Ronilački klub Dubrovnik se i ove godine odazvao na ekološku akciju „World cleanup day”.

„U organizaciji Upravnog odijela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša grada Dubrovnika i Ronilačkog kluba Dubrovnik uz pomoć Čistoće Dubrovnik čistilo se podmorje Zatona točnije Palata i možemo sa zadovoljstvom reći da je smeća sve manje iz godine u godinu. Dvadesetak volontera ronioca i mještana čistilo je podmorje Palate. I izvadilo stotinjak kilograma otpada.” - napisali su iz Ronilačkog kluba Dubrovnik.

JPA

Stolnoteniski klub Libertas Marinkolor osvojio je prvi Superkup Hrvatske odigran u Dubrovniku u Gospinom polju. Gradonačelnik Mato Franković uputio je čestitku igračima, trenerima i svim članovima kluba koju prenosimo u cijelosti:

Dragi igrači i treneri Kluba Libertas Marinkolor, s velikim zadovoljstvom i ponosom čestitam vam na osvajanju Superkupa Hrvatske u Gospinom polju! Ponovno ste pokazali da prihvatiti izazov do posljednjih trenutaka meča i imati snagu do kraja nije samo sportska vještina, nego i karakteristika pobjednika.

Vaša je pobjeda potvrda konstantnog rada, discipline i zajedništva unutar kluba. Vi ste primjer timskog duha, borbenosti i ljubavi prema stolnom tenisu, a ovaj trofej je potvrda vaše izvrsnosti i predanog rada koji Libertas Marinkolor njeguje godinama.

Čestitam treneru, svim suigračima i članovima kluba na ovom uspjehu koji dodatno obogaćuje sportsku povijest Dubrovnika. Vaša hrabrost, sposobnost za preokret i borbenost daju nam svima razlog za ponos.

Neka vam ova pobjeda bude dodatna motivacija da nastavite graditi tradiciju izvrsnosti, jer Grad Dubrovnik stoji uz vas i raduje se novim prilikama koje su pred vama.

S poštovanjem,
Gradonačelnik Mato Franković

U sklopu Male škole arhitekture ovaj put na redu je radionica izrade kućica za ptice koja će se održati u subotu, 20. rujna s početkom u 10 sati u Centru za djecu, mlade i obitelj Dubrovnik, a namijenjena je učenicima od 5. do 8. razreda osnovne škole.

Polaznici će naučiti osnove izrade i rukovanja alatom, osmisliti i sastaviti vlastitu kućicu za ptice, ukrasiti je po želji te je ponijeti kući ili postaviti u jednom od obližnjih parkova, a sve to kroz druženje, kreativnost i učenje.

Broj mjesta je ograničen, stoga se potrebno na vrijeme prijaviti putem poveznice: www.ztk-du.hr/prijava

Radionicu organizira Društvo pedagoga tehničke kulture Dubrovačko-neretvanske županije u suradnji sa Zajednicama tehničke kulture Grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije.

Zajednica tehničke kulture

Violinistički virtuoz Asi Matathias sinoć je nastupio u atriju Kneževa s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom pod ravnanjem maestra Ivana Huta. Matathias je jedan od najuvaženijih umjetnika svoje generacije, a svoj status potvrdio je i sinoćnjim koncertom pred dubrovačkom publikom.

Koncert je započeo Schubertovom Simfonijom br. 5, a potom je uslijedilo Bruchov Violinski koncert br. 1. Mnogobrojna publika Kneževa dvora uživala je u izvedbi vrhunskog violinista, orkestra i karizmatičnog dirigenta Ivana Huta.

Inače, violinist Asi Matathias, štićenik Pinchasa Zukermana, prepoznat je kao jedan od najtalentiranijih violinista svoje generacije. Debitirao je u 14. godini s Izraelskom filharmonijom pod ravnanjem Zubina Mehte. Nastupao je s brojnim orkestrima diljem svijeta, uključujući dirigente poput Eliahu Inbala i Frederica Chaslina. Snimao je za BBC, CBC, WQXR i ORF, te nastupao u prestižnim dvoranama kao što su Carnegie Hall, Berlinska filharmonija i Izumy Hall u Japanu.

Ciklus Dubrovačka glazbena jesen podržali su Grad Dubrovnik, Turistička zajednica grada Dubrovnika i Ministarstvo kulture i medija RH.

RRD

Na državnom prvenstvu u olimpijskom triatlonu, održanom na Biljskom jezeru kod Osijeka, dubrovački triatlonac Željko Cota osvojio je treće mjesto te tako ostvario vrijedan rezultat za dubrovački sport. Gradonačelnik Mato Franković uputio je Željku Coti čestitku, koju prenosimo u cijelosti:

Dragi Željko, s velikim ponosom čestitam ti na sjajnom nastupu na državnom prvenstvu u olimpijskom triatlonu i osvojenoj brončanoj medalji! Tvoj uspjeh potvrđuje predanost i neumorni trud prema sportu te inspirira sve mlade, buduće sportaše u našem Gradu.

Dubrovnik je ponosan što ima sportaše poput tebe koji svojim primjerom pokazuju kako se trud uvijek isplati.

Čestitke upućujem svim članovima kluba, čiji rad i podrška stoje iza ovog uspjeha. Neka ti ova medalja bude poticaj za daljnje uspjehe i nova natjecanja te da nastaviš sa strašću i srcem ostvarivati svoje sportske ciljeve.

S poštovanjem,
Gradonačelnik Mato Franković

Povodom 20 godina djelovanja Ženska klapa Amfora održat će koncert  “More sluša, ja mu pričam priče” u Kneževu dvoru u petak, 26. rujna s početkom u 20 sati. Koncert je humanitarnog karaktera, a sav prihod predviđen je za akciju - Za Gogin korak.

Ženska klapa Amfora osnovana je 2005. godine u Dubrovniku. Svojim dugogodišnjim radom promovira izvorne hrvatske napjeve i/ili dalmatinske napjeve a capella, novokomponirane autorske skladbe, popularne skladbe u obradama za klape te pjesme duhovnog sadržaja.

Klapa Amfora nastupala je na brojim festivalima i smotrama klapa poput Festivala dalmatinskih klapa Omiš, Klape Gospi Sinjskoj, Blato, Neum, Perast) te smotrama klapa u Slanom i Cavtatu.

Osim nastupa koji uključuju lokalni karakter, Klapa Amfora predstavila je dubrovački kraj kao i Dubrovačko - neretvansku županiju na međunarodnim pozornicama u Austriji, Italiji i u Švicarskoj što je bila izvrsna prilika za promociju grada Dubrovnika, Dubrovačko - neretvanske županije, ali i Republike Hrvatske te klapskog pjevanja koje se nalazi na UNESCO-vom popisu nematerijalne baštine.

JPA

Ekološki superjunak Cvijeto u prvom tjednu škole obišao je sve prvašiće u konavoskim školama i sa sobom donio veselje, igru i važne poruke o očuvanju okoliša.

U Konavlima je ove školske godine ukupno 76 prvašića, a Cvijeto se potrudio da svakome uruči svoju crtančicu i bijelu sportsku majicu s njegovim likom. Najprije je posjetio Cavtat gdje je u nove izazove krenuo 21 prvašić, potom Čilipe s 18 učenika, a stigao je i do manjih škola; u Močićima i Komajima pohađaju po tri prvašića, u Gabrilima ih je dvoje, a u Stravči pet. Potom je Cvijeto posjetio OŠ Gruda s 12 prvašića te područne škole Pridvorje i Dubravka, u kojima svaka broji po šest novih đaka.

Najmlađi Konavljani iskreno su oduševili Cvijeta svojim znanjem o prirodi i željom da se aktivno uključe u ekološke akcije. Pričali su mu kako paze na okoliš u školi i oko nje, kako čuvaju more, ali i kako i kod kuće nastoje biti mali ekolozi, zajedno sa svojim obiteljima. Sa svojim iskrenim dječjim odgovorima pokazali su da razumiju ono što Cvijeto poručuje; ljubav prema prirodi uči se od malih nogu.

Cvijeto je simbol istoimene kampanje #BudikaoCvijeto, osmišljen da najmlađima, ali i cijeloj zajednici, približi ideju da i mali koraci čine veliku razliku, od razvrstavanja otpada i čuvanja vode, do brige za okoliš u kojem živimo. Lik ovog malenog, ali snažnog junaka vrlo je brzo postao omiljeni prijatelj konavoske djece, što se i ovoga puta potvrdilo.

Susret s Cvijetom bio je poseban doživljaj koji je djeci, uz poklon i osmijeh, donio i podsjetnik da čuvanje prirode nije obveza, već veselje. Biti kao Cvijeto znači voljeti svoj kraj, ostaviti pozitivan trag i brinuti da Konavle ostanu jednako lijep dom za generacije koje dolaze. Zato, #BudikaoCvijeto!

JPA

Nogometaši Istre 1961 plasirali su se u osminu finala Hrvatskog kupa nakon što su u gostima u Metkoviću, u ogledu šesnaestine finala, pobijedili Neretvu 2:1 (1:0).

Teže od očekivanog je Istra 1961 svladala četvrtoligaša koji je većim tijekom utakmice bio ravnopravan suparnik. Gosti iz Pule su poveli golom Salima Faga Lawala u 37. minuti, dok je Petar Milićević izjednačio u 58. minuti. Pogodak odluke postigao je Smail Prevljak u 77. minuti.

Južni

U organizaciji Turističke zajednice grada Dubrovnika, u srijedu, 17. rujna u 19 sati, ispred crkve sv. Vlaha održat će se nastup VU Kumpanjija – Smokvica, Korčula.

Kumpanjija je drevni smokviški običaj, nastao na temeljima obrambene čete koja je stoljećima branila Smokvicu, a danas se izvodi kao dojmljiv narodni ples s mačevima, Ples od boja, u čast i slavu predaka. Kumpanija je prisutna tijekom cijele godine u događajima turističke i promotivne svrhe. Važno je također naglasiti da se kumpanija iz Smokvice, s otoka Korčule, nalazi na listi zaštićenih kulturnih dobara nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske te da je kao takva predstavljala Smokvicu, otok Korčulu i Hrvatsku na svim državnim i svjetskim smotrama.

TZ grada Dubrovnika

Dubrovački muzeji u Kneževu dvoru održali su u srijedu završnu prezentaciju projekta „StecakLand - Interpreting Art of Mysterious Medieval Stećak Tombstones through Virtual Reality“ na kojoj je predstavljena aplikacija virtualne stvarnosti „StecakLand“.

Posjetiteljima je uz pomoć naočala za virtualnu stvarnost, omogućeno iskustvo zamišljenog svijeta inspiriranog bogatom simbolikom stećaka. Kroz interaktivno iskustvo, korisnici su imali prilike steći osnovna znanja o stećcima, a na kraju „putovanja“ mogli su kreirati i svoj personalizirani virtualni stećak.

Cilj projekta je inovativnim pristupom približiti svijet srednjovjekovnih stećaka široj publici te istaknuti njihovu važnost kao značajnog dijela kulturne baštine našeg prostora i srednjovjekovne Europe. Pristup aplikaciji bit će dostupan široj javnosti u ljetnikovcu Bunić-Kaboga od 1. studenoga, uz prethodnu najavu na e-mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Tijekom posjeta korisnicima će na raspolaganju biti stručni djelatnici koji će pružiti dodatna pojašnjenja vezana uz korištenje aplikacije i kulturno - povijesni kontekst stećaka.

Od početka projekta, 1. studenog 2023. do 2025. godine, provedene su brojne aktivnosti, s posebnim naglaskom na digitalizaciju stećaka putem 3D fotogrametrijskog snimanja na lokalitetima sv. Luke u Brotnicama i sv. Đurđa u Popovićima. Uz to, razvijena je i mobilna aplikacija koja korisnike vodi na odabrane lokalitete u stvarnom prostoru – primjerice, na lokalitetu sv. Luke u Brotnicama omogućeno je skeniranje stećaka, čime se otkrivaju osnovne informacije o lokalitetu, samim stećcima te simbolici njihovih ukrasa.

Arheološki muzej Dubrovačkih muzeja jedan je od partnera projekta, koji se odvija u okviru programa Kreativne Europe (CREA), financiran od strane Europske komisije, dok je koordinator projekta Udruženje za digitalizaciju i informatizaciju kulturne baštine DIGI.BA (BiH). Ostali partneri su: Arheološki institut iz Beograda (SRB), Fondacija Mak Dizdar (BiH), Narodni muzej Crne Gore (CG), Kamerni teatar 55 (BiH) i NOHO Limited iz Irske. Projekt završava 31. listopada 2025. godine, a suradnički tim sastoji se od raznih stručnjaka: arheologa, vizualnih umjetnika, umjetnika performera, glumaca, VR producenata i programera softvera, koji zajedno čine snažan interdisciplinarni tim u potrebnim domenama, uključujući stručnjake koji donose vrhunska znanja iz različitih područja kao što su: arheologija i povijest, društvene i računalne znanosti kao i digitalne umjetnosti i kazališta.

Na predstavljanju projekta govorili su: ravnateljica Dubrovačkih muzeja, dr. sc. Marija Šiša – Vivek, dr. sc. Domagoj Perkić, voditelj Arheološkog muzeja Dubrovačkih muzeja, prof. dr. Selma Rizvić, voditeljica projekta StecakLand i Bojan Mijatović, voditelj i redatelj aplikacije virtualne stvarnosti.

U okviru istog projekta, nakon prezentacije u Kneževu dvoru u Kazalištu Marina Držića, odigrana je gostujuća predstava „Stecakland ili Kameno sjećanje” u izvedbi Kamernog Teatra 55.

JPA

Turistička zajednica Općine Dubrovačkog primorja istaknula je danas dugogodišnju vjernost i prijateljstvo 78-godišnje Marie Cristine Angelucci koja već više od 25 godina redovito posjećuje Primorje i ostavlja neizbrisiv trag u srcima mještana. Maria je od 1985. godine svake godine pohodila Međugorje, a prvi put je u Slano stigla u ratnim danima 1992. godine. Iako je tadašnji dolazak bio obilježen nesigurnim vremenima, Maria se vrlo dobro sjeća tog susreta jer je upravo tada započela priča o prijateljstvu i povezanosti koje traje do danas.

Sudbina ju je spojila s obitelji Bianki, kada se s prvim kamionom pomoći nije mogla vratiti u Italiju. Nikša Bianki tada joj je nesebično ponudio smještaj, a od tog trenutka Slano i obitelj Bianki postali su njezin drugi dom. Od 1997. godine Maria nije propustila nijedno ljeto u Slanom, a uvijek dolazi u društvu članova svoje obitelji, rodbine ili prijatelja.

Uspomene s prvih dolazaka iz ratnih i poslijeratnih godina nose posebnu težinu, prisjeća se kako je kamionom bez ispravne ručne kočnice dovozila hranu, odjeću, građevinske materijale, pa čak i skele za obnovu. Bila je to pomoć srcem, darovana nesebično, baš onako kako to i danas čini.
„Idem tamo gdje me srce vodi“, skromno odgovara Maria kada je pitaju zašto se već desetljećima vraća u Slano. A upravo njezino otvoreno srce i spremnost da učini dobro drugima učinili su je posebnom prijateljicom Dubrovačkog primorja.

- Ove smo godine obilježili više jubilarnih posjeta naših dragih gostiju, a Marijin primjer vjernosti, ljubavi i povezanosti s našim krajem posebno nas raduje. Svaki novi susret s njom podsjeća nas na istinsku vrijednost prijateljstva koje nadilazi granice i vrijeme. - kazala je direktorica TZO Dubrovačko primorje, Klara Vojvodić Medar koja joj je ujedno uručila i prigodne poklone.

JPA

Tko je izmislio jedrenje, pitanje je na koje vjerojatno nikad nećemo moći sa sigurnošću odgovoriti, jer o tome nema ni pisanih ni materijalnih dokaza iz antike, vremena kad je čovjek počeo koristiti snagu vjetra za pokretanje plovila. No, velika je vjerojatnost da se neće pogriješiti ako se kaže da su to bili stari Egipćani. Naime, ne samo što se pouzdano zna da su uzvodno plovili Nilom pomoću jedara nego da su se i jedrenjacima upuštali u pomorske ekspedicije Mediteranom, Crvenim morem, čak do tajanstvene Zemlje Punt, smještene na Afričkom rogu.

I dok je manje - više svima poznato da su im prvi brodovi bili od trstike, a kasnije od drva, malo ljudi zna što su Egipćani koristili kao jedro prije nego su ga počeli praviti od platna. Odgovor na to pitanje je - list palme. Materijalnih dokaza nema, ali to potvrđuju crteži poput onog na zemljanoj posudi iz preddinastičkog doba, Naqada kulture (4000 - 3000 godina prije Krista), koja je, među ostalim, bila ukrašena i motivima broda s podignutim palminim granama na provi koje su služile za uprezanje vjetra u pogon.

Već u tom periodu Egipćani su prestali palmino lišće koristi za tu svrhu, ali se ono kao jedro koristilo i u prvoj petini dvadesetog vijeka na drugoj strani svijeta - u Južnoj Americi. Naime, Warao narod koji je stotinama, a možda i tisućama godina živio u prostranoj močvari delte rijeke Orinoco na istočnoj obali današnje Venezuele, sebe je nazivao „ljudi s brodova“, veći dio života provodio je putujući, prevozeći, ribareći i stareći na svom višenamjenskom kanuu. Kad bi bilo vjetra, kao jedro su koristili mladi, još nepodijeljeni list jedne vrste palme čiji listovi mogu narasti do 9 - 10 metara duljine i 1,5 do 2 širine. Ovisno o jačini vjetra, veličine kanua, broja ljudi i težine tereta u njemu, za pogon se koristilo jedno do čak deset jedara. Jedro od jednog ili dva preklopljena lista držali su sjedeći ili stojeći na pramcu.

Osim za plovidbu rijekom, njenim kanalima i rukavcima, Waraoi su kanuima s jedrima od lišća palme prelazili Karipsko mora kako bi otišli na barem šest nautičkih milja udaljeni Trinidad i, moguće, na druge otoke.