Ovoga vikenda članovi Judo kluba Dubrovnik Leona Niketić i Luka Ivanković su pod vodstvom trenera Jakše Đapića nastupili na europskom judo kupu za juniore i juniorke koji se održao u Skopju. Natjecanje u organizaciji Europske judo unije okupilo je preko 200 natjecatelje iz 26 zemalja.

Iako još uvijek kadetkinja sjajan uspjeh ostvarila je Leona Niketić osvojivši brončanu medalju u kategoriji preko 78 kilograma u konkurenciji juniorki.

Vrijedi spomenuti i nastup Luke Ivankovića koji je dva tjedna zaredom u finalnom bloku europskih kupova (Birmingham, Skopje) ali je ostao nadomak medaljama s osvojenim petom mjestom.

JPA

Sjajni mladi glazbenici iz cijeloga svijeta okupljeni u Svjetski jazz orkestar glazbenih mladeži pod vodstvom renomiranog Luisa Bonille sinoć su na taraci tvrđave Revelin priredili pravi jazz spektakl! Generacija ovih mladih glazbenika oduševila je festivalsku publiku koja ih je nagradila gromoglasnim pljeskom i oduševljenjem. Prepuna taraca tvrđave Revelina odjekivala je jedinstvenim glazbenim doživljajem.

Orkestar koji čine Connor Gentry, Joe Giordano i Bruno Tzinas (Trombon), Will Morley (Bas trombon), Alex Hong, Žan Cesar, Alex Fernandez i Juan Manuel Lagunes Vasquez (Trube), Bram Vanoverberghe (Rog), Benjy Sandler, Anna Illiushyna, Daniel Cohen, Mikis Protopapadakis i Adam Zilberman (Saksofon), Martin Lajtman (Klavir), Hanif Abdurrahman Aziz (Gitara), William Garcia (Bubnjevi), Eren Kutlu (Kontrabas), Lilli Kornhuber i Angelina Kolobukhova (Vokali) nastao je u sklopu projekta najveće glazbene organizacije mladih u svijetu, a u svojih 13 godina djelovanja postao je gotovo neizostavnim gostom brojnih međunarodnih festivala diljem Europe.

Ovi ponajbolji mladi jazz glazbenici iz cijelog svijeta glazbeno iskustvo su stekli na brojnim međunarodnim festivalima te imali zapažene koncerte diljem Europe. Bitno je istaknuti njihove značajne suradnje s Brussels jazz orkestrom i Mariom Scnheider te su nastupali u Milanu s Gonzalom Rubalcabom, kao i renomiranim glazbenicima poput Renne Maning, Jim Rotondy, KarlHeinz MIklinom, Johnom Rilleym, Hectorom Martignonom i Andy Mc Keejem, Alexom Sipiaginom, Dick Oattsom, Borisom Kozlovom i drugima. Od mladih hrvatskih glazbenika u radu orkestra sudjelovali su Valdemar Kušan, truba, Hrvoje Kralj, kontrabas, Jakov Varezić, saksofon, Hrvoje Štefanić i Zvonimir Marković, tromboni te Borna Pehar, glasovir.

Umjetnički voditelj ovog ansambla je američki trombonist, skladatelj i pedagog Luis Bonilla. Porijeklom iz Kostarike, Bonilla je odrastao u Kaliforniji te se školovao i specijalizirao za izvedbu velikog dijapazona glazbenih žanrova. Valja istaknuti da je svirao s velikanima kao što su McCoy Tyner, Dizzy Gillespie, Lester Bowie, Tom Harrell, Freddie Hubbard, Astrud Gilberto, Willie Colon, Toshiko Akiyoshi i mnogi drugi. Raznolikost žanrova koje izvodi, osim umijeća muziciranja, otkriva i njegovu sklonost ka istraživanju najkompleksnije i najzahtjevnije glazbe današnjice. Bonilla je član Vanguard Jazz Orchestra, svira i u sastavu Dave Douglas & Brass Ecstasy. Zadnje dvije godine nastupa na turnejama s Philom Collinsom. Bio je redovni predavač na Manhattan School of Music i New England Conservatory, a od ove godine redovni je profesor na Kunst Univerzitetu u Grazu - jazz odjel.

DLJI

Jedna od dramskih uspješnica Mara i Kata su ponovno na sceni Dubrovačkih ljetnih igara. Autorski projekt Saše Božića ostvaren u suradnji s glumicama Natašom Dangubić i Doris Šarić-Kukuljicom, igrat će na Kazermi od sutra, 5. kolovoza u 20:30 sati te u 22:30 sati, 6. kolovoza u 21:30 sati, u četvrtak, 7. kolovoza u 20:30 sati te u 22:30 sati. Ulaznice za sve izvedbe su rasprodane.

Za najtraženije kundurice u Gradu, ne manjka interesa festivalske publike ni ove godine, a kundurice nas vode kroz tri razdoblja: dubrovačku sadašnjost, prošlost pa u daleku budućnost. Ovaj duo svojim jedinstvenim humorom, tempiranim komičnim obratima, originalnim jezikom i apsurdnim shvaćanjem mudrosti svakodnevnog života, neumorno kritizira sve i svakoga.

Kako je, među ostalim, zapisala Antonela Tošić, Mara i Kata se, duboko češljajući svaku od gradskih tema, britko i ekspresivno osvrću na sve: od trenutnog političkog stanja u Lijepoj Našoj, preko afitavanja, pa sve do toga koji turisti ih najviše gustaju. Začudnom vještinom prelaženja s jednog predmeta rasprave na drugi, ovaj dubrovački tandem ne prestaje kritizirati sve i svakoga svojim specifičnim humorom, tempiranim komičnim obratima, originalnim jezikom i apsurdnim prevrednovanjem pojma mudrosti svakodnevice. Prateći njihov dijalog, mi svjedočimo stvaranju novog diskursa trača koji, daljnjim razvitkom, polagano preuzima oblik pop-kulturne filozofije, svima dostupne i lako prohodne. Klasično, stereotipno kundurovanje doživljava svojevrsnu metamorfozu u kulturološko-sociološko spekuliranje - naravno, nikad ne gubeći na svom zavodljivom, vrckavom i razigranom izrazu. Mara i Kata je i priča o recentnoj povijesti Grada i svim njegovim žiteljima - od onih na vrhu političke vlasti pa sve do takozvanih oriđinala, unikatnih individualaca bez kojih on ne bi bio što je. Sveprisutni kroz mnoga razdoblja, o njihovom postojanju možemo saznati kako kroz historiografiju tako i kroz društvene mreže danas. Ili jednostavno, poslušajte što vam o njima Mara i Kata imaju za spjegat. O neponovljivosti njihovih razgovora dovoljno je za reći da se i povijest Republike, jednom provučena kroz humorističnu prizmu titularnih kundurica, može sagledati iz tračerskog kuta. Raspredajući redom, ni problematika političke korektnosti nije se našla pošteđenom, svaka ju ponaosob analizirajući na nov, autentičan način. Revidirajući stil života u Dubrovniku, od devedesetih naovamo, pa sve do u budućnost, naše analitičarke iz dvorišta neprestano otvaraju nove perspektive, stvarajući umjetnost beskrajnog trošenja vremena..

Ovaj autorski projekt redatelja Saše Božića nastao je u suradnji s dramskim umjetnicama Natašom Dangubić u ulozi Mare i Doris Šarić-Kukuljicom u ulozi Kate, a inspiriran je legendarnom emisijom HR Radio Dubrovnika Na posjedu u kundurica, ali Mara i Kata zapravo počinju tamo gdje originalna radio snimka završava.

Rođen 1979. u Vinkovcima, Saša Božić diplomirao je Kazališnu režiju i radiofoniju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu 2006. godine, a tijekom formalnog visokoškolskog obrazovanja educira se i u području suvremenog plesa i koreografije u izvaninstitucionalnim edukacijskim programima. Ostvario je niz samostalnih kazališnih projekata i režija među kojima se ističu Grižula Marina Držića, Mara i Kata u suradnji s glumicama Natašom Dangubić i Doris Šarić-Kukuljica, Skup: igre, Glorija Ranka Marinkovića, Nora Henrika Ibsena, Gospođa Bovary te (Pret) posljednja panda ili statika. Osnivač je i umjetnički voditelj kazališne grupe de facto, a u kolaboraciji s Ksenijom Zec, ostvario je niz nagrađivanih projekata za djecu i mlade te autorskih radova. U koautorstvu s Dorom Ruždjak Podolski napisao je dramski tekst Rent a friend, čija je produkcija nagrađena Nagradom hrvatskog glumišta. Docent je na Katedri scenskog pokreta pri Odsjeku glume Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu.

DLJI

Javna tribina pod nazivom „Ženski glas u umjetnosti” okupila je talentirane, uspješne i predivne žene umjetnice Dubrovačkih ljetnih igara sinoć u atriju palače Sponza.

Moderatorica tribine bila je Željka Turčinović, iskusna dramaturginja i koreografkinja koja je jedna od članova ocijenivačkog suda nagrade ‘’Orlando’’ za dramski program. Uz nju gošće tribine bile su glumice Neva Rošić, Nina Violić, Zrinka Cvitešić, Helena Minić Matanić, Nikolina Prkačin, Doris Šarić Kukuljica, hrvatska teatrologinja Lada Čale Feldman, operna pjevačica Dubravka Šeparović Mušović te pijanistice Marija Grazio i Ivana Jelača.

Okupljene je pozdravila ravnateljica dramskog programa Dubrovačkih ljetnih igara Senka Bulić, istaknuvši kako je cilj tribine potaknuti raspravu o nizu važnih tema. Ujedno je predstavila sve sudionice. Na početku se obratila Željka Turčinović, pročitavši tekst o ulozi žena na Igrama. Tom prigodom spomenula je Mariju Crnobori, prvu značajnu umjetnicu festivala. Istaknula je kako je prošlo puno vremena prije nego što se pojavila prva redateljica, Ivica Boban, koja je upravo u Dubrovniku izgradila svoju redateljsku reputaciju. Nakon nje su slijedile Nenni Delmestre, Franka Perković, Dora Ruždjak Podolski, Marina Pejnović i druge.

Prva se na tribini obratila teatrologinja Lada Čale Feldman, koja se već trideset godina bavi statusom žena u umjetnosti. Govorila je o snažnim ženskim likovima u antici i ulozi umjetnosti u njihovoj vidljivosti: „U antičkom svijetu žene su bile bez javnog glasa, često i bez prava na prisustvo u kazalištu, a ipak su na sceni oživjele snažne ženske junakinje. Umjetnost ne prikazuje stvarnost, nego ono što je iz nje potisnuto – a što je više potisnuto od ženske egzistencije? Iako su ih pisali muškarci, ti likovi svjedoče kako svaki istinski umjetnik može obuhvatiti i mušku i žensku sferu života.“

Glumica Helena Minić Matanić izrazila je duboku zahvalnost na prilici da utjelovi naslovnu ulogu u našoj drugoj premijeri Medeja, u režiji velikog europskog redatelja Martina Kušeja.

„Velika mi je čast igrati Medeju u režiji Martina Kušeja. Proces je bio emotivan i zahtjevan, ogolila sam se pred publikom. Željela sam pokazati krik žene, sa svim njenim slabostima i snagom“, istaknula je Helena Minić Matanić.

Operna pjevačica Dubravka Šeparović Mušović istaknula je da je opera i dalje snažno muški svijet: „Iza mene je uvijek dirigent – muškarac. Željela sam kroz koncert prikazati cijeli spektar ženskih likova, od zavodnica do heroina.“

Zrinka Cvitešić i Doris Šarić Kukuljica utjelovile su lik Jele u Ekvinociju – Šarić Kukuljica prije 21 godinu, a Cvitešić prošle godine. „U početku sam mislila da sam premlada za Jelu, ali u toj ulozi otkrila sam cijelu genetiku žena s kojima sam odrasla. Jele nikad nije žrtva – i to je duboko u meni“, istaknula je Cvitešić.

Doris Šarić Kukuljica prisjetila se rada na Ekvinociju u režiji Joška Juvančića Jupe: „Jupa je predstavu posvetio svojoj majci i inzistirao da mu se obraćam s 'ti'. Taj odnos donio je snažne, iskrene sukobe – a Jele mu je bila nešto posebno.“

Glumica Neva Rošić istaknula je kako su Krležine junakinje žene snažnih identiteta: „One nisu pasivne, već protagonisti. Kroz likove Laure, barunice Castelli i Klare Lede otkrivala sam različite strahove – od siromaštva do emocionalne praznine. Najveće priznanje bilo mi je pismo Bele Krleže: ‘Večeras sam u duhu s vama!‘”

Glumica Nina Violić govorila je o Krležinoj Lauri i ženama u kazalištu: „Laura je snažna jer voli – i pati. Danas bismo trebale imati pravo na slabost, na žudnju i ljubav. I to je snaga. I to je feminizam.“

Pijanistica Marija Grazio istaknula je koliko su je pravila i svakodnevno vježbanje ograničavala te je tražila umjetničku slobodu. Također je ukazala na neravnopravan položaj žena u Dubrovačkoj Republici, naglasivši da su plemkinjama bile uskraćene osnovne slobode, poput prava da vole koga žele, što je bilo rezervirano za pučanke.

Pijanistica Ivana Jelača govorila je o konceptu ‘suvremene salonijerke’ kao žene koja je organizatorica, kustosica i pokroviteljica umjetnosti. Istaknula je kako današnje umjetnice same biraju svoj put, slažu repertoar i grade svoju karijeru, balansirajući između javnog i privatnog prostora.

Mlada glumica Nikolina Prkačin istaknula je kako je status glumca danas individualan i ovisi o sreći, radu i pravom trenutku. Naglasila je prednost zagrebačke akademije, ali i važnost ostanka u drugim gradovima, te izrazila čast što igra na Dubrovačkim ljetnim igrama.

Na kraju je Turčinović postavila pitanja o ravnopravnosti žena u umjetnosti i definiciji profesionalnog uspjeha. Sudionice su istaknule da je uspjeh trajanje, da žene polako preuzimaju ključne uloge u umjetnosti, ali da je ravnopravnost još daleko, posebno u muškim sferama.

Inspirativna festivalska tema ovogodišnjeg izdanja Dubrovačkih ljetnih igara je „Žene“ – njihovih priča, snage, raznolikosti i uloge u oblikovanju svijeta kroz povijest, sadašnjost i budućnost. Inspirativna festivalska tema "Žene" postaje središnji motiv koji prožima cjelokupni program, skladno povezujući glazbene, dramske, umjetničko-izložbene i popratne sadržaje.

Ženski likovi, ženske teme i ženske izvedbe obilježavaju bogat i raznolik program, koji predstavljaju vrhunski umjetnici s hrvatske i međunarodne scene, donoseći širok spektar žanrovskih perspektiva. Kroz glazbu, dramu, izložbe i bogati popratni program, ova se tema diskretno, ali snažno isprepliće i oblikuje jedinstvenu umjetničku cjelinu festivala.

Žene – kolijevke života, pokretačice inovacija, glasnice demokracije i čuvarice kulture – predstavljene su kao srž kolektivnog identiteta i temelj povezanosti različitih kultura i društava. Upravo kroz umjetnost, one postaju polazište za novo promišljanje naše prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.

db

Meduzama ne smeta niti sve veća kiselost mora, koja je od početka industrijske revolucije porasla za nevjerojatnih 30 posto, što je uzrokovalo smanjenje broja, čak i nestanak mnogih organizama u moru. Štoviše, u sve kiselijem moru, one se odlično snalaze, pa neke vrste naseljavaju kisela mora iz kojih bježe brojene vrste riba.

Jedna je vrsta meduza, „Turritopsis nutricula“, čak i besmrtna, jer se prilikom svake reprodukcije vraća u svoje „maloljetničko“ doba. Osim toga, ona u trenutcima nasilne smrti izbacuje jajašca i sjeme u velikim količinama, održavajući tako svoj opstanak.

Kako upozorava FAO, ne učini li se nešto s meduzama, one će presuditi ribama. Prije svega, preporučuje UN-ova organizacija, još se ozbiljnije treba uhvatiti u koštac s pretjeranim izlovom riba i stakleničkim plinovima. Ugledati se, nadalje, treba na zemlje u kojima se ljudi meduzama čak u hrane, odnosno usavršavaju proizvode od ove morske vrste, a besmrtnu vrstu, „Turritopsis nutriculu“ sposobnu zaustaviti proces starenja, upotrijebiti za proizvodnju eliksira mladosti. Neke vrste, kao što je „Aeliorea victoria“, koja živi u dubinama Pacifika, mogu biti korisne po zdravlje. Ova vrsta sadrži fluoroscentni protein koji se može koristiti kao marker za otkrivanje deformacija unutar ćelije u ljudskom organizmu.

Sve to karakterizira organizme s najviše vode u tijelu - čak 95,4 posto! Zbog toga su providne i naizgled nježne, ali su zapravo vrlo robusne jer su uspjele u nepromijenjenom obliku preživjeti već 650 milijuna godina.
Od 900 vrsta meduza različitih veličina 180 ih živi u Mediteranu. Tu su i dobile ime po istoimenoj nemani iz grčke mitologije koja je umjesto kose imala zmije na glavi, a svakog tko bi je pogledao, mogla je pretvoriti u kamen i usmrtiti ga.

Meduze se kreću tako što im tijelo pulsira i za sobom vuče veo od pipaka. Nemaju mozak, ali su bogate nervnim ćelijama i veoma složenim senzornim aparatom. Rese na obodu tijela u obliku kišobrana širokog od nekoliko do nekoliko stotina centimetara, opremljene su nizom veoma osjetljivih kvržica koje sadrže organe za razmnožavanje te one osjetljive na promjene osvjetljenja, koje se smatraju prvim očima u životinjskom svijetu. Iz trbušne duplje, smještene u centru „kišobrana“ polaze pipci kojih ima najmanje četiri, a ako ih je više, to je uvijek neki broj pomnožen s četiri. Oni su također opremljeni organima za razmnožavanje, ali i sićušnim otvorima koji služe kao čulo mirisa. Cijelom dužinom pipci su prekriveni žarnim ćelijama punim jakog otrova koji ovim proždrljivim mesojedima služi za paraliziranje žrtve.

Ovisno o vrsti meduze, jačina ovog otrova i njegovo djelovanje na ribe i ljude mogu biti različiti. Neke vrste kao što je „Rhizostora pulmo“ ili morska pluća imaju slabe žarne ćelije i uglavnom se hrane sićušnim organizmima, a često pružaju i utočište mnogim sićušnim ribama poput šaruna koje se ispod njihovih „kišobrana“ skrivaju od predatora. Za ljude posebno opasne meduze, kao što je morska osa, „Caribdea marsupilalis“, tipične su za tropske vode, ali se mogu naći i u Mediteranu.

Svaki pipak meduze sadrži 750.000 žarnih ćelija u čijem je središtu neka vrsta kapsule pod tlakom s dugačkim uvijenim vlaknom, potopljenim u otrov. Čim nešto dotakne samo jednu treplju na površini žarne ćelije, neuron koji upravlja njime šalje signal i on aktivira otvaranje kapsule. Istog trena, vlakno u kapsuli se ispravlja i brzinom metka pogađa plijen. Njegov vrh se duboko zabada u žrtvu, a dlačice koje ga obavijaju cijelom dužinom doprinose da otrov prodre u njeno tijelo. Svaki kvadratni milimetar kože žrtve napada oko 200 vlakana, a utrošene žarne ćelije meduza odmah nadoknadi novim.

Čovjek dodir meduzine žarne ćelije osjeća kao da je opečen. Ožareno mjesto treba čim prije oprati, ali ne morskom nego slatkom vodom kako bi se odstranile žarne ćelije. Proteinski otrov iz njih se neutralizira zagrijavanjem kože. Kod blagih ozljeda dobro je na povrijeđeno mjesto odmah previti topli pijesak, a zatim ga isprati mlakom vodom i prekriti gazom natopljenom u 50-postotni rastvor octa i vode. Naredni dan ozlijeđeno mjesto treba mazati kremom na bazi antihistaminika i kortikosteroida. U slučaju da je ozljeda većih razmjera, praćena povišenom temperaturom i otežanim disanjem, odmah se treba obratiti liječniku.

Fantastični Trio Elogio i karizmatična mezzosopranistica Ivana Srbljan sinoć su u atriju Kneževa dvora izveli pomno odabran program pod nazivom „Lude za ljubavlju”, s djelima Granadosa, Schumanna, Detonija i Turine.

Naslov koncerta „Lude za ljubavlju” posuđen je iz pjesme Las locas por amor koju je skladao španjolski skladatelj Joaquín Turina, na tekst Ramóna de Campoamora y Campoosorija. Pjesma je dijalog u kojoj prva osoba, muškarac, kaže božanski lijepoj djevi da je, ako ona tako želi, može voljeti „dugotrajno i razumno.” Ona na to odgovara: „radije bih, kao i sve žene, da me vole kratko, a ludo!” te time ruši stereotip iz vokalne lirike, prema kojemu je sve u vezi sa ženama nježno i delikatno. Ovaj program glazbene ljubavi zacijelo će se činiti prekratkim ,ali upravo kao i luda ljubav. Njegovo kratko ludilo uz izvedbe žičanoga trojca ojačanoga glasom donose djela ovih autora, u prilagodbama već prekaljenih obrađivača, gitarista Darka Petrinjaka i Petrita Çekua.

Mezzosopranistica Ivana Srbljan nakon studija teorije glazbe završava studij pjevanja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Od 2014. je članica solističkog ansambla Opere Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci, a od 2020. je u statusu Prvakinje Opere HNK Ivana pl. Zajca. U sezoni 2023./2024. obnaša dužnost ravnateljice Opere HNK u Splitu te je ravnateljica glazbenog programa 69.Splitskog ljeta.

Trio Elogio osnovala su 2009. godine trojica glazbenika školovana u razredu prof. Darka Petrinjaka na Muzičkoj Akademiji u Zagrebu: Petrit Çeku, Pedro Ribeiro Rodrigues i Tomislav Vukšić. Iako su proizašli iz jedinstvene tzv. Zagrebačke gitarske škole, oni potiču iz različitih sredina, čime dodatno naglašavaju vlastitu glazbenu i kulturnu raznolikost. U svom repertoaru posebnu pozornost posvećuju hrvatskim skladateljima, ali i uvažavaju povijesni aspekt velikih orkestralnih skladbi, udružujući ih sa suvremenim kompozicijama. Trio Elogio ustrajno ulaže u očuvanje hrvatske kulturne baštine, pa su jedan od svojih doprinosa dali i donatorskim koncertom za obnovu Palače Gvozdanović u organizaciji Muzeja za umjetnost i obrt te Hrvatske radiotelevizije. Trio Elogio dobitnik je nagrade “Milka Trnina” Hrvatskog društva glazbenih umjetnika za najbolje glazbeno postignuće u 2022. godini.

DLJI

Premijera filma „Stoljetni Allegro Vivace” donosi inspirativno putovanje kroz stoljeće glazbe Dubrovačkog simfonijskog orkestra, čiji su korijeni još iz doba Dubrovačke Republike. Redatelj Vedran Benić vodi nas kroz priču kako je Orkestar kroz desetljeća oblikovao glazbeni identitet grada i postao simbol njegove kulturne izdržljivosti i ljepote u petak, 8. kolovoza u 21:30 sati u ljetnom kinu Jadran.

Ove godine Dubrovački simfonijski orkestar obilježava svoju 100. obljetnicu i povodom toga redatelj Vedran Benić u suradnji s Hrvatskom radiotelevizijom donosi premijeru dokumentarnog filma o životu Dubrovačkog simfonijskog orkestra, oformljenog prilično bizarnim povodom. Naime, maturanti dubrovačke Gimnazije generacije 1923/24. javno su u tadašnjem tisku pozivom objavili da okupljaju orkestar, a razlog je bio njihova maturalna zabava. No, može se pretpostaviti da su od samog početka ipak imali mnogo ambiciozniji cilj, jer je već 13. travnja 1925. orkestar s nazivom Dubrovačka Filharmonija održao „Prvi veliki sinfonički koncerat“ u dubrovačkom teatru. U prvim godinama djelovanja Orkestru se pridružuje sve veći broj članova, a tako se obogaćuje i sam repertoar složenijim glazbenim djelima. Uz poznate dirigente Tadeusza Sygietynskog i Josefa Vlacha Vrutickya praizvode djela poljsko-dubrovačkog skladatelja Ludomira Michala Rogowskog.

Dubrovački simfonijski orkestar od početaka Dubrovačkih ljetnih igara redoviti je sudionik festivala o čemu svjedoči podatak da je, uključujući i ovoljetne nastupe, na Igrama održao 250 koncerata s najeminentnijim svjetskim solistima i dirigentima. O doprinosu orkestra Igrama, koji je u jednom razdoblju imao i naziv Festivalski orkestar Dubrovnik, svjedoči nagrada „Grand prix Orlando“ 2020. godine za „osobit i naročiti umjetnički doprinos u ostvarenju cjelokupnog programa DLJI“.

Kao važan dio bogatog i raznolikog kulturnog nasljeđa Dubrovnika i Hrvatske, Dubrovački simfonijski orkestar nastavlja nastupati u jedinstvenim ambijentima svojeg grada. Svoj glazbeni repertoar i nepresušan izvor kvalitetnih kulturnih događaja predstavlja svojim sugrađanima i gostima u prostorima kao što su atrij Kneževa dvora, gradske crkve i trgovi. Ovaj glazbeni dubrovački sastav redovito nastupa s poznatim domaćim i međunarodno priznatim umjetnicima, interpretirajući djela majstora baroka, klasike i romantike, ne samo u Dubrovniku, već i na svojim turnejama diljem svijeta.

Dubrovnik je gotovo nezamisliv bez njegovog orkestra, njegovog glazbenog tkiva koje već čitavo stoljeće njeguje posvećenost glazbi. Iza orkestra su brojni nastupi, suradnje s velikim svjetskim dirigentima i solistima, turneje o kojima se još danas govori.

DLJI

Očekuje se da će kao uvijek u ovo doba godine dnevne temperature zraka i mora tijekom prve polovine kolovoza dosezati najviše godišnje vrijednosti. Zbog toga će se u to vrijeme svaki iole duži dnevni ribolov pretvarati u patnju, s najčešće lošim ili nikakvim rezultatom, jer su ribe u takvim uvjetima malo ili posve neaktivne. Zato u ovo doba godine najbolje loviti noću, kad je ugodnije, a ribe aktivnije.

Najbrojniji i najkvalitetniji ulovi noću postižu se bulentinom iz usidrenog plovila, osobito suvremenom opremom, štapom i rolom. Međutim, takav ribolov je i najzahtjevniji, osobito tradicionalni „iz ruke“ jer je potrebno svo vrijeme lova tunju držati u ruci, ne samo zato jer reakcija ponekad mora biti munjevita da bi se uspješno zakačila riba, nego i da bi se uopće osjetilo njeno uzimanje mamca.

Zbog svega toga, noćni ribolov „iz ruke“ s plovila jedan je od najsportskijih načina udičarenja. U njemu je čovjeku, izrazito dnevnom lovcu, otežan ponekad i posve onemogućen vizualni kontakt s lovinom, priborom i mamcem. Zato je za uspješan noćni ribolov, osim mirnog mora, utihe ili tek laganog vjetra, od odlučujuće važnosti mjesečina. Najbolji se rezultati postižu od prve četvrtine do uštapa. Loviti se može i po mraku, ali je većina riba tada manje aktivna, neke ribe, najviše ukjate, plaši ardura, svjetlucanja mora oko strune.

Iz plovila se noću može loviti u svim slojevima mora. Lovina koja se može očekivati u ovakvom načinu lova je doista raznolika. Kvalitetniji ulovi se ostvaruju na i neposredno nad tvrdim dno, najčešće fratri, šarzi, pici, ovrate i kavala. Na mekanom dnu plijen su najčešće oslići, a ponekad se zakvače i plosnatice, psi, mačke... Pod površinom i „na pola dna“ ulovi su manje kvalitetni, ali neusporedivo brojniji. Osim ponekog kantara koji se podignu za hranom, posebno dobro love se ukjate i bukve, nerijetko kapitalnih dimenzija, ali i vrnuti, lokarde, širuni…

U svim slojevima mora, osobito gornjim, loviti je najlakše „a volo“, priborom kompletiranim na najstariji, najjednostavniji način- bez dodatnog utega. Izraditi se može od najlona biti bilo koje boje, ali ne debljeg od 0,20 do 0,25 mm. Dovoljno je na osnovnu strunu montirati samo jednu udicu. Najboljom su se pokazale one oblika „Crystal“. Širina udice, ovisi o očekivanim dimenzijama ulova, može biti između 4- 5 mm i 8- 10 mm. Na pribor se mogu postaviti i dvije udice pomoću dva nejednako duga priveza vezana za kraj osnovne strune. Dužina im treba biti barem 25, odnosno 30 cm.

Često se događa da tijekom noći počne ili ojača kurent te zapuše vjetar. Tada je neophodno na pribor stavit lagani uteg. Najčešće je dovoljna najmanja vrtilica na spoju osnovne strunu s pola metra dugim privezom. Vrtilica je dobrodošla kako bi onemogućila uvrtanje strune kad prevarena riba podivlja. No, nju nije lako montirati tijekom lova pa je najbolje imati unaprijed pripremljena tri-četiri pribora raznih debljima strune i broja udica, bez utega, s vrtilicom ili najsitnijom olovnicom umjesto nje, pa ih po potrebi koristim.
U uvjetima slabe vidljivosti najbolje je koristiti svijetle i mirisne mamce, najprije mušulu i pastelu, jer nema riba koja ih neće. Nadijevati je najbolje svježu, tek otvorenu školjku koja će tek u moru početi otpuštati svoj mirisni sok. Dobar mamac je i oguljena traka lignje te filet srdele ili inćuna.

Uspješnost ribolova znatno se može poboljšati primamljivanjem. Za to se mogu koristiti svi mamci, koje u pravilnim vremenskim razmacima treba bacati u more, pazeći na snagu i smjer kurenta. Najbolje je rabiti jeftinu primamu izrađenu od raskvašenog starog kruha, mekinja i pokojeg crva ili kakvog drugog dobro usitnjenog mamca. Za cjelonoćni ribolov dovoljno je oko kilogram takve smjese.

Kao i bulentinom, uspješnost noćnog ribolova a'volo priborom neobično ovise o kvaliteti sidrenja. Naime, presudno je važno spriječiti da kurenat odnese plovilo iz zone uspješnog ribolova. Skoro je nemoguće uspješno sidriti samo s jednim sidrom, posebice blizu obale, pa je najbolje to uraditi s dva sidra, po pramcu i krmi plovila. Usidriti se treba tako da kurenat udara po boku plovila, a idealno je ako i vjetar ima isti smjer. Idealno mjesto za takav ribolov prostrane su i relativno duboke otočne uvale u koje je najbolje sidriti negdje između sredine uvale i obale prema kojoj kurenat vuče, i to tako da dubina pod krmom ne bude manja od dvadesetak metara.

Idealno vrijeme lova je između 21 sat i ponoći tijekom prvog mjesečnog kvarta. Stupanj oblačnosti nije od osobite važnosti.

Što će se i hoće li se uopće noću loviti u značajnoj mjeri ovisi i o ponašanju ribolovca tijekom udičarenja. Naime, u uvjetima noćnog mira ribe su iznimno osjetljive na buku i iznenadnu svjetlost, osobito one koje su u gornjim slojevima mora. Zato treba biti posve tih i pri radu s opremom koristiti što slabije svjetlo, najbolje crveno, nikako usmjereno k površini mora.

Iako će ponekad potegnuti pod samom površinom, osobito nakon dužeg primamljivanja, većina navedenih riba najčešće nasrću na mamac koji leluja nekoliko metara ispod površine. Također, većina njih ne gricka niti se puno premišlja, nego grabe mamac i bježe.

Povodom osvajanja brončane medalje na Europskom juniorskom kupu koje se ovog vikenda održalo u Skopju, gradonačelnik Mato Franković uputio je čestitku Leoni Niketić i Judo klubu Dubrovnik. Prenosimo je u cijelosti:
 
Draga Leona, iznimno mi je zadovoljstvo uputiti ti iskrene čestitke na sjajnom uspjehu i osvojenoj brončanoj medalji na Europskom kupu u Skopju – tvojoj prvoj medalji na ovom prestižnom natjecanju!
 
Tvoja upornost i predanost još su jednom pokazali da Dubrovnik ima iznimno talentirane mlade judoke koji mogu dosegnuti europski vrh. Ponosni smo na tebe, tvoju obitelj, trenere i cijeli Judo klub Dubrovnik, jer vaš uspjeh je i uspjeh našeg Grada.
 
Neka ti ova medalja bude samo prva u nizu i dodatna motivacija za sve izazove koji su pred tobom, a Dubrovnik će uvijek biti tu i slaviti vaše pobjede.
 
S poštovanjem, 
Gradonačelnik Mato Franković 

Nakon senzacionalnog koncerta u Kneževu dvoru koji je sama osmislila i prvi put dubrovačkoj publici u jednoj večeri utjelovila žene koje su "Zavodnice, osvetnice i heroine", nacionalna prvakinja HNK Zagreb, mezzosopranistica Dubravka Šeparović Mušović u novom podcastu Dubrovačkih ljetnih igara otkriva i djelić svoje intime.

U razgovoru sa Zrinkom Turalijom progovorila je o svom odnosu s Bogom, u kojem je trenutku svoje majčinstvo stavila ispred karijere, je li bilo teško sačuvati brak, na koje je mjesto najčešće odlazila kao mala djevojčica na putu od kuće do glazbene škole i kakvu ulogu ta "mala djevojčica" danas ima u njezinu modnom stilu, dok bira što će odjenuti...

Iskreno i bez zadrške naša operna primadona govori u festivalskom podcastu!

Podcast je realiziran u suradnji s dugogodišnjim partnerom Igara, VSP video, koji ove godine obilježava 30 godina suradnje s Dubrovačkim ljetnim igrama – tri desetljeća zajedničkog dokumentiranja, bilježenja i slavljenja vrhunske umjetnosti.

Pratite nas, gledajte nas – i budite dio ove jedinstvene festivalske priče!

DLJI

U organizaciji Turističke zajednice grada Dubrovnika i Grada Dubrovnika, tijekom sljedećeg tjedna nastavlja se program kulturno-glazbenih manifestacija „Ulicama našeg Grada“ i „Ljetne priredbe u turističkim mjestima“.

Tjedan započinje koncertom Matka i Brane, koji će se održati u ponedjeljak, 4. kolovoza, u 22 sata na rivi u Brsečinama, u sklopu manifestacije „Brsečko ljeto“. U srijedu, 6. kolovoza, program „Ulicama našeg Grada“ nastavlja se nastupom klape Kolafjaka, a u četvrtak, 7. kolovoza, klape Ortenca. Oba nastupa održat će se na šetnici u Uvali Lapad, s početkom u 22 sata.

U petak, 8. kolovoza, u crkvi sv. Nikole na Lopudu, s početkom u 21 sat, održat će se klavirska večer – koncert Antonije Pacek i Matthewa Mayera. Istoga dana, u 22 sata, na šetnici Uvale Lapad nastupa Kvartet Taliri, dok će se u sklopu manifestacije „Zatonsko ljeto“ i obilježavanja Zatonske noći, na Ponti Gaj u Velikom Zatonu održati koncert Maje Šuput.

U subotu, 9. kolovoza, na ljetnoj pozornici u Malom Zatonu, s početkom u 20:30, prikazat će se obiteljski animirani film „Poplava“. U okviru „Lopudskog ljeta“, na Lopudu će se održati Noć vina, uz prezentaciju vina Đura Rokovića i glazbu uživo u izvedbi dalmatinskog trija. Program započinje u 21 sat na rivi.

Tjedan završava u nedjelju, 10. kolovoza, koncertom Matka i Brane povodom Pilarske noći, koji će se održati u 22 sata na kupalištu Šulić. Istoga dana, u 21 sat, na rivi na Lopudu održat će se gastro događanje Lopudska trpeza, uz glazbeni nastup klape Ragusa.

TZ grada Dubrovnika