Početkom lipnja na snagu bi trebala stupiti o posebnom režimu prometa oko dubrovačke povijesne jezgre. Prema odluci, koju je danas predstavio gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, vozila će biti podijeljenja u pet kategorija „po bojama”, odnosno u crvenu, plavu, zelenu, žutu i smeđu kategoriju.

U crvenu kategoriju spadaju vozila kojima će u potpunosti biti zabranjeno prometovanje oko povijesne jezgre, a to su, kakao je kazao Franković, kamperi, traktori i slična vozila.

U plavu kategoriju pripadaju vozila stanovnika u zoni posebnog režima prometa, a koji imaju prijavljeno prebivalište duže od godinu dana i koji će moći slobodno prometovati zonom, a vjerojatno će se ta odluka odnositi i na sve motocikliste i mopediste bez obzira na prebivalište.

U zelenu kategoriju vozila koja će imati slobodan prolaz pripadaju vozila javnog gradskog prijevoza hitnih i intervetnih službi, policije, vojske, HGSS-a itd.

U žutu kategoriju vozila svrstavaju se vozila s, kako je to rečeno, „reguliranim statusom”, odnosno vozila s plaćenim mjesečnim parkingom (PPK), „pre-paid parkingom” i osiguranim parkirališnim ili garažnim mjestom van sustava javnih parkirališta.

Smeđa kategorija odnosi se na vozila gospodarstvenika. Kad su u pitanju gospodarstvenici, Franković je kazao kako se za one koji obavljaju prijevoz osoba i tereta, turističke autobuse i vozila 7+1 ili 8+1, zapravo ništa ne mijenja jer su oni već u režimu „Bus Web Shopa”, koji, dodao je, odlično funkcionira.

Istaknuvši kako najviše pitanja očekuje oko prometovanja taksi vozila u zoni posebnog prometnog režima, Franković je pojasnio kakva će pravila za njih vrijediti.

- Svjesni smo da će najviše pitanja biti o taksi vozilima tako da ću istaknuti kako pravne i fizičke osobe, obrtnici koji imaju u zakupu rezervirana parkirališna mjesta na području grada Dubrovnika za potrebe autotaksi prijevoza, tijekom trajanja zakupa ostvaruju pravo prometovanja bez ograničenja. Isto se odnosi i na pravne i fizičke osobe, obrtnike koji imaju sklopljen ugovor s Lučkom upravom Dubrovnik za obavljanje djelatnosti autotaksi prijevoza. Nesmetano mogu prolaziti i pravne i fizičke osobe obrtnici koji obavljaju autotaksi prijevoz, a koji imaju u Zračnoj luci Dubrovnik reguliran status, ali oni u zoni posebnog prometnog režima mogu samo iskrcavati, ne i ukrcavati goste. Četvrta kategorija su oni koji će biti izabrani putem javnog natječaja od strane Grada Dubrovnika. Prometni fakultet odredit će broj tih vozila. - rekao je Franković.

Natječaj za taksiste, najavio je, bit će vrlo skoro raspisan.

- U idućih 15 do mjesec dana raspisat ćemo natječaj za različite zone za zakup parkirališnih mjesta s namjenom taksi prijevoza. To se odnosi na Paščaru, Ploče, zonu ispred bazena, DOC-a i zonu na Putu Iva Vojnovića. To su površine koje koriste taksisti za ukrcaj i iskrcaj za koje ćemo raspisati natječaj i subjekti koji budu izabrani imat će pravo nesmetanog prometovanja. Broj vozila odredit će Prometni fakultet. - kazao je Franković.

Na Ilijinoj glavici kod javne garaže neće biti fizičkih prepreka koje će braniti automobilima prolaz, sve će se, kazao je Franković, nadzirati video kamerama.
- Zona kreće od ulaska u javnu garažu na Ilijinoj glavici. Tamo su kamere koje su u funkciji „Bus Web Shopa” i prepoznavaju vozila i pravo prolaska. Nema prepreka, rampa i slično. Sve će nadzirati kamere. Ukoliko vozilo prođe, a nema reguliran status u jednoj od kategorija sustav ga automatski detektira i ispisuju se kazna. - kazao je gradonačelnik Dubrovnika.

Kolike će biti te kazne Franković nije rekao, ali će građani koji ne žive u zoni posebnog prometnog režima za prolaz prema Gradu morati imati Sanitatove pretplatne parkirne karte.

- Samo će PPK proći. Vidjeli smo da većina građana koristi PPK. Cijena se neće mijenjati jer je to najjeftinija pretplatna karta u Hrvatskoj koja uz iznimno nisku cijenu omogućava parkiranje ispred svoje kuće. S tom cijenom vam je omogućeno parkiranje u cijelom gradu i imate ulaz u zonu posebnog prometnog režima. No vidjet ćemo kako će kroz javno savjetovanje reagirati građani. - kazao je Franković.

No, svi građani Dubrovnika ipak nemaju Sanitatovu pretplatu. Očito će je trebati imati i stanovnici Župe, Konavala i Dubrovačkog primorja ako žele u Grad, a ta karta za njih je ipak znatno skuplja nego za stanovnike Dubrovnika.

Franković je istaknuo i kako će se postaviti posebni LED ekrani putem kojih će se komunicirati s posjetiteljima koji dolaze u zonu, a preko kojih će dobivati obavijesti kako moraju regulirati svoj status.

Inače, odluka o uvjetima ulaza, prometovanja i izlaza vozila iz zone prometa u zaštićenoj kulturno - povijesnoj cjelini i kontaktnoj zoni Grada Dubrovnika, prva je takva u Hrvatskoj i ona je, kazao je Franković, „element napora aktualne gradske uprave da Vlada izmjeni Zakon o sigurnosti prometa na cestama, što je omogućilo da se u skladu sa smjernicama UNESCO-a smanji opterećenje prometa oko povijesne jezgre i smanji negativne utjecaje na spomeničku baštinu”.

- Vjerujem da će svi subjekti i građani uključiti u javno savjetovanje da u konačnici odluka koju ćemo donijeti bude što životnija i kvalitetnija. Ova odluka dotaknut će se svakog stanovnika grada i svakog gospodarskog subjekta i vrlo je bitno da se uključe u javno savjetovanje kako bi odluka bila što bolja. Kroz ovu odluku prioritet i prednosti imaju uvijek i jedino stanovnici grada s naglaskom na povijesnu jezgru. - rekao je Franković.

Odluka bi za implementaciju trebala biti spremna za tri mjeseca. Franković je kazao kako će trebati oko godinu dana da zaživi.

- Prometno redarstvo će neko vrijeme biti fleksibilno, izbjegavat će kazne te će u prvih godinu dana koristiti opomene. Bit će anomalija i stvari koje će trebati unaprijediti, ali vjerujem da za tri mjeseca možemo krenuti u primjenu odluke.- rekao je gradonačelnik Mato Franković.

Turistička zajednica Dubrovačko - neretvanske županije i ove godine nastupa na sajmu F.RE.E. u Muenchenu i to kao suizlagač na štandu Hrvatske turističke zajednice veličine 325 m2. Na ovogodišnjem sajmu F.RE.E Hrvatska je zemlja partner pa svi suizlagači imaju mogućnost dodatnog prezentiranja svoje destinacije.

Tako će se TZ Dubrovačko - neretvanske županije i TZ grada Dubrovnika predstaviti kroz prezentaciju konavoskog veza članica Muzeja i galerija Konavala, koji ima status nematerijalnog zaštićenog kulturnog dobra RH.

Dubrovačko - neretvansku županiju je u 2022. godini posjetilo 159.584 turista iz Njemačke, a ostvarili su 739.244 noćenja. Posjetitelji iz Njemačke se već dugi niz godina nalaze na drugom mjestu po broju ostvarenih noćenja u Dubrovačko - neretvanskoj županiji, a isti su rezultat ostvarili i u 2022. godini.

dpp

Najavu ravnatelja doc. prim. dr. sc. Marija Bekića kako će sukladno preporukama i naputcima Ministarstva zdravstva RH Opća bolnica Dubrovnik uskoro dobiti sustav za evidenciju, odnosno vizualni nadzor zaposlenika komentirali su predstavnici sindikata zdravstvenih djelatnika.

Predsjednik dubrovačkog Sindikata medicinskih sestara i tehničara Ivan Večerin koji je i predsjednik Radničkog vijeća Opće bolnice Dubrovnik, čiji je ujedno i predstavnik u bolničkom Upravnom vijeću, nema prigovora na novi sustav evidencije zaposlenika.

- Moje osobno mišljenje i kao sindikaliste i kao radnika da je to u redu jer se radno vrijeme treba poštivati. Kao što tražimo naša prava moramo poštivati i obveze. Obveze i prava, kako se reče, idu pod ruku. Ja mislim da se više manje, svi pridržavaju radnog vremena. Ne vjerujem da će ljudima smetati kontrola radno vrijeme. - rekao je Večerin.

Ističući nadalje kako je na bolničkoj upravi da nađe način nadzora djelatnika Večerin je rekao:

- Video nadzor je jedna od metoda kojom se mogu kontrolirati djelatnici i vjerujem da će poslodavac tu naći učinkovit način za provođenje tog sustava. Po meni je uvođenje kartičnog prijavljivanja, koje već imaju neke bolnice, puno kvalitetniji od dosadašnjeg načina, odnosno potpisivanja na papir. Možete zamisliti koliko je to papira koji se trebaju čuvati i arhivirati što nije nimalo praktično. Vjerujem da će ovo biti puno praktičniji sustav. - stav je Ivana Večerina, predsjednika Sindikata medicinskih sestara i tehničara Dubrovnik te bolničkog Radničkog vijeća.

U zagrebačkoj središnjici Hrvatskoj liječničkog sindikata nam je rečeno kako su takvi sustavi uvedeni već u mnoge hrvatske bolnice, ali da nije bilo gotovo nikakvih pritužbi.

U središnjici HLS-A rekli su da oni u Općoj bolnici Dubrovnik kontaktiraju s Davorom Grilecom, psihijatrom, koji je prije bio predsjednik lokalne podružnice, jer je aktualni dubrovački predsjednik dr. Mario Miletić u Irskoj, te da bi Grilec trebao biti i naš sugovornik.

Kontaktirali smo doktora Grileca koji nam se javio porukom i nakon što smo naveli zašto ga trebamo, potvrdio je da on nije predsjednik sindikata i da je predsjednik dr. Miletić u Irskoj te da neće davati izjave. Tako nije pojasnio zašto ga, s obzirom na to, kontaktiraju iz sindikalne središnjice, a nismo ga ni mogli pitati s obzirom da je on zaključio kako „novinari žele rat i senzacije” i da, zaključio je: „Nema izjave”.

Novi kolektivni ugovor, kojim se povećavaju plaće u dubrovačkim gradskim ustanovama predškolskog odgoja i obrazovanja, ali i druga materijalna prava svih zaposlenika, a koji su potpisali gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković i Sindikat radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske i Sindikat obrazovanja, medija i kulture Hrvatske, stupa na snagu 1. ožujka, za što će se u gradskom proračunu osigurati dodatnih 1.096.619 eura.

„Godinama su djelatnici dubrovačkih vrtića zaostajali u visini primanja u odnosu na svoje kolege koji su isti posao obavljali u općinama Konavle i Župa dubrovačka. Ovim kolektivnim ugovorom osigurana su veća primanja i priznanje za predani rad svih djelatnika dječjih vrtića kojima je osnivač Grad Dubrovnik. Među ostalim, radna prava pomoćnika za djecu s poteškoćama odsada su izjednačena s radnim pravima ostalih zaposlenika.” - piše danas u priopćenju Grada Dubrovnika.

„S obzirom na potrebe i stalan rast broja djeca, gradska uprava u posljednjih šest godina uložila je više od 200 milijuna kuna u objekte predškolskog i školskog obrazovanja te je otvoreno 280 novih upisnih mjesta. Energetski su obnovljeni vrtići Ciciban i Izviđač, izgrađeni su novi vrtići Put na more i Palčica II te je otvoren novi prostor u sklopu dječjeg vrtića u Zatonu. Osim većih materijalnih prava i preko milijun eura vrijednog povećanja kolektivnog ugovora, Grad Dubrovnik je u siječnju ove godine potpisao i nove ugovore s privatnim dječjim vrtićima kojima su ovim ustanovama osigurana veća financijska sredstva, kako se povećanja cijena ne bi odrazila na roditelje. Do početka nove pedagoške godine u rujnu, Grad Dubrovnik planira otvoriti 120 novih mjesta u gradskim dječjim vrtićima, a procijenjena cijena nadolazeće investicije bit će poznata po okončanju postupka javne nabave.” - navode iz dubrovačke gradske uprave.

dpp

Josip Mikuš istaknuo je kandidaturu za koordinatora Mosta u Dubrovnika. Na izvanrednoj izbornoj skupštini koja se održava na inicijativu članstva, birat će se i četiri člana koordinacijskog tima. Kandidaturu za člana istaknuo je i odvjetnik Ivica Ban.

- Za članove koordinacijskog tima već je pristiglo šest kandidatura od kojih su tri podnijele žene koje su visokoobrazovane što mi je jako drago. Jedna od tih šest kandidatura je i moja jer smatram da svojim radom mogu doprinijeti profiliranju Mosta u Dubrovniku. - kazao je Ban te istaknuo koji će biti prvi potezi u dubrovačkom mostu nakon što se izabere koordinator i koordinacijski tim.

- Fokus ćemo staviti na rješavanje problema u Gradu Dubrovniku, od zbrinjavanja otpada, do problema u prometu i nedostatku parkirnih mjesta. Problem vidimo i u trasi brze ceste do Debelog Brijega koja bi trebala prolaziti zaštićenim krajobrazom Rijeke dubrovačke. Nemamo vijećnika u Gradskom vijeću, ali to ne znači da ne možemo ukazivati na probleme u gradu i nuditi rješenja. Naravno, čekaju nas i pripreme za izbore . - rekao je Ban.

Izvanredna izborna skupština Mosta održat će se 2. ožujka, a Josip Mikuš, koji je istaknuo kandidaturu za koordinatora, inače je izvanredni profesor na Odjelu za akvakulturu Sveučilišta u Dubrovniku. Na prošlim lokalnim izborima bio je Mostov kandidat za zamjenika župana i vijećnik je Mosta u aktualnom sazivu Županijske skupštine Dubrovačko – neretvanske županije.

Maro Kristić, koji će Gradskom vijeću djelovati kao nezavisni vijećnik, Most je napustio nakon što je članstvo skupilo potpise kojima su tražili održavanje izborne skupštine.

Pod Kristićem se Most u Dubrovniku nije uspio profilirati, a niti je odluke o načinu političkog djelovanja donosio u suglasju s ostalim članovima. Nakon što je na izbore za gradske kotare, na kojima se nije proslavio, izašao s nezavisnom listom, jasno je da za njega u Mostu više nije bilo mjesta.

Dok Opća bolnica Dubrovnik i Parking Tim iz Rijeke, koji je imao koncesiju nad bolničkim parkingom, svoj spor oko parkinga ne riješe na sudu, građane zanima konkretan odgovor na pitanje trebaju li platiti parking koji koriste dok su u bolnici na pregledu ili u posjetu.

Naime, ravnatelj dubrovačke Opće bolnice Marijo Bekić još je krajem siječnja u obavijesti istaknuo kako će bolnički parking do okončanja natječaja za novog zakupca biti slobodan, tj. da se neće naplaćivati. No, iz riječkog Parking Tima u ponedjeljak su naveli kako do okončanja sudskog spora s bolnicom, nastavljaju s naplatom parkinga. S druge strane u OB Dubrovnik i dalje tvrde kako Parking tim nema osnove za naplatu.

I dok su građani u dilemi hoće li slobodno parkirati ili će korištenje parkinga platiti, dubrovački odvjetnik Ivica Ban smatra kako parking u krugu bolnice građani ne trebaju plaćati.

- Ugovor o zakupu koji je između Opće bolnice Dubrovnik i Parking Tima d.o.o. iz Rijeke sklopljen 26. lipnja 2015. istekao je u srpnju 2021. i više nije na pravnoj razini, naravno, ukoliko nije obnovljen, odnosno produžen ili sklopljen novi, o čemu nemam saznanja. - kaže Ban.

- Je li Opća bolnica Dubrovnik ispunila svoju ugovornu obvezu iz članka 18. potpisanog Ugovora o zakupu i uz uvjete propisane tim člankom, ponudila Parking Timu sklapanje novog ugovora o zakupu, ne tiče se građana korisnika parkinga na predmetnom zemljištu, koji u slučaju da Parking Tim više ne posjeduje valjani ugovor o zakupu, nisu više dužni njima plaćati parking, jer za takvu naplatu više ne postoji pravna osnova, npr. vlasništvo, plodouživanje, zakup, koncesija, na strani Parking Tima. - ističe dubrovački odvjetnik Ivica Ban.

„Dok se vode isprazni razgovori o trasi ceste za Albanska i Crnogorska vozila, koja se planira izgraditi za 10 - 20 godina, treba se zapitati zašto smo postali taoci susjednih zemalja”, piše tako bivši gradonačelnik Dubrovnika i aktualni nezavisni gradski vijećnik Andro Vlahušić koji smatra kako bi Dubrovnik trebao uvesti taksu za sva vozila koja prolaze magistralom poviše Grada prema Crnoj Gori.

On tvrdi da to omogućavaju izmjene Zakona o cestama, koje su, piše on, „jako dobre, omogućavaju zaštitu svjetskoga dobra, grada Dubrovnika i kontaktne zone”.

„Jadranska turistička cesta od Mosta preko Omble do Vidikovca na Orsuli nalazi se u kontaktnoj zoni UNESCA. U cilju zaštite lokalnoga stanovništva, građana Dubrovnika i susjednih općina, a sukladno novome Zakonu o cestama, treba uvesti Baštinsku taksu za sva vozila koja se kreću magistralom iznad grada, a izlaze na graničnom prelazu Karasovići. Tranzitnih vozila tijekom ljetnih mjeseci ima oko 4-5 tisuća dnevno. Šleperi, kamioni, autobusi, osobna vozila ugrožavaju normalno odvijanje prometa kroz Dubrovnik, Župu dubrovačku i Konavle. Smanjuju protočnost prometa od grada do Zračne luke. Umorni tranzitni vozači koji voze i dvadesetak sati bez odmora često uzrokuju i fatalne prometne nesreće.” - veli Vlahušić koji predlaže da ta taksa iznosi od pet do 20 eura po vozilu.

„...osigurala bi veliki prihod gradu, a tranzitna vozila bi tražila alternativne pravce koji najvećim dijelim postoje kroz ceste BiH. Izgradimo cestu od Osojnika do Grabovice i Ivanice za par milijuna eura, čime dobivamo jeftinu obilaznicu Dubrovnika. Odlična protivpožarna cesta, cesta za nove sadržaje na Grabovici, a pomažemo i razvoju općine Ravno.” - napisao je Andro Vlahušić.

Objavio je i skicu:

dpp

Nakon što je bivši ministar zdravstva i gradonačelnik Dubrovnika te nekadašnji ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik Andro Vlahušić izjavio kako su HDZ i Branko Bazdan iz Opće bolnice Dubrovnik potjerali liječnike koji su joj zarađivali novac od kruzera i kojim su se onda liječili građani, na Facebook stranici Dubrovnikpress portala oglasio se i prozvani Branko Bazdan, bivši ravnatelj OB Dubrovnik i aktualni ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik.

„Dragi moj Andro, opet te malo prespojilo. U „tvoje” vrijeme bolnica je od djelatnosti koje spominješ prihodovala 5 milijuna kuna, a kad sam ja otišao prihodovala je 10 milijuna kuna. Onda je sve to tvoja vlada 2013. g. zabranila”. - napisao je Bazdan.

Podsjetimo, Vlahušić je komentirajući izjave aktualnog ravnatelja bolnice doc. prim. dr. sc. Marija Bakića o listama čekanja, uz ostalo naveo, kako takvih lista, dok je on vodio tu ustanovu, nije ni bilo. Rekao je i kako su gotovo najbolji liječnici svijeta i Hrvatske radili u Dubrovniku. Tvrdi da je bolnica novac zarađivala na slobodnom tržištu, pružajući usluge kruzerima, putnicima i posadi, a da su ih HDZ i Bazdan potjerali.

Bivši čelnik dubrovačke bolnice i sadašnji ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik Branko Bazdan nije želio dodatno komentirati izjave Andra Vlahušića.

Članovi Gradskog kotara Grad su se potrudili, obavili su svoj popis stanovništva u Gradu. I dok se čeka da prikupljene podatke analizira struka kako bi se utvrdio stvarni broj stanovnika u povijesnoj jezgri, predsjednik Gradskog kotara Grad Marin Krstulović, koji je i sam popisivao ljude, ističe kako je stanovnika u Gradu manje od 1.557, koliko ih je bilo na zadnjem takvom popisu 2016.

- Stanovnika u Gradu je sigurno manje nego što ih je bilo na zadnjem popisu. Vidi se to po broju popisnica koje smo printali, a koje su ostale nepopunjene. Na zadnjem popisu je bilo 1.557 stanovnika, a ovaj put smo printali 1.400 popisnica i dosta ih je ostalo prazno, što može biti jedan pokazatelj da je broj ljudi koji stanuju u Gradu manji od 1.557. - rekao je Krstulović i dodao kako proces iseljavanja ljudi iz Grada traje već duži niz godina.

- Zadnjih godina se taj proces samo ubrzao, a razlog tom ubrzanju je nepovoljna demografska struktura. Ljudi u Gradu su sve stariji, a djece je sve manje. Ima nekoliko mladih familija s djecom, ali kad se sve skupa zbroji i oduzme, čini mi se da će kad umru ovi stariji biti gotovo sa životom u Gradu. - smatra Krstulović i upozorava.

- Nema samo Grad problem s iseljavanjem. To se polako preslikava i već se osjeća i u drugim gradskim kotarima. Cijene nekretnina brutalno rastu, plaće su niske i nekretnine u Dubrovniku mogu kupovati samo oni koji navegavaju ili se bave turizmom. Tu je i kapital koji kroz kupnju nekretnina sebi oplođuje pare. Bez ozbiljnog bavljenja demografskim i stvarnim problemima, čini mi se da idemo putem Svetog Stefana u susjednoj Crnoj Gori, a tamo su samo apartmani. - rekao je Krstulović, naglasivši kako Grad Dubrovnik mora ozbiljno promišljati svoje razvojne politike.

- Možemo za primjer uzeti Blato na Korčuli. Svaki stanovnik Grada Dubrovnika za novorođeno dijete bi trebao dobiti 10.000 kuna jer u cijelom proračunu to je izdatak od preko dva milijuna kuna. Trebamo se boriti za djecu i budućnost grada. Treba se pozabaviti i gradskim nekretninama, odnosno pravilnicima prema kojima se dodjeljuju gradske nekretnine za stanovanje. Ljudi koji, primjerice, pokušavaju riješiti svoje stambeno pitanje, koji grade kuću za stanovanje, nailaze na velike probleme, dok netko tko ima političku moć puno lakše i brže nagura zgradu s apartmanima za turistički najam. Odlično je što je u Gradu obnovljena škola, trebalo ju je obnoviti. Grad valjda postoji zato da predstavlja svoje građane, a kad ostane bez građana neće imati koga predstavljati. - kazao je.

- Cijeli je niz pozitivnih primjera u svijetu kako provoditi aktivne stambene politike. Dubrovačka Republika je imala taj model prema kojemu su stanovi koji su bili u njihovom vlasništvu davani u najam ljudima koji su bili potrebni za napredak Republike. To je priča stara 600 godina koja je funkcionirala savršeno, a mi danas te probleme nismo u stanju ni prepoznati. - kazao je predsjednik Gradskog kotara Grad Marin Krstulović.

„Nije dobro za pomorsko dobro” naziv je javne tribine koja će se održati na Korčuli 27. veljače i u Dubrovniku 28. veljače, a koju zajednički organiziraju Srđ je Grad i Možemo. Sudjelovat će saborska zastupnica Sandra Benčić (Možemo), županijska vijećnica Igra Šain Kovačević (Nova ljevica) i Marko Giljača (Srđ je Grad).

Kampanju „Nije dobro za pomorsko dobro” oni su pokrenuli diljem obale kako bi građane upoznali sa štetnim elementima novog prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.

Tribina na Korčuli održat će se u ponedjeljak s početkom u 19 sati u Domu kulture na Korčuli, dok će se tribina u Dubrovniku održati u kongresnoj dvorani Hotela Hilton Imperial u utorak, također s početkom u 19 sati.

Naime, na dnevnom redu Sabora je novi Prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama u kojem se tvrdi da su plaže najvažniji dio naše turističke ponude te da je novi Zakon nužan kako bi se osigurala bolja gospodarska valorizacija pomorskog dobra. Ipak iz Možemo, Nove ljevice i Srđ je Grad ističu kako je taj prijedlog zakona pun iznimaka i „može se formulacija”.

„Novi zakon omogućit će da naša obala i naše pomorsko dobro, koji su Ustavom definirani kao opće dobro – dato na uživanje svima – postanu nečije dobro”, govore organizatori ususret tribinama.

„Najvažnije, pod krinkom koncesioniranja kao modela upravljanja, zakon će omogućiti višedesetljetnu uzurpaciju pomorskog dobra, a neprecizno definiranim dohranjivanjem te legalizacijom nasipavanja plaža, potaknuti devastiranje već narušene biološke raznolikosti našeg podmorja. Zbog svega toga, pokrenuli smo seriju tribina koje smo započeli u Komiži na Visu pa preko Splita, Pule i Rijeke, nastavljamo u Korčuli i Dubrovniku. Usporedno smo organizirali i peticiju #nijedobro kojom tražimo povlačenje prijedloga Zakona o pomorskom dobru. Do sada ju je potpisalo više od 25 tisuća ljudi!” - kažu iz Možemo, Nove ljevice i SJG ususret tribinama u Korčuli i Dubrovniku.

dpp

Ukoliko Vlada Republike Hrvatske ne donese nove mjere za ublažavanje rasta cijena energenata, poskupit će cijena vode za korisnike regionalnog vodovoda NPKLM, koji vodom opskrbljuje dio neretvanske doline, Pelješca i Korčule te otoke Lastovo i Mljet.

Rekao je to za Južni direktor NPKLM-a Jakova Belića, ističući kako je to veliki sustav s mnogo pumpi i prepumpavanja za što se troši velika količina struje te podsjećajući kako je aktualna vladina uredba na snazi do ožujka ove godine.

Korisnici NPKLM-a dobili su u travnju prošle godine povećane račune za 19 posto, ali su ti iznosi, podsjetimo, smanjeni u lipnju, te dodatno u prosinca nakon vladine uredbe.

- Cijena će sada ovisiti o vladinoj odluci. Ukoliko nastave s postojećim mjerama sve ostaje kao i do sada. No, ako do toga ne dođe, bit ćemo primorani ponovno povećati cijenu, odnosno vratiti je na iznos iz travnja prošle godine. - pojasnio je direktor Belić.

Nadalje je rekao kako ove godine očekuje trošak struje u iznosu od 1,1 milijuna eura, dodajući kako su ti iznosi prije bili puno manji.

- Pretprošle godine smo platili oko pola milijuna eura. Ukoliko Vlada produži rok uredbe kojom ublažava porast cijena energenata, vjerujem da će nam taj iznos biti dosta manji, nadam se na razini 2021., odnosno da će biti oko pola milijuna eura. - rekao je Jakov Belić.

Saborska zastupnica HDZ-a Majda Burić u srijedu je prozvala Most da je u slučaju tragedije u hidroelektrani Dubrovnik u Platu u Župi dubrovačkoj spreman nanositi reputacijsku štetu državnim institucijama zbog svojih političkih interesa, a možda, kaže, i privatnih odnosa s optuženima.

Burić je u slobodnom govoru u Saboru prozvala Most da radi pritisak na sudstvo i krši načelo trodiobe vlasti zbog, kako je navela partikularnih političkih interesa, a možda, ustvrdila je i „zbog nekih privatnih odnosa pojedinih Mostovih zastupnika s optuženima u slučaju hidroelektrane Plat u Dubrovniku”, piše danas Južni.

Navela je da su u nekoliko istupa Mostovi saborski zastupnici Marin Miletić i Zvonimir Troskot izražavali zabrinutost za pravednost istrage i dobrobit Nikole Rukavine, koji je prvooptuženi za tragediju u toj hidroelektrani, u kojoj su 2019. u nesreći smrtno stradala tri djelatnika HEP-a.

Cijeli članak možete pročitati OVDJE.