Dubrovački gradonačelnik Mato Franković u utorak se sastaje s predstavnicima, kako se navodi u pozivu Grada Dubrovnika, udruženja Lines International Association (CLIA) i predstavnicima vodećih svjetskih društava za kružna putovanja.

Sudjelovat će tu i predstavnici Lučke uprave Dubrovnik, kao i predstavnici turističkog sektora. No, ima u priopćenju iz Ureda gradonačelnika i jedan dio koji poprilično mijenja sukus Frankovićevog pogleda na dolaske gostiju s kruzera.

Naime, u priopćenju se navodi kako je ovom sastanku prethodio sastanak gradonačelnika Frankovića s predstavnicima vodećih svjetskih društava za kružna putovanja i čelnicima CLIA-e održan u Hamburgu u rujnu 2017. godine te da je nakon sastanka u Hamburgu formirana stručna radna skupina koja će u idućem razdoblju raditi na pilot-projektu „Respect the City“.
"Krajnji cilj pokrenute inicijative nije ograničenje broja gostiju s brodova na kružnim putovanjima nego, kako je više puta istaknuto, podizanje kvalitete pružene usluge svim skupinama posjetitelja Dubrovnika kao i cjelokupnog turističkog proizvoda destinacije." - piše u priopćenju.

To je u potpunom proturječju upravo s onim što je uistinu govorio Mato Franković, koji od preuzimanja dužnosti kazuje kako treba smanjiti broj putnika s kruzera, odnosno ograničiti broj gostiju s kružnih putovanja na četiri tisuće u jednom trenutku.

Tako je u lipnju, skoro odmah po preuzimanju gradonačelničke dužnosti, Franković kazao kako je "činjenica da smo do sada godinama uspješnost u turizmu brojali brojkama, odnosno brojem ljudi koji su dolazili u naš grad", dodajući da "od iduće godine nećemo dopustiti više od četiri tisuće ljudi istovremeno s kruzera u Gradu".

APSURD; PISAO VLASTITOM STRANAČKOM POBOČNIKU

U srpnju je Franković pisao ministarstvima i Lučkoj upravi Dubrovnik, odnosno njezinom ravnatelju i svom stranačkom pobočniku Blažu Pezu, od kojega ga dijeli niti kilometar zračne linije, o nužnosti upravljanja dolascima kruzera.

"Dugoročni cilj Grada Dubrovnika jest osigurati da u jednom trenutku unutar zidina ne bude više od 4.000 gostiju s brodova na kružnim putovanjima. Smatramo da je to optimalan broj koji osigurava kvalitetan život građanima Dubrovnika, a našim gostima najbolji mogući doživljaj putovanja i uživanja u ljepotama i svekolikoj ponudi Dubrovnika. Uvjeren sam da se taj cilj može postići boljim planiranjem i disperzijom termina dolazaka brodova za što je nužno zajedničko djelovanje." - pisao je tada Franković.

PISAO I UDRUŽENJU KRUZERSKIH KOMPANIJA O SMANJENJU GOSTIJU S KRUZERA

Nadalje, u kolovozu je Franković pisao udruženju kruzerskih kompanija, u kojem ih je obavIjestio kako će smanjiti broj dolazaka gostiju s kruzera.

“Ne može nam se dogoditi da bude 6 kruzera dnevno jer mi to ne možemo podnijeti i jasno je da je povijesna jezgra limitirana, da u nju ne može stati više od 8 tisuća, to su i Unescove smjernice. Mi možemo podnijeti 4 tisuće gostiju s kružnih putovanja i to je nešto što može funkcionirati". - napisao je Franković.

Također, ponovo u kolovozu sastao se s Pezom, kojega je obavijestio kako "Grad Dubrovnik iznimno respektira cruising turizam i uvažava benefite koje ovaj vid turizma donosi ukupnoj privredi Dubrovnika", ali je istaknuo "kako u danima vršnih opterećenja prometa, posebice tijekom srpnja i kolovoza, kada samo tijekom nekoliko jutarnjih sati u Grad uđe i preko sedam tisuća putnika s kruzera, uz oko 25 tisuća gostiju u različitim smještajnim objektima, to predstavlja problem za redovno funkcioniranje grada".

Pak, kako se navodilo u tadašnjem priopćenju iz Ureda gradonačelnika, Pezo je Frankovića izvijestio "kako su poduzeti određeni koraci u cilju ravnomjernijeg tjednog i dnevnog rasporeda ticanja brodova već za sezonu 2018. godine". A što je u biti u raskoraku s Pezovim opisom radnog mjesta, budući da bi on trebao štititi interese države, kojoj veći broj ticanja znači i veću zaradu.

Franković je na istom sastanku kazao "kako se moramo orijentirati na smanjenje broja brodova koji uplovljavaju u jednom danu odnosno poticati njihovu disperziju na dnevnoj i tjednoj bazi".

Govorio je Franković o gostima s kruzera i u drugim prigodama, tako se sastao s dubrovačkim turističkim predstavnicima, održao i spomenuti sastanak u Hamburgu, gdje se izborio za izmjenu termina dolazaka brodova u idućim sezonama, posjećivao Kotor gdje je govorio o istoj temi...

ŠTO JE "RESPECT THE CITY"...

Projekt "Respect the City" Franković je prvi put predstavio u Jutarnjem listu, u kolovozu, kad je najavio kažnjavanje gostiju zbog nepriličnog odijevanja, dodajući da će se prije toga gosti upozoriti da ulaze u živi muzej kad ulaze u povijesnu jezgru. Najavio je i (ne)mogućnost parkiranja i zaustavljanja na Pilama.

"Za sve goste koji dolaze na jednodnevni izlet s područja od Splita do Budve osigurat ćemo tzv. slotove, odnosno vrijeme bukiranja kad mogu doći na Pile. I oni će sami online bukirati termin koji je slobodan u kalendaru, i tada će moći proći na Pile. Stacionirani gosti i nadalje mogu doći kad žele". - rekao je tada Franković.

U međuvremenu je naveo kako će svoju punu realizaciju projekt imati u 2019. godini i kako je njegov osnovni cilj pozicioniranje Dubrovnika kao međunarodne destinacije održivog turizma. Pak, u prosincu na sjednici Vijeća TZ Grada Dubrovnika, rekao je da će ovaj projekt riješiti problem korištenja javnih površina u gradskoj jezgri smanjivanjem broja stolova u restoranima, ali i ukidanjem štandova na Pilama te poboljšati prometnu infrastrukturu Grada.

Možda Franković konkretno o ovom projektu nije govorio kroz smanjenje broja gostiju na kružnim putovanjima, ali ako je smanjenje broja istih svevišnji cilj, čemu onda napominjati kako sami ovaj projekt nema istu namjeru, ako Grad preko drugih struktura radi na rečenom smanjenju?

Pa, ne provodi se "Respect the City" u dolini Neretve, da ne obuhvaća sve ono što je gradonačelnik Franković o istoj temi govorio u raznoraznim prigodama, uvijek nedvosmisleno poručivši kako treba ograničiti broj gostiju s kruzera.

MIJENJA LI GRADONAČELNIK PLOČU?

Jedino, moguće je da Franković polako mijenja ploču oko kruzera, kao što je od izbornih obećanja naovamo puno ploča promijenio, pa je možda čak i uvidio kako gužve u Dubrovniku nastaju i kad nema turista s kruzera, kao što je bio slučaj prošloga ljeta, a da se istovremeno od gostiju s kruzera itekako može živjeti. Drugim riječima, da tu prihodi nisu samo u, kako se zna reći, dva prodana kineska suvenira. I da, naposljetku, problem se ne mora riješiti šeganjem grane na kojoj se sjedi.

Ako ploču nije promijenio, jednom bi se svi skupa mogli uvjeriti kako podizanje kvalitete pružene usluge svim skupinama posjetitelja Dubrovnika ne leži samo na problemu gostiju s kružnih putovanja. Ali i da se kvaliteta ne postiže s bezbroj kružoka, deklaracija ili strategija, već samo i jedino pametnim odlukama.

Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru od siječnja do kraja prosinca turističke 2017. ostvareno je 18,5 milijuna dolazaka i 102 milijuna noćenja. Riječ je o povijesnim turističkim rezultatima za Hrvatsku koja je ove godine potvrdila poziciju jedne od najpopularnijih turističkih destinacija koja privlači sve više gostiju tijekom svih dijelova godine.

Ministar turizma Gari Cappelli i direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić zadovoljni rezultatima u 2018. godini najavljuju snažniji razvoj cjelogodišnjeg turizma koji počiva na održivom razvoju i destinacijskom menadžmentu.

- Turistički rezultati u 2017. godini, a posebice tijekom pred i posezone najbolji su pokazatelj kako se u kratkom razdoblju mogu napraviti ključni pozitivni iskoraci. Upravo je zato naša intencija i u 2018. nastaviti s unapređenjima kako bismo Hrvatsku daljnje pozicionirali kao cjelogodišnju destinaciju, a time omogućili konkurentnije poslovanje poduzetnika u turizmu, daljnje investicije, bolje uvjete za turističke djelatnike te dodatno potaknuli cjelokupno hrvatsko gospodarstvo. Uz ključne zakonodavne izmjene te kroz druge programe i aktivnosti Ministarstva turizma i HTZ-a, vjerujem da će 2018. biti itekako uspješna te da ćemo stvoriti nove osnove za daljnji razvoj hrvatskog turizma.- rekao je ministar Cappelli.

Direktor Glavnog ureda HTZ-a Staničić naglasio je važnost zadržavanja pozitivnih trendova u ovoj godini.

- Hrvatska turistička zajednica će tijekom 2018. provoditi niz aktivnosti koje za cilj imaju još efikasniju promociju na različitim tržištima diljem svijeta te unapređenje suradnje s partnerima na stranim emitivnim tržištima. Pritom će naglasak biti na daljnjem proširenju programa i uvođenju novih aviolinija. Siguran sam da će svoj nemjerljivi doprinos ponovno dati i hrvatski turistički sektor koji je svake godine sadržajno sve bogatiji i konkurentniji. Naime, Hrvatska je danas vrlo zanimljiva i popularna destinacija, kako za turiste, tako i za poslovne subjekte, a kako bi zadržali njihov interes moramo zadržati pozitivno ozračje i trendove rasta. - kazao je Staničić.

Inače, Hrvatska turistička ponuda u ovoj će godini biti predstavljena na 26 turističkih sajmova na kojima će nastupati Hrvatska turistička zajednica. Od tog broja, bit će realizirani nastupi na devet specijaliziranih sajmova koji obuhvaćaju nautičku, kongresnu i kamping ponudu dok će novi vizualni koncept i novo kreativno rješenje štanda HTZ-a po prvi puta biti predstavljeno na sajmu ITB Berlin u ožujku. S ciljem postizanja još boljih rezultata na pojedinim tržištima predviđeno je proširenje sadašnje mreže predstavništva s novim uredima u Šangaju, Seulu, Los Angelesu i Rimu.

Rekordna godina u dolascima i noćenjima

Promatrajući period od siječnja do prosinca, strani turisti su ostvarili 16,5 milijuna dolazaka i 89,8 milijun noćenja, a poraste bilježe i domaći turisti koji su ostvarili 12 milijuna noćenja te rast od 14 posto. U razdoblju od siječnja do kraja prosinca najviše je noćenja ostvareno u Istri (28 milijuna noćenja), Splitsko-dalmatinskoj županiji (19 milijuna noćenja) te na Kvarneru (18,6 milijuna noćenja). Slijede Zadarska županija (13,7 milijuna noćenja), Dubrovačko-neretvanska županija sa 8,5 milijuna noćenja, Šibensko-kninska sa 7,1 milijuna noćenja, Ličko-senjska županija s 3,2 milijuna noćenja te Zagreb s 2,3 milijuna noćenja. Na kontinentu je ostvareno 2 milijuna noćenja, a najviše noćenja je ostvareno u Karlovačkoj županiji (576 tisuća noćenja), Krapinsko-zagorskoj županiji (322 tisuća noćenja) te u Osječko-baranjskoj županiji (188 tisuća noćenja).

Tijekom dvanaest mjeseci najviše noćenja ostvarili su turisti iz Njemačke (20,7 milijuna noćenja), Slovenije (10,1 milijuna noćenja) i Austrije (7,6 milijuna noćenja). Izvan europskih zemalja, najviše noćenja su ostvarili gosti iz Sjedinjenih Američkih Država (1,4 milijuna noćenja), Australije (667 tisuća noćenja), i Južne Koreje (533 tisuće noćenja).

Top destinacije po noćenjima su Dubrovnik, Rovinj, Poreč, Medulin i Umag. Od ukupnog broja noćenja najviše ih je ostvareno u objektima u domaćinstvu (35 milijun noćenja), hotelima (25 milijuna noćenja) te kampovima (19 milijuna noćenja), dok je u nautičkom charteru tijekom dvanaest mjeseci ostvareno 3,2 milijuna noćenja.

Prihodi od turizma tijekom srpnja, kolovoza i rujna 2017. u porastu 9,8 posto

Prema podacima Hrvatske narodne banku, u prvih devet mjeseci 2017. godine prihodi od turizma su iznosili 8 milijardi i 724 milijuna eura, što u odnosu na isti period prošle godine predstavlja rast od 10 posto, odnosno 822 milijuna eura.

U trećem tromjesečju, odnosno srpnju, kolovozu i rujnu 2017. godine prihodi od turizma iznosili su 5 milijardi i 992 milijuna eura od stranih gostiju, što u odnosu na isti period prošle godine predstavlja rast od 10 posto, odnosno 533 milijuna eura.

U prvih devet mjeseci udio prihoda od putovanja – turizma u ukupnom BDP-u u tekućim cijenama iznosio je 24 posto što je za 0,9 postotnih poena više nego u istom razdoblju prethodne godine.

N.M.

U stan u Mokošici koji je gradonačelnik Mato Franković temeljem odluke Gradskog vijeća namijenio ustupiti pedijatru nedavno je neovlašteno ušao 50-godišnji branitelj Ivica Buterin. Buterin je inače javnosti poznat još od 2015. godine, kada je zajedno s drugim braniteljem Ivom Banovićem na parceli u Peytonu pokušao započeti radove na izgradnji stambeno-poslovne zgrade, a u čemu su ih spriječili stanari zgrade na Putu Iva Vojnovića 48/50, tvrdeći kako je parcela sastavni dio njihove zgrade. Buterin sukladno zakonu kao invalid Domovinskog rata ima pravo na stambeno zbrinjavanje.

„Ili provala u gradski stan ili kampiranje pod šatorom pred Gradskom vijećnicom,” tako Ivica Buterin u jednom lokalnom tjedniku opravdava svoj čin zaposjedanja stana od 66 kvadrata u vlasništvu Grada Dubrovnika.

Buterin je inače, zajedno s bivšim braniteljem Ivom Banovićem od bivše gradonačelnice Dubravke Šuice dobio zemljište u Peytonu. Na omanjoj parceli, koja stanarima obližnjih zgrada služi kao parking, Buterin i Banović trebali su graditi stambeno-poslovnu zgradu. No, zaustavili su ih stanari zgrada na Putu Iva Vojnovića, dokumentima potkrepljujući kako sporna čestica pripada njihovoj zgradi.

Uvjereni kako im je Grad protuzakonito ustupio zemljište stanari tada pokreću nekoliko sudskih sporova, a kao krucijalni dokaz da su u pravu nude dokumentaciju iz koje je vidljivo ne samo da je zgrada izgrađena sukladno građevinskoj dozvoli i u previđenim gabaritima već i da se na čestici darovanoj Buterinu i Banoviću nalazi dio podzemnog skloništa njihove zgrade s ulazom i izlazom te pripadajućim skalinima koji su konstruktivni dio zgrade.

Inače Buterinu i Banoviću Šuica je dodijelila zemljište 2009. godine, a u ugovoru koji su tada s njome potpisali stajala je klauzula prema kojoj su u roku od godinu dana trebali ishodovati dokumentaciju potrebnu za izgradnju zgrade. Kako Buterin i Banović u zadanom roku nisu uspijevali prikupiti svu dokumentaciju, gradonačelnik Andro Vlahušić im je, tvrdili su tada stanari u Peytonu, produživao rokove.

Buterin i Banović u Peytonu su trebali graditi četiri stana, tri poslovna prostora i podzemnu garažu s 14 parkirnih mjesta te 4 vanjska parkirna mjesta.

Zemljištem u Peytonu još se prošle godine bavilo i Gradsko vijeće Grada Dubrovnika. Na sjednici 27. lipnja 2016. usvojilo je zaključak prema kojemu se „od Upravnog odjela za gospodarenje nekretninama i Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i graditeljstva Grada Dubrovnika traži da izvrše očevid i utvrde činjenično stanje na terenu u svezi podzemnih skloništa s izlazima stambenih zgrada na adresi Iva Vojnovića 44/56 i 48/50, a u suradnji s predstavnicima suvlasnika navedenih stambenih zgrada te da u roku od 30 dana pisano izvijeste Gradsko vijeće o očevidu i utvrđenim činjenicama“.

U istom zaključku „od gradonačelnika i predsjednika Gradskog vijeća i predstavnika upravnih odjela traži se da žurno organiziraju sastanak s predstavnicima nadležnih upravnih odjela, investitora i stanara“.

Očevidom je utvrđeno da se „na čestici zemlje 606/7 k.o Gruž, koja u naravi predstavlja pristupni put postojećim garažama, na sredini puta otprilike nasuprot ulazu u zgradu Iva Vojnovića 44 nalazi okrugli metalni poklopac ulaz/izlaz u sklonište primjera cca 60 centimetara. Čestica zemlje 608/5 i 60871 nalazi se u dva nivoa s tim da je niži nivo bliže zgradi 48/50. Dužimice, južno od sredine zgrade na čestici 608/1 cca 7 do 8 metara udaljenoj od zida okrenutog prema putu Iva Vojnovića nalazi se također metalni poklopac ulaza/izlaza iz skloništa promjera cca 60 centimetara“.

Inače, iz očevida kojeg je proveden sukladno zaključku Gradskog vijeća tako je i više nego očito da Buterin i Banović na dodijeljenoj im parceli u Peytonu ne mogu graditi. No, stanare u Peytonu više brine činjenica da unatoč zaključku Gradskog vijeća usvojenom još prije više od godinu i pol dana nije učinjeno ništa čime bi se i službeno onemogućio bilo kakav pokušaj izgradnje na spornoj parceli.

Još više čudi činjenica da Grad još uvijek Buterinu nije ponudio zamjensko rješenje kojim bi se riješilo njegovo stambeno pitanje na koje kao bivši branitelj i invalid Domovinskog rata ima pravo.

Čudi i činjenica da Grad još uvijek nije riješio probleme sa stanarima koji se bespravno koriste gradskim socijalnim stanovima. Nedavno je i sam gradonačelnik Franković izjavio kako će objaviti popis stanara koji su nelegalno i mimo zakonski zadanih uvjeta u gradskim stanovima, ali to još uvijek nije učinio.

“Ususret sv. Vlahu”, ciklus različitih kulturnih događanja četvrtkom kao dalja priprava za svetkovinu zaštitnika Dubrovnika i Dubrovačke biskupije,apočinju u četvrtak, u 19,30 sati u dvorani sv. Ivana Pavla II. u Dubrovniku.

Prvog četvrtka predavanje na temu „Sveti Vlaho ispod Republike – javno i/ili intimno“ održat će dr. sc. Ivica Prlender, koji predavanje najavljuje sljedećim riječima:

„U tisućgodišnjem slijedu štovanja našega Parca nastojati će se na razaznavanju njegove, često opisivane, makar i različito interpretirane, javne uloge, ali i – susljedno većoj ili manjoj rječitosti povijesnih vrela – uloge u intimnim u okvirima duhovnih obzorja davnijeh Dubrovčana. Jer, kao što je društvo bilo podložno stalnim, makar ponekad i krajnje diskretnim, mijenama, ništa manje se nije mijenjao ni osjećajni svijet u dugom vremenskom luku što veže ranosrednjovjekovne naraštaje s onim u predvorju modernog svijeta. Uostalom, protagonistu – gustalo ga to ili ne – oblikuju doživljaji njegovog okruženja. I to, kako javnog tako i onog, nerijetko skrovitog - intimnog.“ - najavio je Prlender.

DPP

Ususret novom Zakonu o prijevozu u cestovnom prometu, Državni zavod za mjeriteljstvo, odnosno Samostalna služba za mjeriteljsku inspekciju, zaključila je u službenom očitovanju da internet aplikacija nije uređaj i ne može biti taksimetar, jer ne izračunava udaljenost u realnom vremenu te nije zakonito mjerilo. Predsjednik Udruženja taksi prijevoznika pri Hrvatskoj obrtničkoj komori Božo Miletić stoga se pita zašto država Uber aplikaciju želi izuzeti od nadzora.

- Zašto su Vlada i nadležno ministarstvo nacrtom prijedloga Zakona o prijevozu u cestovnom prometu išli nasuprot zaključka Državnog zavoda za mjeriteljstvo i suprotno Zakonu o mjeriteljstvu? Propisano je da zakonita mjerila podliježu nadzoru mjeriteljske inspekcije – zašto država želi izuzeti Uber aplikaciju od nadzora? Kome je to u interesu? Građanima sigurno nije.-istaknuo je Miletić.
Naime, iako većina GNSS prijemnika ugrađenih u smartphone uređaje može ostvariti točnost pozicioniranja od 3 do 5 metara, u uvjetima kada je signal blokiran, primjerice u podvožnjacima, ne mogu izračunati poziciju. U tzv. urbanim kanjonima broj vidljivih satelita drastično opada, a prijamnici primaju reflektirani signal, pa mjerna nesigurnost drastično raste, prelazeći i 100 metara. - navodi se u priopćenju Grizli komunikcija, PR agencije taksi udruženja.

- Hrvatska nema službenu digitalnu kartu, neslužbene ne pružaju nikakvu garanciju točnosti i ne mogu se koristiti za naplatu bilo kakvih usluga povezanih sa prijevozom. Postoje inozemna istraživanja koja su pokazala da ta greška može biti i do 40 posto u odnosu na klasične taksimetre, a aplikacije su još uvijek podložne i namjernim manipulacijama.- podsjeća Miletić na stav struke.

N.M.

Novi Zakon o pružanju usluga u turizmu stupio je na snagu 1. siječnja. Što on znači za turističke vodiče za portal Dubrovnikpress.hr objasnio je predsjednik Društva turističkih vodiča Dubrovnik Marko Sjekavica.

Podsjetimo, vodiči su od Ministarstva turizma tražili da isključivo licencirani vodiči mogu obavljati vođenja na vodičkim lokalitetima. A sve kako bi ih se zaštitilo od, počesto, nestručne konkurencije. Sve to obuhvatio je ovaj Zakon.

Sjekavica je kazao više o prednostima Zakona.

- Znači, glavna je prednost, da je, za razliku od prvog prijedloga Zakona, u tekstu koji je usvojen, propisano ekskluzivno pravo turističkog vođenja na zaštićenim lokalitetima, samo osoba s položenim posebnim dijelom vodičkog ispita, za onu županiju u kojoj se ti lokaliteti nalaze. To je upravo ono što je struka od početka tražila. Ostaje još Pravilnik s konkretnim popisom lokaliteta, čije donošenje predstoji od strane ministra Garija Capellija, a koji će, vjerujemo biti na tragu zaštite kvalitete turističke usluge i vodičke profesije. Naime, u nastojanju da Grad sa zidinama mora ostati jedinstveni zaštićeni lokalitet, izričito i snažno nas je podržao gospar gradonačelnik Mato Franković, kao i ravnateljica Turističke zajednice Grada Dubrovnika Romana Vlašić i ravnatelj TZ Županije dubrovačko-neretvanske Vladimir Bakić. - rekao je Sjekavica.

On drži kako je "nedostatak Zakona u tome što nije bilo volje da se u skladu s EU direktivama uvede dvogodišnji program vodičkog obrazovanja".

- Također, iako nominalno propisuje da je pojam vodič rodno inkluzivan, Zakon ostaje nomotehnički rigidan i konzervativan, poput društva čije vrijednosti reflektira, u doba žestoke hajke protiv vrijednosti Istanbulske konvencije te ne uvodi, u skladu sa progresivnim legislativama, rodno osviješten pojam ‘vodičica’, uvažavajući činjenicu da su većina u našoj struci žene. - zaključio je Sjekavica.

Inače, uz obljetnicu priznanja Republike Hrvatske, turistički vodiči su održali akciju besplatnog vođenja građana, upravo kako bi skrenuli pažnju na problematiku vodičkih lokaliteta.

V.Salvia

U palači Ranjina danas je predstavljen projekt ”Europsko stablo godine”, a tim povodom na konferenciji za medije župan Nikola Dobroslavić, ravnatelj Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko – neretvanske županije Ivica Grilec te predstavnici partnera u projektu – Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskih šuma te Hrvatskog agrometeorološkog društva rekli su više o samom projektu.

Ravnatelj županijske Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Ivica Grilec istaknuo je kako se Hrvatska na inicijativu zastupnice u Europarlamentu Dubravke Šuice priključila ovom projektu prošle godine, te da je Javna ustanova kao hrvatskog predstavnika za „Europsko stablo godine“ kandidirala platan na trgu u Trstenome.

- Ovo natjecanje ističe značaj starih pojedinačnih stabla u prirodnoj i kulturnoj baštini Europe koja zaslužuju posebnu brigu i osobitu zaštitu, te naglašavaju ulogu stabala u našem ekosustavu. Ovaj projekt je bitan za Hrvatsku jer će se kroz ovo natjecanje promovirati prirodna baština Republike Hrvatske. Također sljedeći tri godine ćemo organizirati nacionalno natjecanje, lobirat ćemo i poticati druge ustanove diljem Hrvatske da nađu stabla koja mogu doprinijeti zaštiti prirode, promociji prirodne baštine i samih mjesta. Ako platan u Trstenom bude izabran kao ”Europsko stablo godine” dobivamo i jedan novi brend, jedno novo priznanje. - rekao je ravnatelj Grilec te napomenuo kako je cilj ovog natjecanja promocija biološke raznolikosti prirodnih bogatstava diljem Hrvatske.

Župan Dobroslavić čestitao je ravnatelju Grilecu i njegovim suradnicima na tome što su izabrani kao nacionalni koordinatori ovog projekta sljedeće tri godine, a zahvalio se i zastupnici u Europarlamentu Dubravki Šuici na njezinom naporu da Hrvatska uđe u ovo natjecanje.
- Platan u Trstenom od 15. stoljeća predstavlja jedan simbola ovog našeg kraja. Imamo vrijednu prirodnu baštinu i znamo je čuvati kao i njome dobro upravljati. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji je dosta zaštićenih područja, više od 50 posto županije je u mreži Natura, a većinom tih prostora upravlja naša Javna ustanova na čelu s ravnateljem Grilecom. - rekao je župan Dobroslavić.

Inače, samo natjecanje započinje 21. ožujka na Svjetski dan šuma, a završava 11. studenog na Međunarodni dan borbe protiv prirodnih katastrofa proglašenjem pobjednika natjecanja. Kako je istaknuto na konferenciji za medije, glasovanje će biti moguće putem sms poruka od 1. veljače do 28 veljače ove godine, a proglašenje pobjednika će se održati 21. ožujka u Bruxellesu. Više informacija bit će poznato od 25. siječnja na web stranici www.stablogodine.com.

DPP

Ove godine Festa svetoga Vlaha trajat će samo dva dana. Naime, otvaranje Feste pada u petak, sama Festa je u subotu, a već u nedjelju je tako njezino zatvaranje. Tradicionalno, zatvaranje Feste pada u nedjelju, u tjednu kad je njezino otvaranje, a tako će ove godine Dubrovčani svetoga Vlaha slaviti samo dva dana, odnosno u petak i subotu.

Pak, što bi bi bilo da otvaranje Feste pada u subotu? Kako su objasnili iz Dubrovačke biskupije, tada bi se Festa zatvarala u iduću nedjelju, odnosno za osam dana, što će biti slučaj dogodine.

Eto, iako će Festa trajati samo dva dana, sigurno da i ove godine pravog svečeraskog duha, koje je u gradskim ulicama tradicionalno prisutno dok Dubrovnik slavi svog Parca, neće nedostojati.

V.S.

Gradonačelnik Mato Franković donio je Odluku o započinjanju postupka strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja Komolac. Radi se tu o inicijativi Gradskog kotara Komolac, kojom se sukladno GUP-u zahtjeva urbana sanacija bivše industrijsko-gospodarske zone Komolac.

Također, kako se navodi u Odluci, zahtijeva se "i urbana preobrazba dijelova bivše gospodarske zone uz osiguranje održivog razvoja šireg područja odnosno urbanizacija neuređenih i neizgrađenih dijelova građevinskog područja naselja M12, mješovita namjena, pretežito stanovanje srednje gustoće." Cilj je urbano sanirati izrađena i djelomično izgrađena komunalna područja, sanirati postojeću i planirati suvremenu prometnu mrežu i pripadajuća raskrižja, organizirati zelene površine, sanirati divlja odlagališta...

Podsjetimo, još je u predizbornom programu gradonačelnik Mato Franković obećao izgradnju vrtića u Komolcu, a što je ponovio kad je preuzeo dužnost gradonačelnika.

V.S.

Rok završetka radova na pročistaču za vodu ostao je nepromijenjen te bi Dubrovčani pitku vodu, neovisno u utjecaju vremenskih prilikama, trebali piti od 1. lipnja ove godine, ističe se u priopćenju iz gradske uprave nakon današnjeg sastanka gradonačelnika Mato Frankovića sa suradnicima i članova Uprave Vodovoda s izvođačem radova na izgradnji postrojenja s uređajem za pročišćavanje vode za piće.

Predstavnik izvođača radova, francuske tvrtke SUEZ, izvijestio je gradonačelnika i predsjednika Uprave Vodovoda Lukšu Matušića o trenutnim aktivnostima na gradilištu pročistača te je zaključeno da se rok ne pomiče.

D.M.

Stvorili smo međunarodno priznatu Hrvatsku. Slavimo noćas, a onda zasučimo rukave na izgradnji nove demokratske države, rekao je tadašnji predsjednik države Franjo Tuđman, sad već davne 1992. godine uz priznavanje Hrvatske od strane tadašnjih država Europske unije.
Danas, 26 godina poslije, dovoljno je sagledati događanja u ova dva novogodišnja tjedna kako bi uvidjeli da je negdje grubo, grubo zapelo u procesu koji je Hrvatsku trebao gurati naprijed na temeljima zdravog, građanskog društva.

Evo, recimo, slučaj je u Ličko-senjskoj županiji, s kadroviranjem. Ukratko, ljuti se HDZ-ov župan Darko Milinović što nije prošao namješteni natječaj za njegovog kandidata, već ga je namjestio ministar Tomislav Ćorić za svog čovjeka.

Onda je tu i primjer portala Željke Markić, a tekst jedne od autorica sablaznio je javnost budući da se tu osuđuju vlasnici kućnih ljubimaca koji svoje pse puštaju da spavaju u krevetima. "Jesu li ovo slike moderne obitelji", zapitala se autorica u napisu.

A što tek reći za stanovitog Petra Janjića zvanog Tromblon koji u kontekstu graničnog spora sa Slovenijom najavio mornaričku akciju u Piranskom zaljevu. Dapače, postavio je on i ultimatum premijeru Andreju Plenkoviću.

Nadalje, u takvoj, međunarodno priznatoj državi, na stvaranju koje su se "zasukali rukavi", moguće je i da javna televizija pomjeri prikazivanje filma "Ministarstvo ljubavi", koji je utemeljen na čistoj fikciji, samo zato jer su to zatražile nekakve udruge. Štoviše, moguće je tu i da intervenira ministar branitelja Tomo Medved, koji je od HRT-a tražio zabranu prikazivanja filma.

Sva navedena događanja dogodila su se u ovih 15 siječanjskih dana, događanja koja govore da od priznanja nikad nije bilo gore. Jer sve ono što se nekoć moglo smatrati dječjim bolestima, opravdanjima ili okolnostima, danas je tek šaka u oko razumu.

Nije problem u tome što neke udruge traže zabranu prikazivanja filma ili u tome što netko dovodi u svezu kučke i obitelj ili što bi netko zapošljavao. Odnosno, ne bi to bio problem da su to događanja s margina margine društva, kao što to postoji svugdje. Problem je što su to u Hrvatskoj takvi na račun svojih eskapada i dobiju ono što žele. Zato što je normalno da se zapošljava preko veze pa čak i da oni koji su tu ostali "kratkih rukava" sazivaju konferencije za novinare, kao što je normalno da prolaze referendumi Željke Markić ili pritisak na javni servis poput HRT-a.

Sve dok je to normalno, ovo nije i neće biti zemlja za djecu normalnih ljudi.

Razventavanja nakon izbora su neminovna. Bilo je tako 2013., donekle i nakon prijevremenih izbora 2015. godine, ali koliko su sad toga ona donijela dubrovačkoj politici? Momenti su to u kojima pobjednici svoje pozicije učvršćuju, a poraženi se spremaju za smjene generacije.

Dakle, dubrovački HNS i SDP dobili su nove predsjednike, što je zapravo jedina promjena nakon izbora. HDZ, kao apsolutni pobjednik nema potrebe ništa mijenjati, DUSTRA također. Mogao bi jedino DDS, gdje su se na jesen i očekivali izbori. I, DDS, budući da čini vladajuću koaliciju, mogao bi se smatrati pobjednikom izbora, ali tu se valja prisjetiti riječi Pera Vićana koji je kazao u izbornoj noći kako će dati ostavku jer je ostvaren lošiji rezultat, ali i kako će se u listopadu održati Sabor stranke, dodajući kako će predložiti ženu za predsjednicu ukoliko mu se ostavka prihvati.

Danas, od toga nema ništa. A pitanje je i što bi bilo da zaista netko novi, a spominjući ženu vjerojatno je mislio na Terezinu Orlić, naslijedi Vićana na čelu stranke, odnosno ne bi tu bilo za očekivati neke velike razlike u samom "modus vivendiju" DDS-a.

Što se tiče HSS, on je svog novog predsjednika, ali i smjer, dobio prije izbora te tu promjene nije trebalo niti očekivati, budući da je novi šef stranke Vido Bogdanović ostvario relativan uspjeh na izborima, osvojivši jedan mandat u Gradskom vijeću.

I, ostaju HNS i SDP koji su dobili nove predsjednike u vidu Miha Obradovića i Jadrana Barača. Nakon što je Andro Vlahušić podnio ostavku zbog koalicije HNS-a i HDZ-a na državnoj razini, što je označilo i egzodus viđenijih lica dubrovačkog HNS-a poput Matije Čale Mratović, Nenada Vekarića i Marija Tevšića. Ostala je tu struja gradonačelničkog kandidata Valentina Dujmovića pa je tako i Obradović bio logičan izbor. On je dosta aktivan u Gradskom vijeću, kaže kako su već stranci pristupili novi članovi. Iako, nominalno teško je govoriti o novom smjeru budući da se i dalje radi o vidu djelovanja koji je HNS kroz rad Valentina Dujmovića ponudio na izborima u svibnju.

Slično se može reći i za Jadrana Barača, koji je bio kandidat za zamjenika gradonačelnice Tatjane Šimac Bonačić. No, unatoč tome, što se dakle ne radi o nekakvoj opoziciji prethodnom vodstvu SDP-a, rast dubrovačkih socijaldemokrata ostaje nepoznanica, samim tim što je i plafon Barača nepoznat. On uistinu može stranku raščistiti iznutra i udariti neki novi smjer okruživši se energičnim ljudima, a može i zapeti na skalinu koji je SDP doveo tu gdje se nalazi. Što će biti od toga, za sada je na njegovim plećima. Iako se treba reći kako mu je sužen manevarski prostor budući da nije u Gradskom vijeću te tako i njegove ideje ostaju u određenom zapećku.

Ali, jasno je kako i Barač i Obradović, iako nova lica, nisu barem nominalno odmak od prethodnih političkih struktura. Ne mora to biti ništa loše, dapače, ali dosta je različito od onoga što je bilo nakon izbora 2013., kad je HDZ učinio politički „redizajn“. Tada je Mato Franković naslijedio Dubravku Šuicu, koja je držala HDZ u Dubrovačkom dogovoru. Franković je srušio proračun, izazvao prijevremene izbore, s kojim je prije svega dodatno raščistio nedoumice u stranci, ne bi li na koncu zasjeo na gradonačelničko mjesto. Može misliti što tko želi o Frankoviću i HDZ-u i reperkusijama koje je rušenje proračuna donijelo Gradu, ali tako se politički djeluje.

Uostalom, i izbori 2015. donijeli su neke promjene, kad je Željko Raguž izašao iz HSS-a, ne bi li osnovao DUSTRA-u, koja sad sudjeluje u vlasti. Sagledavajući prošlost, stoga je jasno kako je postizborno razdoblje uvijek donijelo neke promjene, koje su se pokazale ključnima u daljnjim političkim promjenama. Za sada, one se ne naziru.

No, i Baraču i Obradoviću, odnosno njihovom članstvu, prije svega potrebno je vrijeme. Izborni ciklus od četiri godine je dug pa još preostaje za vidjeti kako će oni svoje stranke pozicionirati za iduće razdoblje.

Iako promjene političkih pozicija i smjerova u Dubrovniku jesu zabilježene, dojam je na koncu da one nisu odabrane, promjene na političkoj sceni nisu se dogodile kontroliranim razventavanjem, već nekontroliranim propuhom.