Prikupljeno je 2,4 milijuna eura za lavu Petrušić! Kad neće država, hrvatski građani opet su se iskazali i prikupili navedeni iznos kako bi malena Lava mogla u Sjedinjenim Američkim Državama dobiti lijek Zolgensma.

Lava Petrušić je djevojčica od dvije godine kojoj je dijagnosticirana spinalna mišićna atrofija tipa dva (SMN2). Maloj Lavi potreban je lijek Zolgensma koji stoji 2,4 milijuna eura, no hrvatski sustav odbio je taj lijek platiti jer ima tri kopije pričuvnog gena, a ne dvije - da ih ima dvije, HZZO bi odobrio najskuplji lijek na svijetu.

Zolgensma je genski lijek koji se ubrizgava jednom u životu i košta 2,4 milijuna eura, a može se primijeniti samo kod djece do kilaže od 13,5 kilograma, a Lava već sada ima 12 kilograma. Lavin termin doziranja je 3. svibnja u UCLA klinici (Los Angeles), a novac u cijelosti mora biti uplaćen do 12. travnja.

dpp

Iako je završen, Dom za starije u Gružu još nije otvoren. Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković istaknuo je kako su razlog tome manje nepravilnosti koje je trebalo ukloniti po naputku inspektora.

- Imali smo dvije primjedbe, jednu oko buke od klima uređaja pa se to rješava, druga je od protupožarnog inspektora koji je tražio da se u dom ugradi protupožarni sustav, odnosno „sprinkleri”. - kazao je gradonačelnik Franković i dodao kako taj protupožarni sustav nije bio uvjet prilikom ishođenja građevinske dozvole.

- Kako je od ishođenja građevinske dozvole do realizacije protekao cijeli niz godina, danas je to to standard pa smo odlučili napraviti projektnu dokumentaciju i uskladiti se sa zakonom i sad ćemo u cijelom domu provesti „sprinkler” sustav. To će nas otprilike koštati oko 700 tisuća kuna. Mislim da je takav sustav potreban i ako je tako rekao požarni inspektor, nismo mi tu da to propitujemo nego da to napravimo. - rekao je Franković te se osvrnuo na rokove useljenja korisnika u dom u Gružu.

- Vjerujem da bi u prvim danima ožujka moglo započeti izvođenje radova i to ne bi trebalo trajati dulje od mjesec dana. Treba zatim dobiti uporabnu dozvolu i nakon toga dom može početi s radom. - rekao je Franković.

Dosljedno 14 godina bez brze ceste, bez gospodarenja otpadom, bez brige o zdravstvu i uz potpuno ignoriranje lokalnih zajednica, sukus je danas priopćenja predsjednika SDP-a Dubrovačko – neretvanske županije i gradonačelnika Ploča Miša Krstičevića.

„Ići će most preko izvora Omble… Neće ići most preko izvora... Tu raspravu slušamo preko 14 godina kad je u pitanju brza cesta Dubrovnik - Zračna luka. Dosljedna je Dubrovačko neretvanska županija jedino u činjenici da brze ceste i dalje nema, a njena gradnja ni u kojoj varijanti neće krenuti do kraja ovog mandata. O negativnom utjecaju na područje značajnog krajobraza Rijeke dubrovačke i izvora Omble govori struka, strahuju aktivisti, Gradsko vijeće Dubrovnika je izglasalo deklaraciju protiv takve prometnice, ali Dobroslavić ne brine, on je siguran da je sve kako treba, za njega je taj rizik prihvatljiv.” - navodi Krstičević.

„Kad su lani krenula govorkanja o zračnoj luci u Trebinju, naš župan preko noći postaje žestoki ekološki aktivist: „Zračna luka ne 10-tak km od izvora Omble, u zaštitnoj zoni izvorišta, ugrozila bi glavni izvor za vodoopskrbu Dubrovnika i njegovog šireg područja, kao i druge podzemne vode.“ – reagirao je odlučno u tom slučaju neki novi Nikola, čuvar prirode od prekograničnog neprijatelja… i neka je, svi smo ga podržali.” - piše predsjednik županijskog SDP-a.
„Konačno dolazimo do treće, najstarije, a možda i najvažnije priče. Dolazimo do otpada. Jedan od najvećih problema Dubrovačko neretvanske županije, najjužnije županije, poznate po prirodnim ljepotama i turizmu, je što ni 2023. ne postoji ni s od sustava za gospodarenjem otpadom.” - navodi Krstičević.

„Ne postojanje uređenog sustava je ugroza koja prijeti baš svakom gradu i općini županije, brojnim prirodnim lokalitetima, zdravlju građana, a ono što od tog sustava postoji ili se planira na koncu je velika prijetnja samoj Ombli. Odlagalište otpada Grabovica je i dalje tu, a Centar za gospodarenje otpadom Lučino Razdolje se planira, skoro jednako dugo kao i brza cesta, na krškom području, u zoni koja ugrožava Omblu. Ponovno se čuje protivljenje čuvara okoliša, briga i zahtjevi za nova trasiranja od općina Ston i Dubrovačko primorje, ali Dobroslavić ih ignorira i ni malo se ne uzbuđuje. Značajni krajobraz Rijeke dubrovačke i Omblu, po njemu, mogu ugrozit samo prekogranični projekti mrskih mu susjeda. Naši, hrvatski su za krš i vodu neopasni.” - napisao je Krstičević.

Priopćenje zaključuje ovako:

„Naučili smo kroz 14 godina sa županom na neispunjena obećanja, dračom obrasle kamene temeljce, ignoriranje molbi, prijedloga i zahtjeva lokalnih zajednica, ali u svojoj vladavini se do sada nije usudio službeno i konačno ugroziti jedan takav prirodni biser i izvor pitke vode. Nikad zdravlju župljana nije posvećivao puno pažnje, no hoće li uz potpuno zapušteni sustav zdravstva trajna ostavština župana Dobroslavića ostati ugrožavanje krajobraza Rijeke dubrovačke i Omble? Možda bolje da ostane dosljedan do kraja i ne radi ništa.” - navodi predsjednik SDP-a Dubrovačko – neretvanske županije Mišo Krstičević.

Općina s najviše stanovnika na području Dubrovačko - neretvanske županije s blokiranim računima na dan 31. siječnja ove godine bila je Općina Župa dubrovačka. Više blokiranih stanovnika imala su samo tri grada i to Dubrovnik, Metković i Ploče.

Naime, FINA je krajem siječnja evidentirala 354 blokirane osobe s područja Općine Župa dubrovačka. Njihova ukupna dugovanja iznosila su 2.772.397 eura.

Najveći dio tog duga je prema takozvanim drugim vjerovnicima, a to su uglavnom telekomunikacijske kompanije, banke i kartičarske kuće te iznosi 2.572.747 eura. Državnim institucijama Župljani su zadnjeg dana siječnja dugovali 125.203 eura, dok je dug prema jedinicama lokalne samouprave, tj. Općini Župa dubrovačka i Dubrovačko – neretvanskoj županiji iznosio 74.448 eura.

kšc

Predsjednik Županijske organizacije SDP-a, gospodin Mišo Krstičević otprilike jednom u tri mjeseca odluči javnost zabaviti priopćenjem. Njegovi pisani istupi uglavnom su netočni, neupućeni i, vrlo vjerojatno, pisani po savjetima onih koji se u teme ne upućuju, nego svom stranačkom županijskom predsjedniku napune glavu pa on, koji već godinama i ne mari previše za teme od interesa za stanovnike Dubrovačko - neretvanske županije, izleti, posklizne se, padne pa ušuti. - odgovor je HDZ-a Dubrovačko – neretvanske županije na današnje priopćenje predsjednika županijskog SDP-a Miša Krstičevića u kojem je mandate župana Nikole Dobroslavića ocijenio opisao riječima: „Dosljedno 14 godina bez brze ceste, bez gospodarenja otpadom, bez brige o zdravstvu i uz poptuno ignoriranje lokalnih zajednica.”

„Jedan takav debakl imali smo sredinom prosinca prošle godine, kad je gospodin Krstičević, inače gradonačelnik Ploča, baljezgao o neizdanoj uporabnoj dozvoli za Dnevnu bolnicu i pokazao da nema pojma da se u neposrednoj blizini grada, kojem je on gradonačelnik, realizira Centar za djecu s poteškoćama u razvoju. Kad smo ga s time upoznali, pokrio se po ušima i po Pločama pričao da ga je krivo informirao njegov županijski vijećnik i, navodno, veliki prijatelj. Čovjek bi pomislio da će gospodin Krstičević iz toga nešto naučiti, ali ne, on ponovno izlijeće s novim priopćenjem kritizirajući kapitalne projekte ove županije.” - piše HDZ.

Ostatak odgovora prenosimo u cijelosti:

„U prosincu smo tako saznali da jedan gradonačelnik, koji želi biti ozbiljan političar, ne zna gdje je Dnevna bolnica u njemu susjednom Gradu, a evo sad nam je pokazao da nema pojma ni o rijeci Ombli, ni lokaciji Centra za gospodarenje otpadom.

Ponovit ćemo, riječ je o čovjeku koji je predsjednik Županijske organizacije SDP-a, stranke koja se proslavila prvenstveno činjenicom da njeni čelnici nisu bili za izgradnju Pelješkog mosta. Nisu, i to se zna, i to javno ističu i njihovi dugogodišnji članovi.

Riječ je o čovjeku koji u priopćenju priča o dosljednosti. Njegovi stranački kolege ga na javnoj televiziji javno prozivaju za nedosljednost u djelovanju unutar stranke jer je pokrenuo rušilački pohod usmjeren protiv tadašnjeg čelnika SDP-a Davora Bernardića, a danas, kad njegov prijatelj Peđa Grbin, za kojeg i sam javno govori da nema karizmu, dovodi SDP na povijesno niske razine, Mišo Krstičević šuti. Doduše, moramo priznati da gospodin Krstičević ima jednu dosljednu notu, a ta je da se u Pločama pojavljuje isključivo vikendom. Pa se tome prilagodio i njegov stranački šef koji u Ploče dolazi u nedjelju, inače bi njih dvojica konferenciju za medije držali iz Splita.

Riječ je o čovjeku koji na pitanje zašto bi netko trebao doći živjeti u Ploče, ponavljamo grad u kojem je on gradonačelnik, ne zna složiti odgovor, osim onoga da je riječ o mjestu bogatom prirodnim ljepotama.

Riječ je o čovjeku koji je toliko cijenjen da mu na svečanu sjednicu povodom Dana Grada ne žele doći kolege načelnici i gradonačelnici iz njegove stranke. Istina, u našoj županiji ih i nema nešto puno, ali i to dosta govori.

Riječ je o čovjeku koji piše o gospodarenju otpadom, a javno zaziva koaliciju sa strankom Možemo koja se proslavila katastrofalnim upravljanjem Zagrebom čija je kruna pretvaranje hrvatskog glavnog grada u smetlište.

Sve što gospodin Krstičević iznosi su već viđena oporbena naklapanja koja su se više puta pobila.

Možda bi bilo dobro da čelnik županijskog SDP-a provjeri projekte, razgovara sa strukom i malo se bolje informira.

Jer prepisivanja pamfleta drugih političkih stranaka s kojima on priželjkuje koaliciju i slušanja savjetnika koji su ga već više puta osramotili, ne ide mu u prilog.

A ni SDP-u, što vidimo iz mjeseca u mjesec po njihovom rejtingu, a što smo vidjeli i na zadnjim izborima. Jer iako je gospodin Krstičević pokazao svoje lice na možda dva ili tri događanja u kampanji koju je njegova stranka vodila za čelno mjesto županije, nije se baš potrudio oko njihovog kandidata. Možda jer je bio nestranački?

A možda je suština svega da žitelji ove županije prepoznaju ljude koji zastupaju njihove interese i bore se za njihovu dobrobit. Usprkos pamfletima, vrludanjima i onima za koje čak i njihovi stranački kolege znaju da su nedosljedni.

Budimo potpuno iskreni i otvoreni - da predsjednik SDP-a sutra ne dolazi u Ploče, ni ovog priopćenja ne bi bilo.” - piše u priopćenju HDZ-a Dubrovačko – neretvanske županije.

dpp

U Zatonu Velikom završeni su radovi na izgradnji raskržija koje je preduvjet izgradnji novom vatrogasnom domu. Projekt modernizacije javne gradske rasvjete počeo je izmjenom rasvjetnih tijela na Babinu kuku. Nova solarna energetski učinkovita javna rasvjeta postavljena je na otoku Lopudu.

U SURADNJI GRADA I HRVATSKIH CESTA IZGRAĐENO NOVO RASKRIŽJE U VELIKOM ZATONU KOJE JE PREDUVJET IZGRADNJI VATROGASNOG DOMA

Završeni su radovi prometnog uređenja križanja na državnoj cesti D8 u Zatonu Velikom, koji su preduvjet realizaciji projekta izgradnje vatrogasnog doma DVD Zaton.

Naime, Vatrogasni dom planira se graditi uz sjeverni rub državne ceste D8 te će se preko novoformiranog križanja spajati na postojeću javnu prometnu mrežu. Izgradnja trake za lijeve skretače realizirana je proširenjem državne ceste prema sjeveru, a desni skretač s državne ceste iz smjera Dubrovnika ukupne je dužine 41,89 metara. Dionica je opremljena s ukupno 11 stupova javne rasvjete visine devet metara raspoređenih uz sjevernu stranu ceste.

Ukupna vrijednost izvedenih radova je 997.310,47 kuna s PDV-om, a financirali su ih Grad Dubrovnik i Hrvatske ceste. Grad Dubrovnik je prethodno izradio potrebnu projektnu dokumentaciju ukupne vrijednosti 38.750,00 kuna s PDV-om. Radove je izvela tvrtka STRABAG d.o.o., dok je tvrtka IGH d.d. provodila stručni nadzor.

Izgradnja Vatrogasnog Doma u Zatonu, koji će imati i društvenu namjenu, uvjetovana je prometnim uređenjem križanja tako da se na državnoj cesti izgradi traka za lijeve i desne skretače i preduvjet je ishođenju građevinske dozvole za izgradnju objekta vatrogasnog doma za koji je prethodno dovršena projektna dokumentacija.

ZAPOČEO PROJEKT MODERINZACIJE JAVNE RASVJETE DUBROVNIKA

Montažom ukupno 69 novih, energetski učinkovitih svjetiljki u Ulici Iva Dulčića započeli su radovi na cjelovitoj modernizaciji i rekonstrukciji sustava javne rasvjete na čitavom gradskom području.

Nakon Ulice Iva Dulčića, radovi se sele u okolne ulice, redom Ulicu Iva Dulčića, Ćira Carića, Ivana Zajca, Miljenka Bratoša, Ivana Meštrovića i Vatroslava Lisinskog. U ugovorenom roku od 120 dana na području čitavog grada bit će u fazama postavljeno i zamijenjeno ukupno 3 739 novih LED rasvjetnih tijela čime će noćne vizure Dubrovnika dobiti posve novi izgled.

Riječ je o energetski učinkovitim i ekološki prihvatljivim rasvjetnim tijelima. Takva rasvjetna tijela osiguravaju ravnomjernu osvijetljenost javnih površina, a njihovim korištenjem ne dolazi do neželjenog rasipanja svjetlosti izvan prostora kojeg je potrebno osvijetliti čime se efikasno sprečavaju efekti svjetlosnog onečišćenja.

Izvođač radova na projektu Modernizacija javne rasvjete Grada Dubrovnika je Veritas Esco iz Splita, a vrijednost ugovora potpisanog sredinom prosinca 2022. iznosi 6.247.500,00 kuna s PDV-om ili 829.185,75 eura.

Realizacijom navedenog projekta postiže se ekološki benefit smanjenja svjetlosnog onečišćenja, dok će s financijske strane biti ostvarene značajne uštede koje će se ogledati kroz smanjenju potrošnju električne energije i manje troškove održavanja.

NOVA SOLARNA ENERGETSKI UČINKOVITA JAVNA RASVJETA NA LOPUDU

Na otoku Lopudu proveden je projekt nabave i ugradnje energetski učinkovite javne rasvjete. U ulicama Od Šunja i Od Polja, koje se okomito spajaju na Obalu Iva Kuljevana, mreža javne rasvjete proširena je za ukupno 900 metara te je na tom potezu postavljen 31 stup javne rasvjete sa solarnim uličnim svjetiljkama.

Vrijednost radova iznosi 357.345,00 kuna s PDV-om, od čega je 173 tisuće kuna sufinancirano od Ministarstva regionalnog razvoja i fondova europske unije kroz projekt Nabava i implementacija energetski učinkovite javne rasvjete na otoku Lopudu prema Programu razvoja otoka u 2022. godini.

Dubrovnik se razvija održivim smjerom kroz provedbu projekata energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora te se s tim ciljem provodi i cjelovita rekonstrukcija i modernizacija sustava javne rasvjete Grada Dubrovnika koja uključuje montažu gotovo četiri tisuće novih, energetski učinkovitih, rasvjetnih tijela, a što će osim financijskih ušteda, pridonijeti zaštiti okoliša i povećanju energetske učinkovitosti sustava javne rasvjete.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Zgrade izgrađene za branitelje u Mokošici nisu u dobrom stanju zbog loše izvedenih građevinskih radova, a gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković najavio je kako će Grad Dubrovnik podnijeti tužbu protiv izvođača radova, tvrke Lavčević.

- Grad Dubrovnik nije gradio te stanove. Grad je u te stanove investirao 10,8 milijuna kuna. Mi smo prošli tjedan imali sastanak s predstavnicima Ministarstva branitelja. Prethodno sam održao dva sastanka s predstavnicima branitelja i rekao sam predstavnicima Ministarstva i APN-a da Grad Dubrovnik priprema tužbu. - istaknuo je gradonačelnik Franković, dodavši kako zgrada za branitelje nije jedini loše obavljeni posao iste tvrtke.

- Tvrtka koja je izvodila radove na zgradama za branitelje je ista tvrtka koja je izvodila radove na POS-u II u Mokošici, a taj POS II ima ogromnih problema. Tu je Grad putem Dječjih vrtića Dubrovnik, koji imaju prostor u toj zgradi, uložio tužbu protiv tvrtke Lavčević. Ista ta tvrtka je ponovila istu priču i kod ove zgrade i mi nećemo to tek tako pustiti jer smatramo da smo pošteno platili stanove koje smo kupili. Ne samo to, nego smo braniteljima i Ministarstvu pomogli s besplatnim zemljištem, plaćanjem komunalija i izgradnjom javne ceste do zgrada. Sve je to Grad napravio i ne želimo imati problema. - rekao je Franković.

- Želimo da ta tvrtka izađe na teren i sanira sve ono što nije napravljeno kako Bog zapovijeda i nećemo odustati. Tražimo da se to napravi. Ako smo nešto kupili želimo da to bude u redu, od liftova do dizalica topline, vlage, odvodnje i svega ostaloga. Mi smo braniteljima partneri jer se smatramo oštećenom stranom. - kazao je gradonačelnik Mato Franković.

Još 2009. Grad Dubrovnik prodao je državno zemljište na Srđu Razvoj golfu. Nakon što je ta tvrtka pokrenula sudski spor jer im je Grad tuđe, zapravo državno zemljište prodao kao svoje, Trgovački sud u Dubrovniku krajem siječnja nepravomoćno je presudio u korist Razvoj golfa kojemu bi Grad trebao vratiti 365 tisuća eura za zemljište te podmiriti oko 41 tisuću eura sudskih troškova.

Gradonačelnik Mato Franković istaknuo je kako će Grad na nepravomoćnu presudu uložiti žalbu.

- Dobili smo presudu i na nju ćemo uložiti žalbu. Smatramo da je Grad Dubrovnik u trenutku kad se to zemljište prodavalo bio u pravu i ustrajat ćemo u žalbi. - rekao je Franković.

I dok Franković najavljuje žalbu, gradski vijećnik SJG Đuro Capor podsjeća kako je sporno zemljište grijeh bivših gradskih struktura.

- Radi se o dvije parcele zemlje koje je u svibnju 2009. Dubravka Šuica, kad je izgubila izbore od Andra Vlahušića, prodala Razvoj golfu. Te čestice nisu bile vlasništvo Grada Dubrovnika nego su trebale pripasti državi. Šuica ih je prodala po cijeni od po 55 kuna po metru kvadratnom, a za to vrijeme je država svoje hektare na Srđu prodavala za 300 kuna po metru kvadratnom. - kazao je Capor.

- Pitanje je također je li Dubravka Šuica, koja ima plaću 30 tisuća mjesečno, spremna platit tu štetu iz plaće koju dobiva kao potpredsjednica Europske komisije. - rekao je Capor.

Prije negoli početkom lipnja na snagu stupi novi način prometovanja oko Grada, odnosno u zoni posebnog prometnog režima za posjetitelje će na prilazima Dubrovniku biti postavljeni portali s upozorenjima. Novost je i kako će se u neposrednoj blizini garaže na Ilijinoj glavici napraviti kružni tok, nije precizirano gdje.

- Na prilazima gradu postavit ćemo portale koji će posjetitelje obavještavati kako se približavaju zoni posebnog prometnog režima u koju se može ući samo pod određenim ograničenjima. Prvi će portal biti postavljen na prilazu mostu, a drugi u zoni Dupca. Portal će biti postavljen i na cesti kad se spuštate u Grad preko Ilijine glavice, na vrhu će biti veliki portal. Na ulazu u garažu će biti veliki portal s obavijesti da se približavate zoni posebnog prometnog režima i da od tu kreću kazne. - kazao je Franković te najavio kako će kod garaže biti napravljen kružni tok za one koji se žele okrenuti, odnosno ne žele ući u zonu posebnog prometnog režima.

- Ako ste uvidjeli da ste pogriješili moći ćete skrenuti desno prema garaži, na kraju će biti kružni tok gdje ćete se moći okrenuti i vratiti nazad i ne ući u zonu. - rekao je.

Budući da se kod garaže na skretanju prema Ilijinoj glavici stvaraju gužve, Franković je istaknuo kako će se promet regulirati semaforom.

- To ćemo regulirati semaforima. Semaforski sustav sve to može riješiti. - kazao je gradonačelnik Mato Franković.

Pekari različito reagiraju na najavu Vlade kako će im biti zabranjen rad nedjeljom i blagdanima. Kruh je namirnica s ograničenim trajanjem i većina ga kupuje svaki dan, rijetki kupuju više no što im je potrebno da im ostane i za sljedeći dan. No, usvoji li se Vladin prijedlog zakona ili će subotom kupovati više kruha ili će ga peći sami u nedjelju.

No, što kažu pekari, očekuju li financijsku štetu?

ŽELJKO PRALAS (PEKARNICA „MARE”): BOGU JE PLAKAT' KOLIKO SE KRUHA BACI, VJERUJEM DA ĆE SE LJUDI NAVIKNUTI BRZO NAUČITI JESTI KRUH OD JUČER

Vlasnik pekarnice „Mare” Željko Pralas pozdravlja odluku Vlade da trgovine i pekarnice ne rade nedjeljom.

- Mislim da nitko od nas zbog toga neće imati većih problema jer treba gledati i drugu stranu. U mnogim zemljama Europe je normalno da se jede kruh star jedan dan pa vjerujem da će se i kod nas ljudi na to brzo naučiti. - stava je Pralas, dodajući kako će ta neradna nedjelja biti prilika i da se radnice u pekarnici odmore.

Na pitanje hoće li zatvaranje maloprodaje nedjeljom njegovom obrtu donijeti smanjenje prihoda jer se taj dan kruh neće kupovati, Pralas smatra da bitnih financijskih problema neće biti.

- Ljudi će sigurno u subotu kupiti kruh više. A ako ga budu jeli dan kasnije, bit će zdraviji, jer će ga manje pojesti. Ne vidim problem u kruhu starom jedan dan. I ja sam dijete sa sela i uvijek smo jeli stari kruh, nije se ništa bacalo. Treba i beškot praviti. Bogu je plakat' koliko se kruha baci, a mi to dobro znamo. – kazao je Željko Pralas, vlasnik pekarnice „Mare”.

Dodao je i kako će se kod njega i nedjeljom nastaviti proizvodnja kruha i peciva namijenjenog hotelima i restoranima tijekom turističke sezone, jer novi zakon regulira samo maloprodajni dio.

HAZIZ SUFAJ (PEKARNICA „KLAS”): MENI SE ČINI DA ONAJ TKO JE OVO IZMISLIO NIKAD NIJE NI RADIO

S druge strane, vlasnik pekarnica „Klas” Haziz Sufaj ovakvu odluku Vlade smatra katastrofalnom.

- Nama pekarima je tijekom zime svaki dan nedjelja. Jako je malo posla i ja jednostavno radim tek za nekoliko ljudi i trudim se ne zatvoriti iako bih to najradije napravio tijekom ovih zimskih mjeseci. Ljeto je jedina prilika za raditi i zaraditi, a ako nam tu mogućnost smanje to je katastrofa. - govori Sufaj.

- Ratno vrijeme sam izgurao, a sad bih odmah potpisao da ne radimo cijelu zimu. Bitno je da nam dozvole raditi više od tih 16 nedjelja u vrijeme kad ima posla, jer neće ni grad ni država zbog toga propasti. - smatra Haziz Sufaj.

- Nije u Dubrovniku i u većini krajeva Hrvatske ista situacija kao i u Zagrebu gdje cijele godine ima ljudi i prometa. Meni se čini da onaj tko je ovo izmislio nikad nije ni radio. - rekao je još Haziz Sufaj iz pekarnice „Klas”, koja ima pet maloprodajnih prostora u Dubrovniku.

ERZEN MORINA (PEKARNICA „RUSICA”): LJUDI ĆE JESTI MANJE KRUHA, BIT ĆE TO ZDRAVIJE ZA NJIH

Erzen Morina iz pekarnice „Rusica” podsjetio je kako su pekarnice već radile skraćeno.

- Ni tada nije bilo nikakvih problema i smatram da će se ljudi vrlo lako naviknuti i na novo radno vrijeme, odnosno na neradnu nedjelju. - rekao je Morina, dodajući kako će njemu kao poslodavcu sada biti lakše organizirati slobodne dane radnicima jer će uglavnom imati slobodnu tu neradnu nedjelju.

Kao i Pralas, ni Morina ne smatra da će imati većih gubitaka prihoda zbog neradnih nedjelja.

- I sad pekare ne rade kad su neki praznici. Ljudi će subotom kupiti kruh više za nedjelju. Manje će ga nedjeljom pojesti, jer neće biti vruć i hrskav, što će i biti zdravije za njih. - kroz šalu je rekao Morina iz pekarnice „Rusica”.

Inače, zakonom se predviđa da trgovine i pekarnice budu zatvorene nedjeljom i blagdanima, a tjedni maksimalni iznos radnih sati koje poslodavac samostalno raspoređuje od ponedjeljka do subote određen je u trajanju do 90 sati. Prema prijedlogu, trgovci bi samostalno određivali kojih će 16 nedjelja u godini biti radnih. U tjednima u kojima je nedjelja radna, najveći dopušteni fond sati uvećava se za 15 sati, što čini maksimalno dopuštenih 105 radnih sati tjedno od ponedjeljka do nedjelje.

Završeni su radovi na uređenju kolnika u Zagrebačkoj ulici na potezu od Kapelice do Vatrogasaca, gdje je asfalt bio iznimno oštećen i predstavljao opasnost za sve sudionike u prometu, a posebice vozače mopeda i motocikala.

„Cesta je sanirana u punoj širini, i parkirni i kolni trak, na dionici duljine 250 metara i površine oko 2000 kvadratnih metara. U potpunosti je uklonjen mikro asfalt , kao i dio završnog sloja asfalta koji se nalazio ispod mikroasfalta. Nakon provedbe svih pripremnih radnji, ugrađen je novi sloj asfaltnog zastora tipa eruptivac koji kvalitetom odgovara zahtjevima jedne od prometom najopterećenijih gradskih ulica.” - navode danas iz Grada Dubrovnika.
 
Radovi su trajali sedam dana nakon čega je ocrtana horizontalna signalizacija te su ponovno ugrađeni senzori za smart parking, a za to vrijeme građanima s PPK karticama je bilo omogućeno parkiranje na donjoj razini parkinga Žičara.
 
„Vrijednost investicije je 75 tisuća eura, a radove je izvela tvrtka tvrtka Tehnogradnja d.o.o., ugovorni izvođač radova na održavanju nerazvrstanih cesta u gradu Dubrovniku.” - piše u priopćenju Grada.

dpp

Načelnici Dubrovniku najbližih općina, Župe dubrovačke, Konavala i Dubrovačkog primorja, u petak su s rezervom gledali na odluku koju je predstavio dubrovački gradonačelnik Mato Franković, a koja se odnosi na posebni režim prometa oko dubrovačke povijesne jezgre, odnosno na prostor od Ilijine glavice do Boninova.

Tom odlukom, prvom takve vrste u Hrvatskoj, koja nije još konačna, tj. ide u daljnju proceduru i na e-savjetovanje, dubrovačka gradska uprava planira uvođenje posebnog prometnog režima s ciljem smanjenja prometa u zoni oko povijesne jezgre, a prema kojoj će biti zabranjen promet vozilima čiji vlasnici nemaju riješen parking u navedenoj zoni, odnosno plaćenu mjesečnu pretplatu za parking (PPK). Ona je za stanovnike susjednih općina Dubrovniku skuplja nego za stanovnike Dubrovnika i iznosi 15,93 eura za tu zonu.

Načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli rekao je da razumije potrebu rješavanja problem prometa oko povijesne jezgre grada te naglasio:

- Veliki prometni pritisak je nešto što je potrebno riješiti, ali ovaj dio odluke koji se odnosi na činjenicu da dalje o garaže na Ilijinog Glavici neće moći voziti primjerice stanovnici Župe i Konavala koji nemaju pretplatničku parkirnu kartu smatram rigoroznim. - rekao je Nardelli.

Naglašavajući dalje kako treba misliti i na stanovnike istočnih općina koji iz Dubrovnika odlaze doma Ulicom kralja Petra Krešimira IV. te Ulicom Druge dalmatinske briga, dalje prema Vidikovcu i Župi Nardelli je rekao:

- Znači odluku podržavam u dijelu regulacije prometa prema Pilama, točnije u dijelu od Viktorije prema Pilama, ali smatram da je potrebno osigurati istočni izlaz iz Grada i za osobe bez PPK.

Nardelli je nadalje rekao kako očekuje da se ova odluka neće odnositi na cijelu godinu.

Konavoski načelnik Božo Lasić je kazao da još nije upoznat s tom odlukom te naveo kako i u mnogim europskim gradovima, primjerice Londonu i Muenchenu, postoje posebne regulacije prometa koje ograničavaju prolaz prema središtu grada.

- Ne mogu komentirati tu odluku dok je ne pročitam. Znam da Dubrovnik ima velikih problema s prometom i slažem se da ga treba na neki način ograničiti, ali svakako ne stanovnicima susjednih općina uvoditi restrikcije. - rekao je Lasić.

Načelnik Općine Dubrovačko primorje Nikola Knežić je u inozemstvu i nije mogao komentirati, jer, kako kaže, nije upoznat s ovom odlukom.