Turistička zajednica grada Dubrovnika predstavlja turističku ponudu u Parizu do 19. ožujka na sajmu MAP - Salon Mondial du tourisme u suradnji s predstavništvom Hrvatske turističke zajednice u Francuskoj te sudjeluje na radionici Sell Croatia.

Turistički sajam MAP - Salon Mondial du tourisme i ove godine okuplja veliki broj izlagača i posjetitelja, a uz Turističku zajednicu grada Dubrovnika, svoju ponudu predstavljaja i Turistička zajednica Šibensko kninske županije, TZ Splitsko dalmatinske , TZ Zadarske županije i NP Krka.

Osim turističkog sajma, nakon dvije godine pandemijske stanke, a uslijed velikog interesa francuskih partnera ponovno je organizirana i godišnju Sell Croatia radionica na kojoj su se održali sastanci sa brojnim francuskim organizatorima putovanja i partnerima. Osim TZ grada Dubrovnika na radionici su sudjelovali i predstavnici turističkih agencija iz Dubrovnika: Amathus Travel, Aragosa, Adriatic DMC, i Elite Travel DMC te hotela Hilton Imperial Dubrovnik.

Francusko tržište jedno je od najznačajnijih tržišta za Dubrovnik, a njihovi gosti su na trećem mjestu po ostvarenom turističkom prometu u 2022. godini, kada je zabilježeno 87 459 dolazaka te 282.802 noćenja. Dubrovnik će u ljetnoj sezoni 2023. biti povezan sa sedam francuskih gradova: Bordeaux, Paris, Lille, Lyon, Marseille, Nantes i Toulouse s ukupno 850 letova. Prijevoznici Volotea, Transavia, Air France i EasyJet počinju s letovima u prva dva tjedna ljetne sezone, odnosno krajem ožujka dok Croatia Airlines i Vueling počinju s letovima početkom svibnja.

dpp

Sjednice Gradskog vijeća Grada Dubrovnika od utorka, 21. ožujka prevodit će se na hrvatski znakovni jezik za gluhe i nagluhe osobe. Naime, u namjeri da se osobama s invaliditetom omogući aktivno uključivanje i ravnopravno sudjelovanje u društvu kroz praćenje rada lokalnog predstavničkog tijela, Grad Dubrovnik sklopio je ugovor s kvalificiranim tumačem i prevoditeljem znakovnog jezika Majom Belin.
 
Audio sadržaj sjednice bit će prilagođen gluhim i nagluhim osobama pomoću prevoditelja u kutu ekrana, a prijenos sjednice dostupan je uživo na komunikacijskim kanalima Grada Dubrovnika: internetskoj stranici www.dubrovnik.hr, službenom Youtube kanalu i Facebook stranici. Uvođenjem novog oblika komunikacije omogućit će se integracija osoba s invaliditetom kroz kvalitetno informiranje i sporazumijevanje s drugim članovima zajednice, u skladu s osnovnim načelima Strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom Grada Dubrovnika 2021. – 2025.

Grad Dubrovnik

Kao predstavnik građana ne mogu biti protiv njih. Moram biti uz narod i njihov stav, takav sam uvijek bio i takav ću ostati, sviđalo se to nekome ili ne. - tako je gradonačelnik Mato Franković nakon obilaska završenih radova u Ulici Vladka Mačeka odgovorio na novinarsko pitanje kakav je njegov stav o trasi brze ceste koja bi trebala prolazite poviše Rijeke dubrovačke.

- Možda je moja greška što nisam redovito obavještavao medije o svim sastancima održanim na ovu temu u posljednjih šest godina. Svi su bili upoznati. Ne znam je li ministar bio upoznat, on nije bio na tim sastancima. Ali u posljednjih šest godina sam ja u Županiji imao najmanje šest sastanaka na ovu temu. Dogovorili smo da se izradi studija utjecaja na okoliš koja će do kraja razjasniti svima nama je li to uopće opcija za razmatrati. Ako jest opcija za razmatranje, dogovorili smo da ćemo nakon toga krenuti razgovarati sa stanovništvom i vidjeti koji su to problemi koji muče stanovnike Mokošice i Komolca. - rekao je Franković.

Odgovorio je i na pitanje zašto Grad nije reagirao na vrijeme, odnosno zašto nije spriječio da se trasa brze ceste ucrta preko Rijeke dubrovačke.

- Prema dokumentima koje sam vidio, Gradski kotar Mokošica kojem je u to vrijeme bio predsjednik Pavo Perić, ističe kako su protiv te trase. Nakon njega, Blaž Pezo koji je bio predsjednik u nekoliko mandata, u više dopisa ističe kako su protiv te trase. - istaknuo je Franković te najavio kako će o trasi uskoro razgovarati sa županom Nikolom Dobroslavićem i predstavnicima gradskih kotara Mokošica i Komolac.

- Uskoro ćemo imati sastanak sa županom Nikolom Dobroslavićem na kojem će biti predstavnici kotara. Vjerujem da možemo postići jedno zajedničko rješenje, slušajući ono što naši sugrađani žele. - rekao je Franković te istkanuo koje bi, po njemu, bilo najbolje prometno rješenje.

- To je tunelska trasa od nekih 4,5 kilometara. Po nama je to najneškodljiviji prolaz po okoliš, ali i za građane. Stručnjaci iz IGH na sastancima su isticali kako će Most dr. Franja Tuđmana biti preuzak te da bi do njega trebalo graditi još jedan most kako bi se mogao obuhvatiti cijeli promet. - kazao je.

Osvrnuo se i na izjavu od prije dva dana kada je rekao kako će bez obzira što pokaže Studija, ako građani ne žele da trasa prođe Rijekom dubrovačkom, biti uz njih.

- Apsolutno, ali istovremeno treba s građanima razgovarati. U šest godina sam doživio da građani na prvu kažu „ne”, pa kad razgovaramo, vide da je to ipak nešto što će ići u smjeru boljitka. Ponavljam, osoba sam koja vjeruje stručnim osobama i studijama. Hrvatske ceste su radile ono što smo se dogovorili. Dakle, rekli smo da idemo izraditi Studiju utjecaja na okoliš, idemo vidjeti što ona kaže pa onda zauzmimo stavove. - rekao je Franković.

Također je istaknuo kako kao stanovnik Mokošice ne bi imao ništa protiv sadašnje trase brze ceste.

- Meni osobno ta cesta ne bi smetala. Njezin benefit je izgradnja lateralnog kanala oborinske odvodnje, što znači da bi manja količina oborinske odvodnje dolazila na područje Mokošice. Drugi benefit je da stanovnici Mokošice više ne bi opterećivali donju cestu koja je u vlasništvu Grada Dubrovnika nego bi na brži način dolazili do Pobrežja. Preko Petrova sela bi se spuštali na most i dolazili u Grad. Ipak, nisam sam i ne funkcioniram na način da želim ono što ja mislim da je najbolje već želim razgovarati sa sugrađanima, argumentirano i želim da im stručnjaci predoče taj projekt. - rekao je Franković.

Nakon što je resorni ministar Oleg Butković putem medija gradonačelniku i županu poručio da se o trasi brze ceste dogovore i dođu u Zagreb, Franković je najavio kako bi kroz desetak dana sa županom trebao na sastanak u Zagreb, odnosno u Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

Vodovod Dubrovnik nedavno je rekonstruirao je regulacijsko zasunsko okno u Hladnici te postavio pilot regulacijski ventil za održavanje konstantnog tlaka. Njegovom ugradnjom osigurat će se sigurnija opskrba pitkom vodom u Ulici Petra Hektorovića.

- Idemo u korak s modernom tehnologijom u vodno-komunalnoj infrastrukturi, kako na području vodoopskrbe, tako i odvodnje. U ovom slučaju riječ je o samoregulirajućem ventilu koji će održavati odgovarajući pritisak u cijevima bez obzira na potrošnju vode. Ovdje je on bio potreban jer su se stanovnici borili s nedostatnim tlakom, a najvažnije je da je on sada stabilan i konstantan. – rekao je ovom prigodom predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik Lukša Matušić te dodao da će se s ugradnjom ovakvih ventila nastaviti i u budućnosti, gdje je to bude potrebno.

Osim na području Dubrovnika, ovih dana radovi su se odvijali i u Župi dubrovačkoj, gdje je na Putu za Petraču 120 metara stare azbestno-cementne cijevi zamijenjeno novim vodoopskrbnim cjevovodom od nodularnog lijeva.

- Riječ je bila o staroj cijevi na kojoj su se učestalo događala puknuća, tako da nam je cilj bio što prije je sanirati. S obzirom da nam je prioritet bio osigurati dugoročnu stabilnost ovog dijela mreže odlučili smo se za zamjenu cijelog tamošnjeg cjevovoda, a same radove započeli smo i završili u tri tjedna. – rekao je Matušić te zaključio kako tamošnji stanovnici više neće morati brinuti oko stabilne opskrbe pitkom vodom.

U sklopu radova u Hladnici zamijenjeni su i stari zasuni na mreži, ugrađen zračni ventil te rekonstruirana tamošnja hidrantska mreža, dok su u Župi dubrovačkoj rekonstruirani postojeći priključci, a obje površine vraćene su u prvobitno stanje. Ove investicije bile su vrijedne oko nešto više od 41 tisuće Eura, a radove je Vodovod financirao vlastitim sredstvima.

dpp

U subotu, 18. ožujka od 14 do 22 sata i u nedjelju, 19. ožujka od 8 do 14 sati uvest će se privremena regulacija prometa u Rožatu (donja cesta, uz rijeku) i to na način da će se uvesti režim prometa u jednom smjeru iz pravca Mokošice prema Rožatu (potez ulicama Na moru, Podumane, Donje Obuljeno, Na Rivi, Rožat Donji).

Prometnu suglasost za uvođenje privremene regulacije prometa izdao je Upravni odjel za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu rješavajući po zahtjevu Župe Velike Gospe Rožat zbog održavanja korizmene duhovne obnove na kojoj se očekuje veći broj vjernika.

Na navedenom dijelu postavit će se privremena prometna signalizacija.

Grad Dubrovnik

Centar za forenzičko ispitivanje „Ivan Vučetić“ obavijestio je danas Policijsku upravu dubrovačko – neretvansku kako je vještačenjem utvrđeno da je mrtvo tijelo pronađeno 30. siječnja u jednoj od uvala otoka Mljeta, tijelo Hrvoja Sterniše.

Podsjetimo, nestanak Hrvoja Sterniše Policijskoj upravi prijavljen je 18. siječnja od kada je za njim trajala intenzivna potraga.

dpp

Libertas Dubrovnik je za download pustio mobilnu aplikaciju koja korisnicima usluga u realnom vremenu omogućuje sve informacije o autobusnim linijama, koje su mu sljedeće stanice, ali i kada točno autobus stiže do odabrane lokacije.

Predmetna aplikacija, Libertas app, ima za cilj osigurati dostupnost što većeg broja informacija svim korisnicima usluga prijevoza kao i zainteresiranoj javnosti.

Aplikacija se može preuzeti u Google trgovini te je prilagođena svim pametnim telefonima koji rade na Android sustavu. Aplikaciju je moguće preuzeti ovdje.

dpp

Kad je u pitanju trasa brze ceste prema Zračnoj Luci u Čilipima, koja bi trebala prolaziti Župom dubrovačkom, općinski načelnik Silvio Nardelli ističe kako su u općinskom prostornom planu, baš kao i u Županijskom, ucrtana dva koridora. Otkrio je koje rješenje on smatra boljim, ali i naglasio kako će konačni sud o tome kuda će brza cesta prolaziti, temeljem analiza, ipak dati struka.

- Prije više godina u Prostornom planu Općina Župa dubrovačka, koji je donesen 2008. utvrđen je koridor za izgradnju brze ceste između Zračne luke i grada Dubrovnika. Ucrtan je iznad svih naseljenih mjesta u Župi. Prije nekoliko godina s predstavnicima tvrtke IGH, koja je za Hrvatske ceste radila prometnu studiju s mogućim rješenjima brze ceste, imali smo niz sastanaka na razini Županije pa i u Župi. Predstavnike IGH smo pozvali u Župu kako bi nam još detaljnije pojasnili taj koridor koji prolazi područjem Općine. - rekao je Nardelli, dodavši kako su u početku bila planirana čak četiri moguća rješenja.

- Kad nam je sve detaljno prezentirano, kad su nam temeljem analiza s lokacija na kojima su mjerači prometa, konkretno s mjerača u Kuparima, bilo je i više nego razvidno da kroz Župu tijekom ljetnih mjeseci, kad je promet najgušći, imamo 24.000 vozila dnevno. Kad su sagledani podaci s mjerača prometa u Konavlima, prema graničnom prijelazu s Crnom Gorom, pokazalo se da nam problem ne predstavlja tranizitni promet nego onaj promet koji činimo mi koji tu živimo na potezu od Grada do Zračne luke u Čilipima te naši turisti, kao i svi transferi koji prometuju na tom potezu, odnosno toj dionici prema Gradu i obratno. - kazao je Nardelli te pojasnio koji su to koridori kroz Župu kojima bi brza cesta prema aerodromu mogla prolaziti.

- Dakle, u Županijski Prostorni plan su ucrtana dva koridora kroz Župu dubrovačku, prvi, koji ide iznad svih naselja, koji je ucrtan ranije i drugi koridor, koji u istočnom dijelu Župe ide iznad naselja Plat, Soline i Mlini i zadržava isti koridor koji je u tom dijelu jedini i moguć, dok se u središnjem ili zapadnom dijelu Župe cesta s Petrače spušta ispod naselja u Postranju te ide podnožjem brda kroz neizgrađeni dio i tunelom ispod Donjeg Brgata nastavlja prema Gradu, odnosno Rijeci dubrovačkoj. - rekao je Nardelli, dodavši kako su još u hotelu Sheraton žiteljima Župe od strane struke predstavljena moguća rješenja brze ceste kroz Župu.

- Iako nam nije bila obveza, željeli smo stanovnike Župe upoznati s planiranim zahvatima i mogućim rješenjima koridora brze ceste do Zračne luke i zato smo i zamolili izrađivače da napravimo jednu javnu prezentaciju koja je održana u Kongresnoj dvorani hotela Sheraton, baš kako bi što veći broj ljudi iz Župe mogao nazočiti i upoznati se s planiranim zahvatima. - kazao je Nardelli.

Osvrnuo se na izjave županijskog vijećnika Nikše Dupera (SJG) kako su u toj dvorani u Sheratonu Župljani negativno reagirali na ponuđena prometna rješenja.

- Uvijek ima negativnih i pozitivnih reakcija, ali one negativne nisu bile takve kako ističe vijećnik Duper. Izrađivači prometne studije su nakon prezentacije odgovarali na pitanja mještana. Normalno da za svaki prijedlog uvijek postoje nezadovoljni koji zbog nekih svojih privatnih ili drugih razloga osporavaju ta moguća rješenja, ali mislim da nam je svima cilj da se odabere najbolje rješenje koje ćemo koristiti u svakodnevnom životu, a ne samo imati prolaz tranzita kroz Župu dubrovačku. - smatra Nardelli.

Odgovorio je i na pitanje koje se od dva ponuđena rješenja njemu čini boljim - ono koje ide gornjom stranom Župe, odnosno brdima, ili ono koje bi prolazilo dijelom donjom stranom.

- Ako mene pitate koje je rješenje bolje, kad smo sagledali sve činjenice koje su nam izrađivači ponudili, kao i činjenicu da bi gornja varijanta u najvećoj mjeri služila za tranzit između Grada i ZLD-a, a najmanje nama u Župi jer bismo „trpili” ogroman promet tom cestom, a s vizulanog apsekta bi ona dovela do uništenja krajobraza, osobno smatram kako je rješenje prema kojem bi brza cesta prolazila donjim dijelom Župe, puno bolje. - rekao je te pojasnio:

- Donja varijanta će riješiti gužve na sadašnjoj državnoj cesti jer će je rasterititi. Njena blagodat je što će je u najvećoj mjeri moći koristiti stanovnici Župe. Dakle, moje mišljenje je da je donja varijanta puno bolja jer predviđa više spojeva sa sadašnjom magistralom koja bi nam dodatno riješila problem prometa unutar same Župe, prvenstveno se to odnosi na dio od Kupara do trase brze ceste. Ta spojna cesta bi riješila dodatno prometovanje unutar Župe. Inače, ovo gornje rješenje bilo bi znatno skuplje jer ide nepovoljnim terenom. - rekao je.

- Kad uzmete uzdužne profile i cijenu koštanja te gornje varijante ceste kao i udaljenost od naseljenih mjesta, ispada da je ova druga, donja varijanta puno bolja. Bolja je jer je lakše odraditi, jer ima puno povoljnije uzdužne profile nego ova gornja varijanta. Ta bi cesta imala više spojeva sa sadašnjom državnom cestom i bila bi puno pogodnija za svakodnevno korištenje velikom dijelu stanovništva Župe dubrovačke. Važno je istaknuti kako ne pričamo o četverotračnoj nego o dvotračnoj cesti širine današnje magistrale gdje bi spojevi bili denivelirani u dva nivoa, slično kao što je na autoputu na koji se ne ulazi izravno. Ipak, u konačnici kuda će ići cesta, ne odlučujem ja nego struka koja će temeljem podataka dati najbolje rješenje, ono koje trebaju prihvatiti i Hrvatske ceste te osigurati novac za izgradnju. - rekao je načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli.

Završeni su radovi konstrukcijske sanacije asfaltnog kolnika Ulice dr. Vladka Mačeka uz izvedbu novog kružnog raskrižja te uređenja nogostupa u zoni kružnog raskrižja, a ovu ulicu u naselju Čokolino danas je obišao gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sa suradnicima.  
 
Gradonačelnik je prilikom obilaska izrazio zadovoljstvo učinjenim te je najavio da će Grad Dubrovnik do kraja godine provesti značajna ulaganja u uređenje prometnica na gradskom području. Istaknuo je kako je Ulica dr. Vladka Mačeka prva u nizu jer je kolnik dodatno stradao prilikom izgradnje OŠ Montovjerna i Studentskog doma kada je bio opterećen prometom kamiona i teških strojeva te se pri izradi novog asfaltnog zastora velika pažnja posvetila pripremnim radovima.

- Ovdje je riječ o sveobuhvatnoj konstrukcijskoj sanaciji kolnika, a ne tek presvlačenju novim asfaltom što će sigurno osigurati dugotrajnije korištenje. - naglasio je gradonačelnik dodavši da će se na isti način raditi i ostale ulice obuhvaćene ovogodišnjim planom investicijskog održavanja nerazvrstanih cesta na gradskom području.
 
Radovi u Ulici dr. Vladka Mačeka obuhvatili su rušenje postojećeg kružnog toka i izradu novog, uklanjanje cjelokupnog asfaltnog zastora uz uređenje podloge (tamponiranje) te izvedbu novog nosivo-habajućeg sloja asfaltnog zastora u kompletnoj širini i dužini ulice. Ukupno je asfaltirano oko 2.800 metara kvadratnih ulice, a u zoni kružnog toka izvedeno je 68 metara dužnih nogostupa od betonskih opločnika. Okvirna visina investicije je oko 95.000 eura bez PDV-a, odnosno 118.000 eura s PDV-om.
 
Podsjetimo, na samom početku izvođenja radova napravljene su korekcije u planiranom projektu na traženje Gradskog kotara Montovjerna i građana s ovog područja. Naime, građani su zatražili su da se kružni tok izmjesti južnije, jer se ispred ugostiteljskog objekta na samom kolniku učestalo parkira velik broj motora što otežava prometovanje ovim područjem, kako vozila, tako i pješaka. Projekt je izmijenjen tako da je kružni tok premješten 75 cm prema jugu čime je proširen pješački koridor, a postiglo se  protočnije i sigurnije prometovanje pješaka i vozila, uključujući i dostavna vozila.

dpp

Zbog neodgodivih radova Vodovoda Dubrovnik na sanaciji cjevovoda odvodnje u Ulici Andrije Hebranga u subotu, 18. ožujka 2023. od 8 sati promet dijelom navedene ulice regulirat će se semaforima.

Radovi će se izvoditi na kolničkoj traci u neposrednoj blizini OŠ Ivana Gundulića, a na površini od oko tri metra kvadratna na mjestu ulegnuća asfalta. Očekivano trajanje radova je jedan dan, no isto će ovisiti o prirodi oštećenja na cjevovodu, a što će se utvrditi po iskopavanju.

Semafori će biti u funkciji do završetka radova, a sanirana površina će nekoliko dana biti osigurana metalnim limom dok se ne postigne potrebna čvrstoća betona. Uz semafore postavit će se i druga potrebna signalizacija.

Grad Dubrovnik

U 89. godini života i 64. godini svećeništva u Svećeničkom domu sv. Josipa u Zagrebu, na Kaptolu danas je preminuo maestro don Miho Demović. Sprovodna misa i ukop bit će u utorak 21. ožujka u 14 sati u rodnoj Dubravci.

Don Miho Demović rođen je 16. lipnja 1934. godine u Dubravci u Konavlima, od oca Iva i majke Jele Glavinić. Gimnaziju je pohađao u Dubrovniku i Splitu, a teologiju u Splitu i Zagrebu. Za svećenika je zaređen u Dubrovniku 9. kolovoza 1959. godine.

Od mladomisničkih dana do 1965. radio je u biskupskoj kuriji, a uz to je bio orguljaš u katedrali i rektor crkve sv. Nikole na Prijekom. Službu je morao prekinuti (1961.-1963.) zbog odsluženja vojnog roka. Od 1965. u Zagrebu je regens chori, a potom je od 1969. ponovno u Dubrovniku profesor glazbe u sjemeništu. Godine 1976. ide u Köln, no ubrzo se vraća u Zagreb. Do 2002. godine bio je dirigent katedralnog zbora u Zagrebu i poučavao je glazbu na teologiji u Zagrebu. Iza umirovljenja vratio se u Dubrovnik, a od 2017. korisnik je Svećeničkog doma u Zagrebu.

Smatra se jednim od najznačajnijih hrvatskih muzikologa i najznačajnijih hrvatskih glazbenih povjesničara XX. stoljeća. Autor je brojnih knjiga i članaka u kojima je na arhivskim izvorima otkrio i afirmirao velik broj dotad nepoznatih imena i događaja iz povijesti glazbenog života u Dubrovniku. Dobitnik je brojnih priznanja za svoj predani rad, među kojima i Nagrade Grada Dubrovnika za životno djelo 2007. godine.

db

Turistička zajednica grada Dubrovnika do 19. ožujka predstavlja turističku ponudu na najvećem i najznačajnijem austrijskom sajmu Ferien Messe u Beču, kao suizlagač na štandu Hrvatske turističke zajednice.

Hrvatska je zemlja partner na Ferien Messe Beč te će tijekom cijelog trajanja sajma biti upriličen zabavni i kulturni program događanja na štandu Hrvatske turističke zajednice kako bi se posjetitelji upoznali s hrvatskom kulturnom baštinom. Brojni nacionalni i međunarodni izlagači na ovome sajmu predstavit će ponudu putovanja i opuštanja po mjeri, ekskluzivne ponude za odmor, savjete i inspiraciju za odmor. Na sajmu sudjeluje oko 500 izlagača te se očekuje oko 160 tisuća posjetitelja.

Hrvatska je ulaskom u Schengen Austrijancima postala još bliža i atraktivnija destinacija, a novootvoreni Pelješki most sigurno će doprinijeti lakšem dolasku Austrijski turista u Dubrovnik.

Tijekom 2022. godine Dubrovnik je posjetilo 17.640 austrijskih turista, koji su ostvarili 57.001 noćenja.

dpp