbolima, pričama i kulturnim slojevima koji zaslužuju biti vidljivi i prepoznati.

Voditelj Etnografskog muzeja, Ivica Kipre, izrazio je ponos što je izložba uspjela objediniti materijalno i nematerijalno, prošlost i sadašnjost:

- Nismo se htjeli zadržati na pogledu izvana, nego smo zajedno s autoricom zaronili duboko u lokalna sjećanja i iskustva, stvarajući izložbu koja nadilazi klasični muzejski pristup. – kazao je Kipre.

Autorica Branka Hajdić istaknula je kako je izložba nastala iz snažne želje da se zabilježe i interpretiraju narativi zajednice koja se desetljećima sama borila s izazovima otočkog života.

- Htjeli smo prikazati ono što je oblikovalo identitet Mljeta, skromnost, kreativnost, otpornost i duhovnost njegove zajednice. Zahvalna sam svim kazivačima, obiteljima i suradnicima s Mljeta koji su s nama podijelili svoje priče, fotografije, sjećanja, ali i ono neizrecivo, emociju. Bez njih, ovaj projekt ne bi imao dušu. Mi kustosi možemo prikazati predmete, ali ljudi su ti koji ih oživljavaju. – rekla je Branka Hajdić.

Za likovni postav i grafičko oblikovanje izložbe bila je zadužena Kristina Mirošević, koja je oblikovala prostor izložbe kao niz intimnih „mrkjenti“, zasebnih tematskih cjelina u koje posjetitelj ulazi poput otoka u otoku.

- Kao nit vodilju uzeli smo ideju sjene i unutarnje tišine – svaka tema ima svoj prostor, svoju atmosferu, svoj ritam. Korištenjem fotografija u velikom formatu i animacijom arhivskih snimaka pomoću umjetne inteligencije, pokušali smo oživjeti priče i lica prošlosti, ne kao efekte, već kao most prema emociji. – kazala je Kristina Mirošević te naglasila kako izložba poziva na pažljivo gledanje, otkrivanje detalja i povratak, jer svaki sloj skriva još jedan dublji pogled na mljetsku svakodnevicu.

Izuzetnu važnost ove izložbe istaknuo je i ravnatelj Nacionalnog parka Mljet Ivan Sršen, koji je naglasio da Mljet predstavlja mnogo više od prirodnih ljepota:

- Mljet nije samo zelenilo i prirodna baština, on je i kulturni prostor koji čuva identitet i priče svog naroda. Ono što ga čini posebnim nisu samo njegove šume, jezera i mora, nego ljudi, običaji, nasljeđe i upravo to trebamo čuvati. Izložba koju podržavamo doprinosi tome da tradicija ne ostane u prošlosti nego živi u svakodnevici. – rekao je Ivan Sršen.

Načelnik Općine Mljet, Đivo Market otvorio je izložbu te izrazio posebnu zahvalnost autorici Branki Hajdić i cijelom timu suradnika, ističući važnost ovakvih projekata za očuvanje kulturne baštine:

- Ova izložba nije samo prikaz prošlosti, nego most koji povezuje generacije i čuva našu jedinstvenu baštinu. Ponosni smo što se upravo na Mljetu njeguje takav projekt koji promiče identitet našeg otoka i njeguje njegovo kulturno nasljeđe. – kazao je načelnik Market.

Otvorenje su uveličali članovi Kulturno-umjetničkog društva „Natko Nodilo” iz Babina Polja i njihov lijeričar Petar Kunić.

U sklopu izložbe osmišljena je i posebna serija suvenira nadahnuta vizualnim identitetom izložbe, a dostupna je u muzejskoj suvenirnici u Kneževu dvoru te u Etnografskom muzeju. Izložba ostaje otvorena za posjetitelje do 23. studenoga.

Autorica izložbe : Branka Hajdić
Autorica likovnog postava izložbe: Kristina Mirošević
Stručni suradnik: Ivica Kipre
Partner na izložbi: Nacionalni park Mljet
Autor tehničkog postava izložbe: Željko Ćatić
Tehnički postav: Mišo Lečić, Mišo Kukuruzović, Iva Burić, Ivan Mladošić; Marijo Violić i Pasko Burin
Konzervatorski radovi: Tajana Kera, Josipa Marić , Dženita Mehičić, Paula Borković
Ilustracije: Jasmina Runje
Film - Ignjat Đurđević – Pismo učeniku Januariju Salinesu (XVIII st.) Paula i Đelo jr. Jusić
Video - Kud Natko Nodilo, ples Poskočica i Škampa Boško: VSP Video – Dubrovnik
Grafičko oblikovanje: Studio Bonsenjo
Tisak: Digital Print Pogon
Digitalna obrada fotografija: Foto Adria
Suradnici na izložbi: Društvo Baština Dubrovnik
Oblikovanje zvuka: Antonije Deranja
Multimedija: Božo Lopižić

DPJ

Jedna od rijetkih koja se izgledom i ponašanjem znatno razlikuje od svih ostalih jadranskih riba jest trlja. Najuočljivija razlika trlja od ostalih riba su „brkovi“, kožnate crvolike izrasline ispod donje vilice koje joj pomažu da pronađe i iskopa račiće, crviće i ostalu hranu. Zbog toga se cijela njena obitelj kod nas naziva brkavicama, a čije su jedini predstavnici u Jadranu trlja od kamena i trlja blatarica. Brkavicama ih nazivaju i u Francuskoj.

Međutim, njihovo najčešće te znanstveno ime „Mullis“ dolazi od latinskog „mulleus“- crvena, zbog njihove dominantne boje. Kod kamenjarka je izraženija nego kod blatarica. Kamenjarka je crvena, narančasto - crvena, nerijetko smeđe išarana, dolje blijedo - ružičasta. Blatarica je, pak, žuto - siva do blijedo crvena, s donje strane bjelkasta do ružičasto - srebrena. Osim toga, leđna peraja kamenjarke je višebojna, a blatarice jednolično obojena. Također, zlatno žute uzdužne crte na bokovima, njih tri ili četiri, kod kamenjarke su jasno izražene.

Boja im varira ovisno i o njihovoj aktivnosti. Kad su danju neaktivne te noću boja im se mijenja od narančaste ili žute do manje uočljivi, kamuflažne. Kad uginu boja im se ne gubi.

Još izraženija razlika između dvije vrste trlja je oblik čela njihovih glava. Blatarica ima skoro okomito čelo zbog čega je nazivaju i batoglavkom, dok kamenjarka ima šiljastu glavu pa je nazivaju i šiljoglavka. Na glavi imaju još jedan različiti detalj, ispod očiju na obrazu blatarica ima tri, a kamenjarka dvije krupne ljuske.

Razlika među trljama je i u njihovoj veličini. Blatarica naraste do 30 cm i 500 grama, a kamenjarka do 50 cm i 1200 grama. Te dimenzije dosegnu u desetoj godini života ili kasnije, dok su prosječno teške lovne, blatarica od 40-tak i kamenjarka od oko 120 grama stare oko dvije godine.

Zbog jedinstvenog okusa, trlja, osobito kamenjarka, smatra se jednom od najukusnijih riba Jadrana, bilo kako spremljena. Posebno je cijenjena jetrica trlje. Naš narod kaže da mačke ne jedu glavu od trlje, jer je slasno počučaju ljudi.

„Brkate princeze“, kako im neki tepaju, posebno su bile cijenjena u antičkim vremenima, osobito od strane starih Rimljana, ne samo kao delikatesa nego i lijek. Najbolji primjerci su se prodavali po cijeni svoje težine u srebru. Prema sačuvanim zapisima moćni Callioro za večeru je pojeo četiri trlje, plaćene 1200 sesterca. S tim novcem se tada mogao kupiti jedan rob.

Bogati Rimljani čak su ih držali u ribnjacima kao kućne ljubimce, a neke su postali toliko pitome da bi dolazili svojim čuvarima kada bi ih pozvali. Mnogi su, kako je zabilježio satiričar Juvenele, prevaljivali ekstremne duljine kako bi nabavili i konzumirali trlje.

Hrvatska i dubrovačka premijera glazbeno - scenskog programa za cijelu obitelj „Miševi i mačke naglavačke” izvedena je sinoć u Kazalištu Marina Držića.

U čast pjesniku, književniku, akademiku Luku Paljetku, a u povodu prve godišnjice njegove smrti, nastao je ovaj glazbeno - scenski program za djecu, mlade i cijelu obitelj, po motivima njegova amblematskog klasika.

Skladatelj Dubravko Detoni, Paljetkov dugogodišnji prijatelj i suradnik, stvorio je glazbenu adaptaciju ove bezvremenske zbirke stihova.
 
U izvedbi su sudjelovali:
Sanja Grgina, naratorica
Katarina Kutnar, violina (miš)
Bruno Philipp, klarinet (mačka)
Krešimir Starčević, klavir (onaj kojem je pukla žica)

Djelo je nastalo na narudžbu Osorskih glazbenih večeri, a pod okriljem Hrvatske udruge glazbenih organizatora (HUGO) kreće nakon Dubrovnika po cijeloj Hrvatskoj u suradnji s nizom partnerskih institucija.

DPJ

Od 6. do 8. listopada u Dubrovniku su se, u sklopu Svjetskog tjedna svemira, održali Dani astronomije, a prigodni program vodio je glavni tajnik Hrvatskog astronomskog saveza Dorian Božičević.

Tijekom programa organizirana su javna promatranja Mjeseca i Saturna teleskopima – u ponedjeljak ispred Studentskog centra te u srijedu na Lapadskoj obali.

Za učenike od 1. do 4. razreda osnovne škole održana je Mala škola astronomije 7. i 8. listopada u Centru za djecu, mlade i obitelj Dubrovnik, gdje su polaznici kroz bojanku učili o Sunčevom sustavu. Prvog dana učenici su teleskopom promatrali Mjesec, a drugog dana Sunce.

Održana je i radionica o Sunčevu sustavu 7. listopada, na kojoj su učenici kroz bojanku „Sunce – moja zvijezda” stekli nova znanja te teleskopima promatrali Sunce. Jednim teleskopom promatrali su površinu Sunca i Sunčeve pjege, a drugim su mogli vidjeti plamenove oko Sunca.

Dane astronomije organizirale su Zajednice tehničke kulture Grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije u suradnji s Hrvatskim astronomskim savezom, a tema ovogodišnjeg Svjetskog tjedna svemira bila je „Živjeti u svemiru”.

DPJ

Korisnici Udruge Rina Mašera iz Dubrovnika ostvarili su svoj san - hodočašće u Vječni grad Rim. Pod duhovnim vodstvom don Roberta Čibarića, koji je tijekom cijelog hodočašća vjernike nadahnuto vodio kroz molitvu, povijest i bogatu kulturnu baštinu Rima, tumačeći značenje rimskih bazilika, povijest papa i svetih mjesta, hodočasnici su proživjeli dane ispunjene vjerom, zajedništvom i zahvalnošću.

Poseban trenutak hodočašća bila je sveta misa u Crkvi svetog Jeronima, zaštitnika hrvatskih hodočasnika, gdje su se Dubrovčani pomolili za svoje obitelji, prijatelje i sve osobe s intelektualnim teškoćama koje Udruga svakodnevno s ljubavlju i posvećenošću okuplja.

U Bazilici svetog Petra, gdje počiva i sveti Ivan Pavao II., počasni građanin Dubrovnika, hodočasnici su se zadržali u molitvi pred Michelangelovom Pietom, simbolom božanske ljepote i ljudske patnje. Trećeg dana boravka posjetili su najstariju rimsku baziliku - Baziliku svetog Ivana Lateranskog, rimsku krstionicu te Svete skale, stubište koje prema predaji potječe iz Poncijeve palače u Jeruzalemu i po kojem je Isus hodao uoči raspeća.

Program hodočašća uključivao je i obilazak antičkog Rima - Koloseuma, rimskih foruma, slavoluka i znamenitih trgova, gdje su hodočasnici mogli osjetiti snagu povijesti i veličanstvo kulture koja je oblikovala europsku civilizaciju.

Posjetili su i znamenite rimske fontane, među kojima posebno oduševljava čuvena Fontana di Trevi, remek - djelo barokne umjetnosti i vječni simbol ljubavi, vjere i nade.

Tijekom boravka u Rimu hodočasnici su se prisjetili i svete Katarine Sijenske. Ova iznimna svetica i mističarka iz 14. stoljeća imala je presudnu ulogu u povijesti Crkve, jer je upravo ona, svojom vjerom i odlučnošću, potaknula papu Grgura XI. da se iz Avignona vrati u Rim i obnovi jedinstvo i dostojanstvo Svete Stolice.

Sveta Katarina, poznata po svojim nadahnutim pismima papi i vladarima Europe, zagovarala je mir, moralnu obnovu i duhovno jedinstvo Crkve. Njezina karizma i neiscrpna vjera trajno su povezale njezino ime s poviješću papinstva i duhovnom baštinom Rima, zbog čega je proglašena i doktoricom Crkve.

Poseban doživljaj bio je i posjet Bazilici svetog Pavla izvan zidina, jednoj od četiri papinske bazilike u Rimu, gdje su slavili svetu misu u ozračju duboke duhovnosti i zajedništva.
Na povratku prema Hrvatskoj, hodočasnici su posjetili svetište Gospe Loretske u Loretu - jedno od najpoznatijih marijanskih svetišta na svijetu. Prema predaji, u njegovim se zidovima nalazi sveta kućica Djevice Marije iz Nazareta, koju su anđeli prenijeli u Italiju krajem 13. stoljeća. U tom svetom prostoru, ispunjeni zahvalnošću i emocijama, sudjelovali su na svetoj misi te predali Gospi svoje molitve, želje i zahvale.

Ovo hodočašće za korisnike Udruge „Rina Mašera” nije bilo samo putovanje kroz povijest i vjeru, već i duboko osobno iskustvo - trenutak u kojem su doživjeli snagu zajedništva, ljubavi i prihvaćanja.

Zahvaljujući potpori voditelja, volontera, prijatelja Udruge, brojnih donatora i svih drugih koji su na bilo koji način sudjelovali u ostvarenju ovog plemenitog cilja, ostvarena je hvalevrijedna misija koja spaja vjeru, inkluziju i umjetnost življenja - vrijednosti koje Udruga „Rina Mašera” svakodnevno promiče kroz svoj rad.

Marko Kriste

Sve djevojčice i dječaci od petog do osmog razreda koji žele plesati, pjevati, svirati, putovati, zabavljati se i veseliti.  Pozivaju se u nedjelju 12. listopada 2025. godine u 10:00 sati u Linđovu lađu u Lazaretima, na audiciju za prijem novih članova Folklornog ansambla Linđo.
 
Dođite i pridružite se našoj obitelji!
 
Folklorni ansambl Linđo ove godine slavi 60 godina postojanja. Već šest desetljeća s ponosom čuva tradiciju i hrvatske običaje te dostojno predstavlja Hrvatsku i Dubrovnik diljem svijeta.
 
Dođi i postani Linđovica i Linđovac!

FA LINĐO

Foklorni ansambl Linđo održao je svoj prvi javni nastup na današnji datum prije 60 godina u tvrđavi Revelin, a danas je predstavljen program proslave velike obljetnice.

- Ponosni smo zbog kvalitete naše izvedbe pred poljskom publikom, a i Mazowsze je imao uzvratni posjet Dubrovniku s tri svoja nastupa uz velik interes publike. Koautori naše monografije u nastajanju, Ivica Kipre i Ivan Viđen, održali su tri predavanja, a posebno na temu strateške suradnje Linđa i Dubrovačkih ljetnih igara još od 1967. godine. Imali smo i koncert pod ravnanjem Siniše Leopolda. - rekao je ravnatelj FA Linđo Vlaho Kljunak.

Slavljenički koncert svih generacija održat će se 19. studenoga u sportskoj dvorani Gospinu polju, a svečana akademija 22. studenoga- Kljunak je kazao kako će proslava obljetnice završiti gostovanjem u HNK u Zagrebu u veljači.

Umjetnički direktor Andrija Ivančan rekao je da će u obljetničkom programu koncerta u Gospinom polju nastupiti sve generacije Linđa.

DPJ

Nedavna znanstvena istraživanja potvrdila su tvrdnje iskusnih ribara da su olignji ukusniji što se prije usmrte. Naime, tijekom gušenja na zraku olignji proizvode toksine, a zbog intenzivne dehidracije i velike količine mliječne kiseline, tvari koje smanjuju kvalitetu njihovog mesa i otvrdnjavaju ga, u nekim slučajevima toliko da postaje žilavo poput gume. Zato znanstvenici preporučuju da se ulovljene lignje usmrte čim se izvade iz mora, jasno, ako se žive ne koriste za lov velikih grabljivica. Osim toga naglašavaju da je to i humano, jer nije moralno kao ni bilo koje drugo živo biće mučiti ih sporom smrću - ostaviti ih da polako ugibaju.

A kako humano i najbrže usmrtiti lignju? Poznato je da lignja ima tri srca, ali jedan mozak. Zato je najlakši i najbrži način usmrćivanja prekid rada mozga, koji uzrokuje momentalni prekid rada srca. Da bi se tako usmrtila mora joj se odrezati živac mozga koji leži u njenom vratu. To je najlakše izvesti probadanjem vrata oštrim predmetom. Čim joj se živac prereže lignja odmah umire, kromoforne stanice njenog tijela odmah izgube funkciju i lignja dobije poznatu bijelu boju koja označava njenu smrt.

Tim postupkom postiže se još nešto. Naime, ogromna većina oliganja, ali i sipa, ne stigne prije humane eutanazije izbaciti crnilo! Tako se ono sačuva za izradu delikatese, ali se sačuva i oprema i odjeća ribolovca te sve ostalo što bi moglo biti zamrčeno tintom umirućeg glavonošca.

Japanci su najviše spoznali i učinili na primjeni humane eutanazije lignje, ali i na isti način sipe. Izmislili su i „ikejime“ metodu najbržeg i najhumanijeg ubijanja riba i glavonožaca. Izvodi se umetanjem kakvog šiljka u stražnji dio mozga, što izaziva trenutačnu smrt mozga, ako se uradi ispravno.

Napravili su i posebne alate koji taj čin čine lakšim, brzim i učinkovitim. Za „ikejime“ lignje i sipe taj alat, poznat i kao „Ike Jime“, na rukohvatu ima oštri produžetak nalik odvijaču. Kraj produžetka nalikuje maloj špatuli, ali ne ravnog nego sječiva oblika polumjeseca, jasno vrlo oštrog. Svrha mu je lakše prodiranje kroz meso vrata i presijecanje živca lignje.

Sam čin eutanazije je lak, puno lakši nego kod riba. Nakon što se lignja prihvati, najbolje mrežnom prihvatnicom, što nježnije i opreznije treba je očima gore položiti na tvrdu podlogu i rukom nježno prihvatiti za tuljak. Tijekom tih radnji najveća je opasnost od izbacivanja crnila.

Zatim treba potražiti mozak, koji je između očiju, malo bliže tijelu. Od njega živčani sistem ide prema tijelu i s druge strane prema glavi i ticalima. Najprije se treba prerezati živčani sistem koji vodi u tuljak. „Ike Jime“ se vrhom okrenutim prema repu najprije postavi pod kutom od oko 60 stupnjeva iza glave lignje, a ispred plašta te potom naglim pokretom zarije u lignju. Kad se to dogodi prekida se dotok krvi u tuljak i on pobijeli, dok glava i pipci zadržavaju boje. Ne učini li se to dobro, samo će polovina, lijeva ili desna, tuljka pobijeliti. Tada treba postupak ponoviti uz neznatno pomicanje alata u stranu koja nije pobijelila.

Nakon toga treba eutanazirati i glavu s pipcima. Alat se izvadi, pod kutom od oko 60 stupnjeva okrene vrhom prema glavi i zarije između očiju lignje. Ako se to obavi valjano, pobijelit će glava i kraci.

Postupak izgleda kompliciran, ali se brzo nauči. Umjesto specijalnim alatom može se izvesti i kakvim šilom ili tankim odvijačem.

Na opisani način usmrćena lignja je puno mekša, lakše probavljiva i puno ukusnija.

Drugi tjedan Good Food Festivala donosi nastavak vrhunske gastronomije, uz brojne radionice, vinske večeri, tematske večere i kulinarske susrete s poznatim chefovima. Posjetitelje očekuju zanimljive Zero Waste i slastičarske radionice, kreativna druženja u Udruzi Deša, slikarska radionica Vinorel, posebne večere uz glazbu uživo, kao i vinske degustacije u suradnji s poznatim hrvatskim vinarijama. Festival donosi i Dan na farmi, piknik u prirodi, gdje će se moći kušati domaće maslinovo ulje i lokalne proizvode, a sve završava velikim finalom - tradicionalnom Dubrovačkom trpezom na Stradunu.

Tijekom cijelog trajanja festivala, od 6. do 19. listopada, više od šezdeset restorana u Dubrovniku, Župi dubrovačkoj, Cavtatu, Konavlima i Dubrovačkom primorju nudi posebne festivalske jelovnike, doručke i slatke ponude po promotivnim cijenama. Uz to, u Gružu se održava sajam Samo hrvatsko, a svi ljubitelji dobre hrane i vina pozvani su uživati u jedinstvenoj atmosferi koja spaja okuse, mirise i dobru zabavu.

U ponedjeljak, 13. listopada, u Udruzi Deša organizirana je radionica Zero Waste sa starim kruhom pod vodstvom Irine Brajčić, a večer donosi tradicionalnu večeru ispod peke u restoranu Local, koja će se održati od 19 do 22 sata, uz živu glazbu i ugodnu atmosferu lokalne gastronomije.

U utorak, 14. listopada, u Udruzi Deša ponovno će se održati radionica Irine Brajčić, ovaj put na temu Tri okusa – umak, krem, emulzija, dok će se u restoranu Lucijan održat će se Chef’s Table koji otkriva okuse novih recepata, dok će u večernjim satima, od 19 sati, restoran Dubrovnik ugostiti tematsku večeru Šapat okusa u izvedbi vrhunskih chefova Roka Nikolića i Dalibora Vidovića, uz glazbenu pratnju dua Lino & Anja.

U srijedu, 15. listopada, u Udruzi Deša održat će se radionica pripreme kolača od jabuka i rogača koju vodi Jela Kusić, dok će istoga dana, u 19 sati, restoran Marco Polo ponuditi degustacijski meni uparen s vinima vinarije Boškinac, uz stručno vodstvo iskusnih enologa.

U četvrtak, 16. listopada, u Studentskom domu od 16 do 18 sati, chef Ante Dropuljić održat će predavanje i radionicu na temu Zero Waste. Od 18 do 20 sati u Vinariji Škar održava se slikarska radionica Vinorel, koja spaja umjetnost i vino, a večer će zaključiti posebna večera s poznatim chefom Marijom Curićem u restoranu Ruđer, gdje će posjetitelji moći uživati u pomno osmišljenom meniju usklađenom s biranim vinima.

U petak, 17. listopada, u udruzi Deša održat će se radionica Tiramisu s Divkom pod vodstvom Mate Brnjića. Istoga dana, od 18 sati, u restoranu Lucijan održat će se večera S place na pjat, a već u 19 sati počinje vinska večer u restoranu Orsan, u suradnji s vinarijom Crvik.

Subota, 18. listopada, posvećena je prirodi, druženju i tradiciji. U seoskom domaćinstvu Knez na Pobrežju organiziran je Dan na farmi, piknik u prirodi uz degustaciju maslinovog ulja, berbu maslina, ručak i živu glazbu. Organiziran je i autobusni prijevoz – polazak u 9:30 sati sa stanice Grawe, a povratak u 15:30 sati s Pobrežja. U večernjim satima održat će se posljednja večera s poznatim chefom, ovoga puta u Ljetnikovcu Natali, gdje će gostovati chef Mario Mandarić. Ljubitelje moderne kuhinje očekuje i fuzijska večera u restoranu Urban & Veggie, koja počinje u 19 sati.

Završni dan festivala, nedjelja, 19. listopada, donosi sladak kraj uz Slatku nedjelju u restoranu Lucijan Hotela The Pucić Palace, tijekom koje će posjetitelji moći uživati u bogatoj ponudi kolača i kreativnih koktela. Od 19 sati, u restoranu Port 22 održat će se vinska večer u suradnji s vinarijom Saint Hills, dok će prava kruna festivala biti tradicionalna Dubrovačka trpeza, koja će se održati od 9 sati, uz nastup klape Ragusa. Sav prihod prikupljen tom prilikom bit će doniran Udruzi Poseban prijatelj Dubrovnik.

Osim posebnih restoranskih menija očekuje nas bogat festivalski program koji i ove godine uključuje Program plus, odnosno gourmet ture Starim gradom, gurmanski izlet na Pelješac i u Ston te sajam hrvatskih proizvoda Samo hrvatsko u Parku Luja Šoletića u Gružu, od 11. do 18. listopada, u organizaciji Udruge veterana branitelja 72. bojne vojne policije.

Bogatu programsku brošuru Good Food Festivala možete preuzeti u jednom od turističkih informativnih centara ili online putem linka http://bit.ly/47Km2jZ , a ponudu restorana, festivalskih doručaka i slatke ponude u trajanju od dva tjedna Good Food Festivala pogledajte ovdje http://bit.ly/4n5uXBb .

TZ grada Dubrovnika

U parku prirode Blidinje održana je utrka školskih solarnih automobila „Na snagu Sunca“. Utrka je završna aktivnost projekta „Uspostava poligona obnovljivih izvora energije - Democentar Dubrovnik i Posušje“ koji su provele Obrtnička i tehnička škola Dubrovnik i Srednja strukovna škola Posušje. Projekt je odobren  u okviru Programa prekogranične suradnje Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Projektom je nabavljena didaktička oprema iz obnovljivih izvora energije, održane su edukacije iz projektnog financiranja i kao završna aktivnost - utrka solarnih automobila.

Utrka je rezultat zajedničkog truda učenika i profesora koji su svoje znanje pretočili u konkretne projekte i vozila pokretana energijom sunca. Poseban naglasak bio je na primjeni teorijskog znanja u praktičnom radu, od učenja o obnovljivim izvorima energije do dizajna, spajanja konstrukcije i prijenosnog sustava s elektromotora na pogonske kotače. Manifestacija je uspješno spojila znanost, tehnologiju, ekologiju i mladenačku kreativnost, s ciljem promicanja održive energije te poticanja učenika na primjenu stečenog znanja u praksi. Električni automobili, osobito ako koriste solarnu energiju, ne zagađuju okoliš, pa je Park prirode Blidinje izabran kao idealna lokacija za promociju obnovljivih izvora energije i zaštite okoliša.        
                                                                     
Na utrci je sudjelovalo deset srednjih strukovnih škola iz Republike Hrvatske i škola domaćin iz Posušja. Utrku je otvorila predsjednica Federacije BiH gđa Lidija Bradara, a uz nju su se nazočnima obratili predsjednik vlade Županije zapadno - hercegovačke Predrag Čović, načelnik općine Posušje Ante Begić i ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje Republike Hrvatske Katarina Milković.

Automobilom „Ruđer 01“ upravljao je Niko Šakić učenik 3.D razreda, smjer automehaničar. Odličnom vožnjom  uspio je zauzeti drugo mjesto u ukupnom poretku, a pomoć u pripremi vozila za utrku mu je pružao kolega Matej Duplica. Sve se odvijalo pod nadzorom mentora Željka Prce i Damira Luja.

DPJ