Svoj posljednji veliki nastup na ovogodišnjem izdanju Dubrovačkih ljetnih igara Folklorni ansambl Linđo održat će sutra, 22. kolovoza, ispred Katedrale s početkom u 21:30 sati. Koncert će imati poseban značaj jer će Linđo njime proslaviti 60 godina svoga postojanja, obilježivši obljetnicu bogatim programom.

Na 76. Igrama ansambl je do sada nastupio tri puta na taraci tvrđave Revelin te održao predavanje u atriju palače Sponza pod nazivom Linđo i Igre: šest desetljeća strateškoga partnerstva. Folklorni ansambl Linđo neizostavan je dio programa Dubrovačkih ljetnih igara već dugi niz godina, a njegove tradicionalne festivalske nastupe koji svjedoče i slave bogatstvo hrvatske nematerijalne baštine, uvijek su posjećeni od strane te domaće publike.

Folklorni ansambl Linđo, osnovan 1965. godine, danas je ustanova u kulturi Grada Dubrovnika. Ansambl je nazvan po omiljenom i najpoznatijem narodnom ples Dubrovačkog primorja, Župe i Konavala. Kolo linđo se, uz festu sv. Vlaha, dubrovački govor, umijeće izrade konavoskog veza, klapsko pjevanje, nijemo kolo Dalmatinske zagore, bećarac, međimursku popevku i brojna druga kulturna dobra iz raznih krajeva Lijepe naše, nalazi na listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Ansambl je dobitnik brojnih priznanja i nagrada. Od 1967. redovito nastupa na Dubrovačkim ljetnim igrama, a na brojnim gostovanjima u Hrvatskoj i svijetu uspješno promovira ime Dubrovnika i Hrvatske. Folklorni ansambl Linđo neizostavan je dio programa Dubrovačkih ljetnih igara od 1967. godine, a njegove tradicionalne festivalske nastupe koji svjedoče i slave bogatstvo hrvatske nematerijalne baštine, uvijek rado posjećuje kako strana tako i domaća publika.

Ulaznice za ove izvedbe i druge programe 76. Dubrovačkih ljetnih igara dostupne su preko festivalskih mrežnih stranica www.dubrovnikfestival.hr ili servisa www.ulaznice.hr, na blagajni u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1) svakim danom od 9 do 21:30 te ispred zgrade DTS-a (Vukovarska ulica) od ponedjeljka do petka od 10 do 17 sati. Kupnjom Mastercard karticama ostvaruje se 10% popusta, a za iznose iznad 70€ omogućeno je obročno plaćanje Mastercard karticama na 2 ili 3 rate.

DLJI

Sinoć je atrij Kneževa dvora bio ispunjen vrhunskom glazbom zahvaljujući nastupu jednog od najistaknutijih komornih ansambala današnjice – Sitkovetsky Trija. Publika je uživala u bogatom programu u kojem su se našla djela Clare Schumann, Cécile Chaminade, hrvatska premijera skladbe iranske skladateljice Mahdis Kashani te Šostakovičev 2. klavirski trio, izveden u znak obilježavanja 50. godišnjice skladateljeve smrti.

Ansambl kojeg čine Alexander Sitkovetsky, Isang Enders i Wu Qian, nakon nastupa na prestižnim festivalima u Edinburghu i Moritzburgu, svojim je interpretacijama sinoć očarao i dubrovačku publiku, koja ih je nagradila gromoglasnim i dugotrajnim pljeskom.

Sitkovetsky Trio još je jednom potvrdio svoj status iznimnih glazbenika svjetske reputacije, ostavivši snažan dojam i nezaboravan glazbeni doživljaj u sklopu Dubrovačkih ljetnih igara.

Sitkovetsky Trio profilirao se kao izniman klavirski trio današnjice. Njihov promišljen i predan pristup donio je ansamblu hvalospjeve kritičara i pozive u renomirane koncertne dvorane diljem svijeta, uključujući amsterdamski Concertgebouw, frankfurtsku Alte Oper, Palais des Beaux Arts, Musée du Louvre, l’Auditori Barcelona, ​​Wigmore Hall ili Lincoln Center New York. Prethodno su bili dobitnici prve nagrade International Commerzbank Chamber Music Award i dobitnici nagrade NORDMETALL Chamber Music Award na Mecklenburg-Vorpommern Festivalu, kao i Philharmonia-Martin Chamber Music Award. Potporu su im pružili Zaklada Hattori, Dobrotvorni fond glazbenika, Fidelio Trust i Swiss Global Artistic Foundation. Od 2014. veliki broj snimaka Trija Sitkovetsky objavljen je za diskografsku kuću BIS Records, uključujući i kompilaciju djela Smetane, Suka i Dvořáka, koju je kritika prihvatila s oduševljenjem. Uslijedila su daljnja izdanja za izdavačku kuću Wigmore Live i snimke klavirskih trija Mendelssohn, kao i album s Ravelom i Saint-Saënsom, koji je među ostalim nagrađen nagradom BBC Music Magazine.

DLJI

Folklorni ansambl Linđo uveličao je 76. Dubrovačke ljetne igre s četiri nastupa prepuna živopisnih folklornih kreacija i žive baštine. Na posljednjem, sinoćnjem nastupu u ovoj festivalskoj sezoni, održanom ispred Katedrale, domaćoj i stranoj publici donijeli su svu ljepotu i bogatstvo folklora. Poseban značaj koncertu dalo je obilježavanje 60. obljetnice postojanja ansambla, koju su proslavili bogatim i raznovrsnim programom.

Na repertoaru su se, među ostalim, našle najtrofejnija hrvatska folklorna koreografija svih vremena „Podravski svati“, „Posavina“ doktora Ivana Ivančana, „Vrličko kolo“ prof. Zvonimira Ljevakovića – osnivača ansambla Lado, zatim „Zdravi bili ded i baka“ Emila Cosetta, baranjski set „Alaj fino to baranjsko vino“ i „Baranjsko kolo na brzo“, te mnogi drugi plesovi i skladbe koji su oduševili publiku.

Na 76. Igrama Linđo je ove godine nastupio ukupno četiri puta – tri puta na taraci tvrđave Revelin te sinoć na završnom koncertu ispred Katedrale. Osim toga, ansambl je održao i predavanje u atriju palače Sponza pod nazivom Linđo i Igre: šest desetljeća strateškoga partnerstva.

Folklorni ansambl Linđo, osnovan 1965. godine, danas je ustanova u kulturi Grada Dubrovnika. Ansambl je nazvan po omiljenom i najpoznatijem narodnom ples Dubrovačkog primorja, Župe i Konavala. Kolo linđo se, uz festu sv. Vlaha, dubrovački govor, umijeće izrade konavoskog veza, klapsko pjevanje, nijemo kolo Dalmatinske zagore, bećarac, međimursku popevku i brojna druga kulturna dobra iz raznih krajeva Lijepe naše, nalazi na listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Ansambl je dobitnik brojnih priznanja i nagrada. Od 1967. redovito nastupa na Dubrovačkim ljetnim igrama, a na brojnim gostovanjima u Hrvatskoj i svijetu uspješno promovira ime Dubrovnika i Hrvatske. Folklorni ansambl Linđo neizostavan je dio programa Dubrovačkih ljetnih igara od 1967. godine, a njegove tradicionalne festivalske nastupe koji svjedoče i slave bogatstvo hrvatske nematerijalne baštine, uvijek rado posjećuje kako strana tako i domaća publika.

DLJI

Posljednja dramska premijera 76. Dubrovačkih ljetnih igara Galeb A.P. Čehova u režiji Janusza Kice, izvedena je sinoć 20. kolovoza na otoku Lokrumu. Predstava je očarala festivalsku publiku, a odlični Festivalski dramski ansambl, kao i cijeli autorski tim, zasluženo je nagrađeb dugotrajnim pljeskom, a druženje uz tratamenat nastavilo se u restoranu Poklisar.

Galeb je na programu do nedjelje 24. kolovoza u 21 sat, a brod za Lokrum kreće u 20:15 sati iz Porta, dok je brod za povratak organiziran odmah po završetku izvedbe.

U trećem premijernom naslovu, Galeb A. P. Čehova, predstavlja se velika priča o životu i kazalištu, a koja je u svojoj srži priča o ženama te preko sudbina ženskih uloga osjeća se Čehovljeva duboka naklonost prema ženskim likovima.

Uz redatelja Janusza Kicu i dramaturginju Ladu Kaštelan, koja je ujedno i prevoditeljica, autorski tim čine scenograf Marko Japelj s asistentom Linom Martinom Japeljom, kostimografkinja Doris Kristić s asistenticom Petrom Bobić, skladatelj Hrvoje Nikšić, oblikovatelj svjetla Aleksandar Čavlek, inspicijent Roko Grbin te asistentica redatelja Antonela Tošić.

Glumačku podjelu čine: Nina Violić kao Irina Nikolajevna Arkadina, Bernard Tomić kao Konstantin Gavrilovič Trepljov, Filip Šovagović kao Pjotr Nikolajevič Sorin, Ružica Maurus kao Nina Mihajlovna Zarečnaja, Nikša Butijer kao Ilja Afanasjevič Šamrajev, Doris Šarić - Kukuljica kao Polina Andrejevna, Tena Nemet Brankov kao Maša, Janko Popović Volarić kao Boris Aleksejevič Trigorin, Elvis Bošnjak kao Jevgenij Sergejevič Dorn te Igor Kovač kao Semjon Semjonovič Medvedenko.

Predstavu je podržala Moja Farmacia.
Kako navodi dramaturginja Lada Kaštelan, u ljeto godine 1895. tridesetpetogodišnji Anton Pavlovič Čehov, književnik i liječnik, povukao se u svoj ljetnikovac u Melihovu pisati dramu koju je od njega naručilo jedno peterburško kazalište. Nadlijetali su ga galebovi s obližnjih jezera, lajao je neki pas, u posjet su mu povremeno dolazili prijatelji i prijateljice, većinom glumci i pisci, sa svojim ljubavnim i umjetničkim problemima, istim kakve je imao i on (pisma i bilješke u kojima je to posvjedočeno dostupni su u arhivima.)

Njihove i svoje probleme razdijelio je likovima komada koji je pisao i kao da je pomoću njih obavljao neki dijagnostički zahvat na sebi, ponirući duboko i dopirući do same srži stvari. Neki od likova jesu umjetnici, i to slavni i uspješni, neki uopće nisu, neki bi to htjeli biti pod svaku cijenu, neki žale što to nisu. Slavna glumica, uspješni pisac, mladi ambiciozni pisac, mlada buduća glumica, liječnik, umirovljeni pravnik, upravitelj imanja, njegova žena i kći, učitelj. Svi imaju svoje želje, strahove, ambicije, snove, sumnje, opsesije, zanesenosti, krize, razočaranja, iluzije. Mreža njihovih odnosa je gusta i isprepletena, a konstelacija u kojoj ih zatječemo na početku ostavit će posljedice na sve njih, između trećeg i četvrtog čina prolaze dvije godine i ništa više nije isto.

Sudbine tih likova Čehov nam pokazuje s nevjerojatnom jednostavnošću i lakoćom, predaje nam ih bez objašnjavanja i deklarativnosti, na nama je da ih tumačimo onako kako možemo u skladu sa svojim iskustvom i osobnošću. I u skladu s vremenom u kojem živimo i koje nas oblikuje.

Galeb je praizveden u Peterburgu 1896., i sljedećih sto trideset godina nije prestao slijetati na kazališne pozornice širom svijeta. Teme koje dotiče i dalje nas se itekako tiču, danas možda još i više nego prije, u našem narcisoidnom društvu spektakla opsjednutom brzim uspjehom, slavom i vidljivošću, prožetom krizom identiteta i neprestanom potragom za novim. U svakom slučaju Galeb je možda najlucidniji komad o kazalištu svjetske dramske literature. A kazalište je uvijek metafora života, nije li?

Janusz Kica rođen je 1957. godine u Wroclawu u Poljskoj. Studirao je teatrologiju na Jagielonskom sveučilištu u Krakovu, nakon čega početkom osamdesetih godina odlazi u Njemačku, gdje je studirao teatrologiju i povijest umjetnosti na Sveučilištu u Kölnu. U Njemačkoj je radio kao redatelj i scenograf u raznim kazalištima, a od 1986. do 1989. godine bio je stalno zaposlen kao asistent redatelja, kasnije i redatelj, u Wuppertaler Bühnen, kazalištu koje je proslavila Pina Bausch. Otad uglavnom režira u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Italiji, Sloveniji i Hrvatskoj. Janusz Kica dobitnik je brojnih kazališnih nagrada, uglavnom u Sloveniji i Hrvatskoj. Među najznačajnijima su slovenska državna nagrada za umjetnička dostignuća kao i pet Borštnikovih nagrada (1996. za Kafkinu „Ameriku“, 1997. za Shakespeareovu „Ukroćenu goropadnicu“, 1998. za Calderonov „Život je san“, 2003. za Shakespeareov „San Ivanjske noći“ i 2005. za „Primirje“ Prima Levija). U Hrvatskoj je primio nekoliko nagrada za adaptacije klasika i uprizorenja suvremenih dramskih tekstova (uključujući Williamsovu „Noć iguane“ 2005. u Splitu i Matišićeve „Ljude od voska“ 2019. u Zagrebu).

Ulaznice za sve izvedbe Galeba su rasprodane, a ulaznice za druge izvedbe 76. Dubrovačkih ljetnih igara dostupne su preko festivalskih mrežnih stranica www.dubrovnikfestival.hr ili servisa www.ulaznice.hr, na blagajni u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1) svakim danom od 9 do 21:30 te ispred zgrade DTS-a (Vukovarska ulica) od ponedjeljka do petka od 10 do 17 sati. Kupnjom Mastercard karticama ostvaruje se 10% popusta, a za iznose iznad 70 € omogućeno je obročno plaćanje Mastercard karticama na 2 ili 3 rate.

DLJI

Predstava za djecu „Snjeguljica i sedam patuljaka", u režiji Ivane Čoh, sinoć je doživjela svoju prvu izvedbu na taraci tvrđave Revelin u sklopu Dubrovačkih ljetnih igara.

Večeras je na rasporedu još jedna izvedba, a ulaznice su rasprodane.

DLJI

Jubilarno 5. izdanje festivala svjetla LUMIART u organizaciji TZ Grada Dubrovnika i Pixel Designa uz podršku Grada Dubrovnika održat će se od 7. do 9. studenoga 2025., a na jednom mjestu će zaživjeti čarolija tehnologije, umjetnosti i inovativnog stvaralačkog pristupa.

Trodnevni program ovu godinu obilježava se u simbolu mora, a "Podmorski Grad" će zablistati raznim umjetničkim projekcijama i 3D mappingom na svakom koraku dubrovačke stare gradske jezgre i šire.

Svakog dana u večernjim satima od 18h do 23h će svim građanima i gostima šetnja Stradunom, trgovima, starim palačama te kulturnim i drugim ustanovama biti poseban doživljaj uz mnogobrojne interaktivne programe. Raznovrsne svjetlosne i zvučne instalacije svjetski priznatih multimedijalnih umjetnika će pretvoriti grad u podmorsku oazu koja spaja povijest, znanost i budućnost!

Ako ste se ikad zapitali gdje je nestala Atlantida? Kako je boraviti u tišini najdubljeg morskog dna? I je li se snovi ostvaruju tamo gdje obzor prestaje? LUMIART 2025. će dati sve odgovore, a neodoljiva magija plavetnila obuhvatit će baš sve, od najmlađih do najstarijih. Na Vama je samo da zaronite u svjetlosne i zvučne valove, a umjetnost će biti Vaš kisik.

Za više informacija i sve buduće detalje o programu, posjetite službenu web stranicu: http://www.lumiart-dubrovnik.com

TZ grada Dubrovnika

U prepunom atriju Kneževa dvora sinoć je ansambl Philharmonix – The Vienna Berlin Music Club nastupio pred festivalskom publikom koja ih je nagradila gromoglasnim pljeskom i dugotrajnim ovacijama. Virtuozi okupljeni iz redova Bečke i Berlinske filharmonije oduševili su jedinstvenim spojem klasike, jazza, popa i swinga.

Njihova nevjerojatna energija, šarm i vrhunske izvedbe osvojili su publiku od prvog trenutka. Prepoznati od strane Deutsche Grammophona, najprestižnije diskografske kuće, ovi glazbeni virtuozi uz zaraznu energiju i nevjerojatnu zabavu stvorili su nezaboravan doživljaj.

Ansambl Philharmonix čine vrhunski glazbenici: Noah Bendix-Balgley (violina), Sebastian Gürtler (violina), Thilo Fechner (viola), Stephan Koncz (violončelo), Ödön Rácz (kontrabas), Daniel Ottensamer (klarinet) i Christoph Traxler (klavir). Ovi svjetski poznati umjetnici poznati su po jedinstvenom pristupu i vrhunskoj muzikalnosti te donose koncert ispunjen spontanošću i kreativnošću.

Kako je istaknula Dina Puhovski, „svoj dio programa su posvetili osobi koja je neizbrisivo obilježila suvremeni glazbeni svijet – Juliette Nadia Boulanger (Pariz, 1887. – 1979.), dirigentici, skladateljici, orguljašici i jednoj od najvažnijih profesorica kompozicije 20. stoljeća”.

Zaštitni znak Philharmonixa je briljantna obrada, neusporediva virtuoznost i, iznad svega, nesputana radost zajedničkog muziciranja, koja se na slušatelja prenosi u svega nekoliko sekundi. Ansambl ekskluzivno snima za Deutsche Grammophon, a svoja prva dva albuma The Vienna Berlin Music Club Vol. I i Vol. II objavili su 2018. i 2019. godine. U rujnu 2022. uslijedio je treći album The Vienna Berlin Music Club III. „Klasična glazba bez granica“ — rijetko kada je neka kategorija bila prikladnija nego u slučaju Philharmonixa, koji su za svoj prvijenac 2018. dobili nagradu OPUS KLASSIK. Stručnost u klasičnoj glazbi, koju posjeduju svi članovi, ne pokazuje se kao prepreka, nego kao inspirativno otvaranje vrata novim glazbenim iskustvima. Philharmonix redovito nastupaju u Bečkom koncertnom domu (Wiener Konzerthaus), gdje već nekoliko sezona imaju pretplatnički ciklus u Velikoj dvorani, kao i u Berlinskoj filharmoniji, Tonhalle Düsseldorf, Kulturpalastu Dresden, Filharmoniji Essen, Filharmoniji u Luksemburgu te u Elbphilharmonie Hamburg.

DLJI

Posljednja dramska premijera 76. Dubrovačkih ljetnih igara, „Galeb” A.P. Čehova u režiji Janusza Kice te u izvedbi Festivalskog dramskog ansambla, koja je na programu od srijede, 20. kolovoza do nedjelje, 24. kolovoza na otoku Lokrumu, predstavljena je danas na konferenciji za medije. O predstavi su govorili ravnateljica dramskog programa Dubrovačkih ljetnih igara Senka Bulić, redatelj Janusz Kica, članovi Festivalskog dramskog ansambla te članovi autorskog tima.

Ravnateljica dramskog program Dubrovačkih ljetnih igara Senka Bulić istaknula je koliko je suradnja s Januszem Kicom inspirativna i koliko cijeni posvećenost glumaca i autorske ekipe.

- S Januszem sam već radila, ali kao glumica, i upravo ta posvećenost, senzibilitet i preciznost u radu s glumcima i tekstom navela me da ga zamolim da režira Galeba. Imamo genijalnu autorsku ekipu, a glumačka je – jednostavno, nemam riječi koliko sam zadivljena tim glumcima. Stalno sam na probama i oni su u potpunosti posvećeni, jer ovo jest komad o umjetnosti, o kazalištu, o našim strahovima, ljubavima, snovima, uspjesima i anksioznostima. Predstava govori o kazalištu, ali i o svijetu i društvu, o traženju izlaza iz složenih, kompliciranih situacija. Drago mi je da je predstava toliko živa i da završavamo dramski program upravo s ovakvom izvedbom. Trud glumaca predstavlja fascinantan rad i publika će vidjeti zaista genijalne izvedbe. - rekla je Bulić.

Redatelj Janusz Kica istaknuo je kako rad na Čehovljevim djelima otvara prostor za introspektivno promišljanje i ljudsku povezanost. Naglasio je i posebnost suradnje s ansamblom te izazov scenskog postavljanja u jedinstvenom ambijentu otoka Lokruma.

- Imam osjećaj da postajemo bolji ljudi kad radimo Čehova. U njegovim djelima postoji tajna – autor sve iznimno jasno vidi i pred nas stavlja zanimljive izazove. Iako smo pobjegli iz Grada i svakodnevno se nadamo da nas vjetar neće iznenaditi, Lokrum i magična atmosfera samostana pružaju nam nešto posebno. Prostor nije jednostavan, pogotovo kada se na otvorenom prikazuje komad koji se događa u intimnim sobama, ali mislim da smo uspjeli prenijeti tu atmosferu publici. - kazao je redatelj.

Glumica Nina Violić koja utjelovljuje Irinu Nikolajevnu Arkadinu istaknula je koliko joj znači rad s Kicom i ansamblom.

- Sjećam se u ZKM-u Galeba kad je Doris igrala Arkadinu i htjela sam tu ulogu igrati odavno. Nevjerojatno mi je da s Januszem nisam nikako radila svih ovih godina. Na probama smo bili sretni i zadovoljni jer je predstava jako brza, energična i iskrena. Kad čujem kolege, osjećam predivan gušt što igram s tako velikim glumcima i talentiranim ansamblom – svi u mi genijalni! - istaknula je Violić.

Dramaturginja Lada Kaštelan objasnila je svoj pristup tekstu i jeziku predstave.

- Uvijek tražimo jezik koji je jezik predstave, nisam ovo radila zato što mi se to radi, već da probamo pronaći radnju i poantu svake rečenice. Koristili smo malo proširenu verziju, novootkrivenu i tiskanu kod nas, koja ima ponešto više nego uobičajena verzija, ali radi se o izvedbi iz prve praizvedbe u Petersburgu, koja je tada navodno propala. Neke rečenice će iskusnim poznavateljima Čehova možda zvučati neobično, ali upravo je to poanta – i toga nema puno. - kazala je Kaštelan.

Glumac Filip Šovagović istaknuo je kako je zanimljivo analizirati komad i pratiti njegove uspješne i neuspjele izvedbe.

- Mislim da je ovaj komad skok u puno entuzijazma i želje da se detektira osnovni problem, što je iz perspektive mog lika, Sorina – birati između ambicije kao najvećeg neprijatelja i spoznaje da se život bliži kraju, da je možda promašio put prema vječnosti. Na taj način otkrivamo taštinu i ego koji nas često koče da živimo opušteniji život. - istaknuo je Šovagović.

Scenograf Marko Japelj istaknuo je da je lokacija poput Lokruma pravi dar za scenografiju.

- Može biti i katastrofa, jer se radi o vanjskom prostoru, na otoku, i može donijeti mnogo izazova. No, uz profesionalnu i ljudsku podršku te izuzetno ugodnu atmosferu cijele ekipe Dubrovačkih ljetnih igara – tehničke i organizacijske – uvjeren sam da ćemo posao obaviti jako dobro. - kazao je Japelj.

U trećem premijernom naslovu, Galeb A. P. Čehova, predstavlja se velika priča o životu i kazalištu, a koja je u svojoj srži priča o ženama te preko sudbina ženskih uloga osjeća se Čehovljeva duboka naklonost prema ženskim likovima.

Uz redatelja Janusza Kicu i dramaturginju Ladu Kaštelan, koja je ujedno i prevoditeljica, autorski tim čine scenograf Marko Japelj s asistentom Linom Martinom Japeljom, kostimografkinja Doris Kristić s asistenticom Petrom Bobić, skladatelj Hrvoje Nikšić, oblikovatelj svjetla Aleksandar Čavlek, inspicijent Roko Grbin te asistentica redatelja Antonela Tošić.

Glumačku podjelu čine: Nina Violić kao Irina Nikolajevna Arkadina, Bernard Tomić kao Konstantin Gavrilovič Trepljov, Filip Šovagović kao Pjotr Nikolajevič Sorin, Ružica Maurus kao Nina Mihajlovna Zarečnaja, Nikša Butijer kao Ilja Afanasjevič Šamrajev, Doris Šarić - Kukuljica kao Polina Andrejevna, Tena Nemet Brankov kao Maša, Janko Popović Volarić kao Boris Aleksejevič Trigorin, Elvis Bošnjak kao Jevgenij Sergejevič Dorn te Igor Kovač kao Semjon Semjonovič Medvedenko.

Kako je zapisala dramaturginja Lada Kaštelan, u ljeto godine 1895. tridesetpetogodišnji Anton Pavlovič Čehov, književnik i liječnik, povukao se u svoj ljetnikovac u Melihovu pisati dramu koju je od njega naručilo jedno peterburško kazalište. Nadlijetali su ga galebovi s obližnjih jezera, lajao je neki pas, u posjet su mu povremeno dolazili prijatelji i prijateljice, većinom glumci i pisci, sa svojim ljubavnim i umjetničkim problemima, istim kakve je imao i on (pisma i bilješke u kojima je to posvjedočeno dostupni su u arhivima.)

Njihove i svoje probleme razdijelio je likovima komada koji je pisao i kao da je pomoću njih obavljao neki dijagnostički zahvat na sebi, ponirući duboko i dopirući do same srži stvari. Neki od likova jesu umjetnici, i to slavni i uspješni, neki uopće nisu, neki bi to htjeli biti pod svaku cijenu, neki žale što to nisu. Slavna glumica, uspješni pisac, mladi ambiciozni pisac, mlada buduća glumica, liječnik, umirovljeni pravnik, upravitelj imanja, njegova žena i kći, učitelj. Svi imaju svoje želje, strahove, ambicije, snove, sumnje, opsesije, zanesenosti, krize, razočaranja, iluzije. Mreža njihovih odnosa je gusta i isprepletena, a konstelacija u kojoj ih zatječemo na početku ostavit će posljedice na sve njih, između trećeg i četvrtog čina prolaze dvije godine i ništa više nije isto.

Sudbine tih likova Čehov nam pokazuje s nevjerojatnom jednostavnošću i lakoćom, predaje nam ih bez objašnjavanja i deklarativnosti, na nama je da ih tumačimo onako kako možemo u skladu sa svojim iskustvom i osobnošću. I u skladu s vremenom u kojem živimo i koje nas oblikuje.

Galeb je praizveden u Peterburgu 1896., i sljedećih sto trideset godina nije prestao slijetati na kazališne pozornice širom svijeta. Teme koje dotiče i dalje nas se itekako tiču, danas možda još i više nego prije, u našem narcisoidnom društvu spektakla opsjednutom brzim uspjehom, slavom i vidljivošću, prožetom krizom identiteta i neprestanom potragom za novim. U svakom slučaju Galeb je možda najlucidniji komad o kazalištu svjetske dramske literature. A kazalište je uvijek metafora života, nije li?

Janusz Kica rođen je 1957. godine u Wroclawu u Poljskoj. Studirao je teatrologiju na Jagielonskom sveučilištu u Krakovu, nakon čega početkom osamdesetih godina odlazi u Njemačku, gdje je studirao teatrologiju i povijest umjetnosti na Sveučilištu u Kölnu. U Njemačkoj je radio kao redatelj i scenograf u raznim kazalištima, a od 1986. do 1989. godine bio je stalno zaposlen kao asistent redatelja, kasnije i redatelj, u Wuppertaler Bühnen, kazalištu koje je proslavila Pina Bausch. Otad uglavnom režira u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Italiji, Sloveniji i Hrvatskoj. Janusz Kica dobitnik je brojnih kazališnih nagrada, uglavnom u Sloveniji i Hrvatskoj. Među najznačajnijima su slovenska državna nagrada za umjetnička dostignuća kao i pet Borštnikovih nagrada (1996. za Kafkinu „Ameriku“, 1997. za Shakespeareovu „Ukroćenu goropadnicu“, 1998. za Calderonov „Život je san“, 2003. za Shakespeareov „San Ivanjske noći“ i 2005. za „Primirje“ Prima Levija). U Hrvatskoj je primio nekoliko nagrada za adaptacije klasika i uprizorenja suvremenih dramskih tekstova (uključujući Williamsovu „Noć iguane“ 2005. u Splitu i Matišićeve „Ljude od voska“ 2019. u Zagrebu).

Brod za Lokrum za vrijeme trajanja izvedbi isplovljava u 20:15 sati, a brod za povratak po završetku predstave. Predstavu je podržala Moja Farmacia.

Ulaznice za sve izvedbe Galeba su rasprodane, a ulaznice za druge izvedbe 76. Dubrovačkih ljetnih igara dostupne su preko festivalskih mrežnih stranica www.dubrovnikfestival.hr ili servisa www.ulaznice.hr, na blagajni u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1) svakim danom od 9 do 21:30 te ispred zgrade DTS-a (Vukovarska ulica) od ponedjeljka do petka od 10 do 17 sati. Kupnjom Mastercard karticama ostvaruje se 10% popusta, a za iznose iznad 70 € omogućeno je obročno plaćanje Mastercard karticama na 2 ili 3 rate.

DLJI

Donacijski koncert Mladi za mlade ovog ljeta zaključit će bogat glazbeni program u Dvoru! Kupite ulaznice i podržite naše najbolje mlade glazbenike u subotu, 23. kolovoza u 21 sat u atriju Kneževa dvora.

Na koncertu će nastupiti izvanredni mladi talenti: violinist Matej Mijalić, pobjednik međunarodnog natjecanja Ferdo Livadić, tenor Filip Filipović, dobitnik nagrade Hrvatske glazbene mladeži Ivo Vuljević, klavirska pratnja Lana Bradić uz komorne sastave Umjetničke škole Luke Sorkočevića. Pomno odabrani program započet će skladbom Romance Amy Beach, a završiti Granadom Augustína Lare.

Sav prihod od kupljenih ulaznica, kao i donacija, ide za podršku mladim glazbenicima Umjetničke škole Luke Sorkočevića, da im omogućimo sudjelovanje na natjecanjima. Kupnjom ulaznica za koncert ili donacijom na navedeni broj računa podržite naše mlade talente! Dajmo im vjetar u leđa na njihovom umjetničkom putu! Vaša podrška - njihova pobjeda!

Igre daruju koncert, darujte i vi!

IBAN: HR6524070001100020011 otvoren kod OTP banke (naznačiti DONACIJA MLADI ZA MLADE)

Matej Mijalić (2000., Rijeka) violinu je počeo učiti sa osam godina u Glazbenoj školi Ivana Matetića Ronjgova, a s dvanaest nastavlja usavršavanje na „Hochbegabte kursu“ u Beču u klasi Marine Sorokowe. Studij započinje 2017. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi Leonida Sorokowa, gdje osvaja niz međunarodnih nagrada, uključujući apsolutne pobjede na natjecanjima „Mladi Virtuozi“, „Lions Grand Prix“, „Mark and Pioneer“ i „Rudolf Matz“. Godine 2020. nagrađen je Rektorovom nagradom za ulogu koncertnog majstora, a 2021. nastupa s Brahmsovim koncertom uz Zagrebačku filharmoniju, za što dobiva Dekanovu nagradu i nagradu Fonda „Stjepan Šulek“. Posebno se ističe nagradom Ferdo Livadić 2024. te diplomom Darko Lukić 2025. Nastupao je u Hrvatskoj i diljem Europe s ansamblima poput Zagrebačkih solista, Rucner kvarteta, Ansambla Cantus i „L’orchestre de la Garde Républicaine“ u Parizu, gdje je izveo Čajkovskijev koncert za violinu. Za HRT je snimio „Slavensku sonatu“ Josipa Štolcera Slavenskog. Studije je nastavio na Royal Academy of Music u Londonu sa stipendijom, a od 2024. usavršava se i u Parizu u klasi Nemanje Radulovića u sklopu „L’Académie Philippe Jaroussky“. Svira na violini Giuseppea Gagliana iz 1791. godine, a od 2025. zaposlen je kao asistent za violinu na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.

Tenor Filip Filipović (1997.) diplomirao je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi Giorgia Suriana, a usavršavao se na Queen Elisabeth Music Chapel u Belgiji kod José Van Dama, Sophie Koch i Stéphanea Degouta. Dobitnik je brojnih nagrada, među kojima se ističu Ferdo Livadić za najbolju umjetničku osobnost, prva nagrada na natjecanju Papandopulo te druga nagrada na međunarodnom pjevačkom natjecanju Hans Gabor Belvedere 2023. godine. Nagrađen je i priznanjem Zagrebačke filharmonije Mladi glazbenik 2023.
Nastupao je na festivalima poput Dubrovačkih ljetnih igara, Osorskih glazbenih večeri, Samoborske glazbene jeseni i Music Chapel Festivala u Belgiji uz Bruxellesku filharmoniju. Redovito surađuje s HRT-ovim Simfonijskim orkestrom i Zborom te Zagrebačkom filharmonijom, izvodeći djela Rossinija, Mozarta, Verdija i Beethovena. Pjevao je pod ravnanjem uglednih dirigenata poput Ivana Repušića, Plácida Dominga i Antonella Allemandija.
Debitirao je ulogom Mehmeda Sokolovića u operi Nikola Šubić Zrinjski u HNK Zagreb, a nastupao je i u HNK Rijeka i HNK Split. Kao član ansambla HNK Zagreb ostvario je niz uloga, među kojima se izdvajaju Ismaele (Nabucco), Tamino (Čarobna frula), Alfred (Šišmiš), Alfredo (Traviata), vojvoda od Mantove (Rigoletto) i Ferrando (Così fan tutte). Njegov najnoviji repertoarni dodatak je Ruggero u Puccinijevoj La rondine.

Ulaznice za ove izvedbe i druge programe 76. Dubrovačkih ljetnih igara dostupne su preko festivalskih mrežnih stranica www.dubrovnikfestival.hr ili servisa www.ulaznice.hr, na blagajni u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1) svakim danom od 9 do 21:30 te ispred zgrade DTS-a (Vukovarska ulica) od ponedjeljka do petka od 10 do 17 sati. Kupnjom Mastercard karticama ostvaruje se 10% popusta, a za iznose iznad 70€ omogućeno je obročno plaćanje Mastercard karticama na 2 ili 3 rate.

DLJI

Turistička zajednica Općine Dubrovačko primorje u suradnji s Malim Linđom OŠ Slano te Općinom Dubrovačko primorje organiziraju manifestaciju „Festa od folklora”, koja će se održati u subotu, 23. kolovoza, u 20 sati na Trgu hrvatskih velikana u Slanom.
Na pozornici će zasjati Mali Linđo OŠ Slano, a pridružit će im se i gosti:
 
FA Lisinski - mlađa dječja skupina: igre i plesovi Slavonije, starija dječja skupina: bunjevački plesovi i momačko nadigravanje
KUD Metković - pjesme i plesovi neretvanskog kraja
FS Poloneza Orebić
KUD „Stjepan Radić” Pridvorje
 
Publika će imati priliku uživati u bogatstvu narodnih pjesama, plesova i nošnji, a manifestacija je prilika za očuvanje i prijenos tradicijskih vrijednosti na mlađe generacije, kao i za druženje na prekrasnoj slanskoj rivi.
 
Nakon nastupa KUD-ova, slijedi nastup gosta iznenađenja – ovogodišnjeg pobjednika The Voice kidsa – Marina Vrgoč.

TZO Dubrovačko primorje

U sklopu manifestacija „Ulicama našeg Grada“, Turistička zajednica grada Dubrovnika i Grad Dubrovnik i u drugoj polovici kolovoza nastavljaju s bogatim kulturno-zabavnim programom. Od 18. do 24. kolovoza 2025. posjetitelje očekuju večeri glazbe, animiranih filmova, kazališta i klapske pjesme na gradskim i otočnim lokacijama.

Tjedan započinje u ponedjeljak, 18. kolovoza u 22 sata na šetnici Uvale Lapad uz glazbeni nastup Tria Laus. U utorak, 19. kolovoza, u isto vrijeme i na istom mjestu, nastupa klapa Malfi.

Petak, 22. kolovoza donosi bogat program na tri različite lokacije. Na šetnici Uvale Lapad, u 22 sata nastupa Kvartet Taliri, dok se istovremeno u Suđurđu na otoku Šipanu održava „Ribarska noć“ uz koncert Matka i Brane. Na plaži Banje, u sklopu tradicionalne „Noći Ploča“, u 22 sata nastupa legendarna rock grupa Zabranjeno pušenje.

U subotu, 23. kolovoza, u Malom Zatonu u 20:30 na ljetnoj pozornici prikazuje se animirani film „Klinci u akciji / Buffalo Kids“. Na Lopudu, u Kneževu dvoru, u 20 sati Kazališna družina Kolarin izvodi predstavu „Matrimonijo“. U 22 sata, na šetnici Uvale Lapad, večer zatvara nastup klape Karaka.

Nedjelja, 24. kolovoza donosi dva glazbena događanja. Na Lopudu, u crkvi sv. Nikole, u 21 sat nastupa kvartet saksofona „Jovial“ u sastavu: Patrik Prežgaj, Luka Norac, Jakov Varezić i Filip Dujmović. U Dubrovniku, u Uvali Lapad na teniskim terenima, u 21:30 održava se koncert klape Sveti Juraj.

TZ grada Dubrovnika