I u najhladnijem dijelu godine, kada se najviše primiču obali, olignji nisu uvijek u dometu i najboljih bacača varalica s obale. Kada se to dogodi što poduzeti kako bi ih ipak lovili?

Ako se i takvoj situaciji ipak želi loviti s obale jedino je rješenje povećati daljinu odbačaja varalice. Osim trideset načina na koje se može povećati daljina odbačaja bilo koje varalice, postoji još nekoliko načina kojima se može povećati daljina odbačaja samo varalice s krunicom za lov oliganja.

Prvi način je odabir vrste lignjarića. Naime, lignjarići optimalno prilagođeni za daleko odbacivanje, kod nas poznati kao „balistik“, mogu se odbaciti do 20 metara dalje nego standardni „egy“, a još koji metar više nego „wobler“ lignjarići.

Za razliku od ostalih varalica, mnogi lignjarići su obmotani tkaninom kako bi na dodir bili što sličniji ribama i rakovima kojima se lignje hrane tako da ih prvo prihvati hvataljkama. Kad se smoče težina im se povećava zbog čega se mogu odbaciti dalje nego kad su suhi. Zato je „obučene“ lignjariće dobro namočiti. Najbolje ih je namočiti neposredno prije odbacivanja, ali vježbanjem se može postići da se ponovo brzo odbace nakon što se izvade, dok su još uvijek optimalno nakvašeni pa ih ne treba dodatno kvasiti.

Puno više nego kvašenjem, lignjarić se može otežati dodavanjem metalnog utega. Da mu se time ne poremeti akcija to je najlakše uraditi s „egy“ lignjarićem. Postoji mnogo načina za povećanje njihove težine, ali se sve dodatni utezi postavljaju na prednju kraj varalice. Olovna žica se obmotava oko samog prednje dijela varalice ili vanjske olovnice „egy“ lignjarića, gdje se i posredstvom kopče vješa dodatna olovnica, koja se može na isti način postaviti i na ušicu za spajanje varalice s ostatkom sistema. Međutim, najlakši i najsigurniji način otežavanja je postavljanjem dodatnog utega posebno oblikovanog za postavljanje na prednji kraj „egy“ varalica. Najbolje je koristiti dodatni uteg koji za svaki model varalice preporučuje njen proizvođač.

Za razliku od ostalih, varalice s krunicom igala na kraju mogu se dalje odbaciti i bez otežavanja. Jednostavno, predvez koji drži varalicu treba od ušice omotati oko vanjske olovnice i tijela varalice te na kraju zapetljati za krunicu. Na taj će način tijekom odbacivanja težište varalice biti ispred njenog spoja s privezom pa će varalica letjeti stabilno bez da mlatara zadnjim krajem ili se čak prevrće prije pada u more, a što skraćuje njen let. Struna zapetljan u krunicu gotovo će se uvijek otpetljati pri udaru o površinu mora. Ako se to ne dogodi, u pravilu će se odmotati nakon nekoliko laganih trzaja priborom. Ukoliko se ni tada ne otpetlja treba smanjiti broj navoja petlje oko krunice na optimalni broj, što je vrlo lako postići s nekoliko pokušaja.

Slično rješenje je umjesto zapetljavanjem strunu s krunicom spojiti pomoću stoper perlice. Da bi se to uradilo nužno je jednu iglicu ispraviti, najbolje s leđne strane varalice, a perlicu postaviti na predvez prije nego se on veže za varalicu, direktno ili posredstvom kopče, svejedno. Prije odbacivanja predvez treba zategnuti preko leđne strane varalice pa perlicu nataknuti na ispravljenu iglicu.

Kada varalica padne u more, najčešće već pri udaru o površinu, perlica će kliznuti s igle. Da bi tako bilo perlica treba biti mekana, najbolje veličine 3,5 mm. Ako sama ne sklizne najčešće je dovoljna jedan kratki trzaj priborom da bi spala. Ukoliko se to najčešće ne dogodi treba koristiti malo veću, odnosno perlicu s malo širom rupom. Ponekad je taj problem moguće riješiti tako da se iglica malo savije prema gore. Ovako montirana „egy“ varalica može se odbaciti i 20 metara dalje od iste klasičnim načinom postavljenom na pribor.

Humanitarnim koncertom održanim na svetkovinu Sveta tri kralja 6. siječnja u crkvi Presvetog Spasitelja u Mokošici zaključena je manifestacija „U iščekivanju Božića u Mokošici”. Prije koncerta slavljena je misa s blagoslovom vode koju je predvodio župnik p. Davor Lukačević.

Na koncertu su se publici predstavili klapa Amfora s voditeljicom Marom Manjić i Tamburaški sastav crkve Domino s voditeljem Krešimirom Magdićem. Domaćini koncerta bili su domaći Dječji župni zbor u svojim novim plavim majicama, predvođen voditeljem Nikolom Perkovićem i Mješoviti župni zbor sa svojom voditeljicom Dianom Stanoš. 

Koncert na Tri kralja se već treću godinu održava u Mokošici, a ovogodišnji koncert je imao namjenu prikupljanja novčanih sredstava za nabavu medicinskih kreveta za potrebe župljana. 

Manifestacija „U iščekivanju Božića u Mokošici” kao dio programa 12. Dubrovačkog zimskog festivala od konca studenog održavala se i u župi Presvetog Spasitelja u Mokošici, župi Svete Obitelji u Novoj Mokošici te u Dječjem vrtiću „Mala kuća”. U suradnji sa župama i vrtićem, manifestaciju u festivalskoj sezoni 2025./2026. organizirao je Centar za djecu, mlade i obitelj Dubrovnik.

DPJ

Od 18. do 20. prosinca u Zagrebu je održano 14. Prvenstvo Hrvatske u powerliftingu. To je sport kojim se bavi veliki broj ljudi koji trenira u raznim teretanama širom svijeta. Tako i u našoj državi pa i u Dubrovniku. Sastoji se od tri discipline i ukupnog plasmana.

Prva po redu je duboki čučanj u kojoj natjecatelji nose na leđima šipku sa izabranom težinom, spuštaju se duboko u čučanj ( da kukove spuste ispod razine koljena) i podižu u početni položaj. Ova vježba je tehnički zahtjevna pa se rjeđe radi u teretanama kod vježbača koji se ne namjeravaju natjecati u powerliftingu.

Druga disciplina je bench press ili kako je to prevedeno na hrvatski jezik potisak s klupe. Ta vježba je najpopularnija među vježbačima u teretanama i upravo zbog toga održava se prvenstvo države i izdvojeno samo u toj disciplini.

Treća disciplina je mrtvo dizanje u kojoj natjecatelji podižu s poda što veću težinu toliko da se tijelo potpuno uspravi dok se u rukama drži šipka s izabranom težinom.

Najviše se cijeni pobjeda u zbroju sve tri discipline i to je četvrti komplet medalja koji se dijeli za svaku konkurenciju ( dob, spol i težinsku kategoriju).

Natjecatelji iz Dubrovnika ranijih godina nisu imali svoj, dubrovački klub, pa su nastupali za klub iz Zagreba.

Tako je Lukša Zlošilo ranije osvojio na dva prvenstva Hrvatske više zlatnih medalja i nastupao i na svjetskom studentskom prvenstvu u Estoniji i dva puta na Europskom seniorskom prvenstvu (u Hrvatskoj i u Španjolskoj) kao član kluba Nabildani mozak iz Zagreba.

Najbolje plasmane je postigao u bench pressu i to osvojio brončanu medalju na svjetskom studentskom prvenstvu u kategoriji do 74 kg podigavši 165 kilograma, a na europskom seniorskom prvenstvu natjecao se u kategoriji do 74 kilograma u Velikoj Gorici kada je bio šesti sa podignutih 162,5 kg i u Španjolskoj u konkurenciji do 83 kg i podigao 172,5 kg čime je osvojio 11 mjesto.

Međutim od 1. kolovoza 2025. godine u Dubrovniku postoji Powerlifting klub Dubrovnik koji se natjecao na 14. Prvenstvu Hrvatske.

Prva je nastupila Paola Mileusnić i osvojila dva srebra i dvije bronce – prve medalje za PLK Dubrovnik u kratkoj povijesti kluba.

Zatim je Mario Paradžik osvojio tri srebra i jednu broncu. Prvo zlato osvojio je Lukša Zlošilo u potisku, a dodao je i srebro u čučnju. Veteran Vlaho Zlošilo donio je u Dubrovnik tri zlata i jedno srebro (u benču) i pehar za najboljeg natjecatelja starijeg od 60 godina.

Kada su se zbrojili rezultati po klubovima (najboljih 5 se računa) Dubrovnik je sa tri natjecatelja osvojio osmo mjesto (od 20 klubova), a jedna natjecateljica nije sama uspjela postići zapaženiji uspjeh u ekipnoj konkurenciji. Za ekipni plasman ne zbrajaju se podignuti kilogrami nego se prvo preračunaju u bodove uzimajući u obzir težinu natjecatelja i postignuti rezultat.

Luka Žegura, također član PLK Dubrovnik nije se natjecao, ali je zajedno sa Lukšom Zlošilom predstavljao klub kao sudac na natjecanju.

VZ

Moreplovci su se u prošlosti strogo pridržavali nepisanih pravila o tome što ne smiju raditi ili unositi na brod kako bi izbjegli nesreću. Većina od tih zabrana danas se čine zabavnima ili nelogičnima, ali u to vrijeme su se shvaćale ozbiljno. Mnoga od ovih vjerovanja, prisutna i danas, nastala su u doba jedrenjaka, poput vjerovanja da banane na brodu donose nesreću.

Među ribarima još uvijek postoji uvjerenje da banane na brodu vode do lošeg ulova. Podrijetlo ovog praznovjerja seže u 18. stoljeće kada je, tijekom vrhunca španjolsko - karipske pomorske trgovine, nekoliko brodova koji su prevozili banane misteriozno nestalo bez traga.

No, za razliku od većine, za ovu pojavu postoje i praktična objašnjenja. Naime, banane brzo sazrijevaju i kvare se, ubrzavajući kvarenje obližnjih proizvoda. To za posljedicu ima stvaranje plina metana. On je lako zapaljiv i eksplozivan te lakši od zraka pa može uzrokovati eksploziju u dodiru s otvorenom vatrom, na kojoj se u vrijeme jedrenjaka kuhala hrana. Osim toga, posadu jedrenjaka smrtno su ugrožavali i otrovni pauci i zmije, koji su dospijevali u skladišta zajedno s bananama.

Danas se ti problemi rješavaju tretiranjem banana pesticidima prije skladištenja te prijevozom specijalnim brodovima poznatim kao „bananijeri” („banana boats”). Dizajnirani su za brzi transport, sa skladištima u kojima je visoka vlažnost te temperatura od 11 do 12,5 Celzijevih, uvjetima u kojima banane ne fermentiraju, ali ni ne gube na kvaliteti. Takve brodove u svojoj floti imala je „Mediteranska plovidba” iz Korčule, a kao „bananijer” građen je i „Galeb”!

Nepoželjnost banana na brodu ribari su pak pravdali time da njen miris odbija ribe. Međutim, miris ulja banane ne samo što ne odbija nego privlači mnoge ribe pa se koristi kao atraktor, pojačivač mirisa mamaca, na moru najviše u lovu salpe (sope) i cipala (cipola).

Unatoč svemu tome, „tabu o bananama” živi i dalje - mnogi kapetani turističkih i rekreacijsko ribolovnih plovila u šali zabranjuju putnicima da na brod unose banane.

Mnogo je toga u pomorstvu što se uzima zdravo za gotovo bez kritičnog promišljanja i provjere zašto je to tako. Primjerice zašto se kapetanova kabina i pozicija na zapovjednom mostu u pravilu nalaze s desne strane broda, baš kao i kormilo na ogromnoj većini malih i srednje velikih plovila. Ako želite saznati odgovor na to pitanje pročitajte tekst do kraja.

Ova tradicija ima duboko ukorijenjeno povijesno značenje, ali i funkcionalne prednosti i sigurnosne aspekte.

Sve je počelo u vrijeme kada su primarno sredstvo pogona bila vesla, a brodom specijalnim veslom upravljao mornar smješten na krmi. S obzirom na to da je većina mornara preferirala desnu ruku za zadatke koji zahtijevaju spretnost i snagu, postalo je uobičajeno postaviti kormilarsko veslo na desnu stranu plovila.

I nakon što je kormilarsko veslo zamijenilo kormilo, ostala je praksa upravljanja s desne strane. No, ne samo zbog tradicije nego i praktičnih razloga funkcionalnosti, upravljivosti i sigurnosti.

Kod manjih plovila pogonjenih propelerom voditelj plovila je s desne strane zbog kompenziranja utjecaja rotacije propelera. Naime, brodski propeleri obično se okreću u smjeru kazaljke na satu, što uzrokuje određeni moment koji gurne lijevu stranu broda prema dolje za 2 do 5 stupnjeva. Kako bi to kompenzirali, dizajneri brodica postavljaju upravljač i komande, a time i voditelje, na desnu stranu.

Osim toga, rotacija propelera pomiče brod udesno prilikom vožnje unatrag. Postavljanje na desnu stranu voditelju omogućuje jasniju vidljivost prilikom vožnje unatrag, što olakšava navigaciju u uskim prostorima ili teškim situacijama pristajanja. Ova konfiguracija poboljšava kontrolu i minimizira rizik od sudara ili nezgoda.

Za razliku od rekreacijskih i ribarskih brodove te manjih plovila, utjecaj propelera na stabilnost i upravljivost velikih brodova je zanemariv pa oni imaju centralno postavljeno kormilo, što kapetanu nudi uravnotežen pogled. Međutim, tradicionalna preferencija desne strane i dalje postoji, ponajprije zbog sigurnosnih razloga.

Naime, po međunarodnim pomorskim pravilima, brodovi koji se približavaju jedan drugome iz suprotnih smjerova tako da prijeti opasnost od sudara, moraju promijeniti smjer udesno pa se očekuje da takva pozicija kapetanu omogućava da bolje vidi stanje prometne situacije.
Zbog istih sigurnosnih razloga, nekada su, a često je i danas tako, iskusniji i bolji članovi posade držali stražu s desne strane broda, posebno u područjima s gustim pomorskim prometom.

Ma koliko tehnologija napredovala i dizajn plovila se razvijao, sigurnosni razlozi plovidbe jamstvo su da će ova tradicija, poznata kao „starboard“, opstati.

12. Dubrovački zimski festival završava u subotu, 3. siječnja, velikim donacijskim koncertom duhovne glazbe „Mreža ljubavi“, koji će se održati u Sportskoj dvorani u Gospinom polju s početkom u 19:30 sati. Organizator koncerta je udruga „Et Ješua“, uz potporu Grada Dubrovnika.
Na pozornici će se okupiti poznata imena duhovne glazbene scene: Petar Buljan, Stijepo Gleđ Markos, Andrej Grozdanov, fra Marin Karačić, Vanesa Mioč, Đuro Ravenščak, Speramus i Veritas Aeterna, uz glazbenu pratnju benda Adeo.

Cilj koncerta je prikupljanje sredstava za uređenje i opremanje stana u Zagrebu udruge „Zajedno do zdravlja“, namijenjenog smještaju bolesne djece s dubrovačkog područja i njihovih roditelja tijekom liječenja u Zagrebu. Ovom inicijativom želi se obiteljima omogućiti sigurnost, blizina i dostojanstveni uvjeti boravka u trenucima kada su zajedništvo i podrška najpotrebniji.

Koncert „Mreža ljubavi“ nije samo glazbeni događaj, već snažna poruka solidarnosti i humanosti, kojom se simbolično zaokružuje ovogodišnje izdanje Dubrovačkog zimskog festivala, obilježeno iznimnim odazivom publike i snažnim odjekom.

Duhovni nagovor na koncertu održat će don Marin Lučić i fra Marin Karačić, dok će program voditi Nike Nagy i Mislav Ćimić.

Ulaznice po cijeni od 15 i 20 eura mogu se kupiti putem interneta na linku, kao i na dan koncerta, na prodajnom mjestu u KIC-u Luža. Ulaz za djecu do 10 godina starosti je besplatan, uz napomenu da zbog ograničenog broja sjedećih mjesta najmlađi gledatelji sjede u krilu roditelja.

Grad Dubrovnik, Turistička zajednica grada Dubrovnika i Dubrovačke ljetne igre u suradnji s kulturnim ustanovama i javnim poduzećima pripremile su širok spektar događanja za građane i posjetitelje svih uzrasta. Dubrovnik je zasjao u svom najljepšem zimskom izdanju te još jednom pokazao zašto se s pravom naziva jednim od najljepših advenata na Mediteranu.

DZF

Već prve civilizacije za koje se pouzdano zna da su razvile umijeće plovidbe morima to su činile uz pomoć jednostavnih karata i opažanja Sunca i zvijezda. No, najvažnije navigacijsko pomagalo sve do pojave pouzdanih karata, šestara i ostalih navigacijskih pomagala u 15. stoljeću, bio je dubinomjer, neprocjenjivo koristan u priobalnoj plovidbi plitkim vodama, kojima se uglavnom plovilo.

Sigurno je prvi dubinomjer bila dugačka motka, ali prva prava sprava za mjerenje dubine neosporno je bila uzica označeno u pravilnim razmacima te s utegom na kraju. Duljina uzice potrebna da se uteg okomito spusti na dno pokazuje naravno dubinu.

Dubina nije bila jedina informacija koja se može spoznati ovom spravom koja se i danas upotrebljava. Pomoću masti ili voska utisnutih u rupe s donje strane utega može se saznati i vrsta dna pod plovilom. Kad uteg dotakne dno u masu na njegovom kraju uhvatit će se pijesak, šljunak, mulj, školjke i biljke.

Ova sprava kod nas je poznata i kao škandaj, što je podomaćeno ime od Venecijanskog scandaio.

Najstarija svjedočenja korištenja dubinomjera nalaze se na slikama staroegipatskih i feničkih brodova gdje se na pramcu vidi mjeritelj koji dubinu potvrđuje dugom drvenom motkom. Prva potvrda da se mjerila dubina veća od brodskog gaza i određivao sastav dna nalazi se u drugoj knjizi „Povijest“ grčkog povjesničara Herodota (490. do 430. godine prije Krista): „Kad ploviš u Egipat, pa još imaš dan putovanja, dok ne ugledaš obalu, spusti olovnicu, naći ćeš mulj u dubini od 11 hvati.”

Druga potvrda o mjerenju dubine, a ujedno i prva u Jadranu, nalazi se u opisu putovanja koje je u godinama od 47. do 56. nakon Krista obavio sv. Pavle ( „Djela apostolska” 27. poglavlje, stih 27 i 28): „Godine 59. četrnaestog dana oluja je zanijela brod u Jadransko more i nosila k obali. Oko pola noći mornarima se učinilo da se nalaze blizu nekog kopna, izmjerili su dubinu i ustanovili da iznosi 20 hvati, a pošto su još malo plovili, ponovo su mjerili i našli 15 hvati.”

Prva bilješka o mjerenjima oceanskih dubina nalazi se u Kolumbovom dnevniku, ali se ne spominju podaci. Prvu sigurnu vijest o mjerenju oceanske dubine daje tek portugalski pomorac i istraživač, vođa prvog putovanja oko svijeta, Ferdinand Magellan 1521. godine. Pokušao je izmjeriti dubinu između otoka St. Paula i Los Tiburonesa u Tihom oceanu, nadovezavši sve uzice koje je imao na brodu i spustivši tako uteg 300 metara duboko. Ne dosegnuvši dno, zaključuje da je to najdublje mjesto na kugli zemaljskoj.

Ukupno preko 100 tisuća posjetitelja, više od 200 programa na desecima gradskih lokacija od čega je 80 bilo za najmlađe i spektakularan doček Nove godine obilježili su 12. Dubrovački zimski festival, koji je i ove godine potvrdio Dubrovnik kao jednu od najatraktivnijih zimskih destinacija u Hrvatskoj i regiji.

Završetkom 12. Dubrovačkog zimskog festivala, Grad Dubrovnik ispisao je još jedno iznimno poglavlje svoje zimske priče. Tijekom 36 programskih dana, od 29. studenoga 2025. do 3. siječnja 2026., više od 200 raznovrsnih programa na desecima lokacija diljem grada okupilo je preko 100 tisuća posjetitelja, potvrđujući kako je Dubrovački zimski festival prerastao u jedan od značajnijih adventskih događanja u Hrvatskoj.

Stradun, Uvala Lapad, Gruž, Mokošica, Pile, Gundulićeva poljana, Trg oružja, muzeji, knjižnice, Kazalište Marina Držića, galijun Tirena u Portu, Stanica Sjeverni pol u TIC-u Pile, Advent park, TUP i brojni drugi gradski prostori živjeli su u blagdanskom ritmu, nudeći sadržaje za sve generacije. 

Posebno snažan pečat festivalu dali su koncerti, njih čak 43 kada se zbroje sve lokacije, od kojih je samo na Stradunu uživalo više od 60 tisuća ljudi. Ukupna koncertna posjećenost na svim lokacijama premašila je 100 tisuća posjetitelja, uzevši u obzir bogat program na lokacijama Adventa na Vojnoviću, Advent parka na prostoru bivše Remize i Festanice na Trgu oružja. 

U posljednjih mjesec dana u Dubrovniku su nastupali Doris Dragović, Dino Merlin, Adi Šoše, Parni Valjak, Prljavo kazalište, Vanna, Domenica, Ante Cash, Dražen Zečić, Mania The Abba Tribute, Željko Bebek, Hiljson Mandela, Jakov Jozinović, Tomislav Bralić & Klapa Intrade, Petar Grašo, Jole, Silente, Bosutski bećari, Magazin, Hrvatske ruže, Giuliano & Diktatori, Siniša Vuco, Dino Dvornik Tribute band, Daleka obala - Jadran, Dean i Zoki, Ante Gelo & Band, Soulfingersi, Cambi i mnogi drugi!

Radionice su bile popunjene do posljednjeg mjesta, dječji programi iznimno posjećeni, a i na predstavama se tražila stolica više. Humanitarne utrke s plemenitim ciljem, vožnje Cabrio busom, dolazak omiljenog Coca-Cola kamiona, druženja s Grinchem, neizostavni nastupi Linđa, dubrovačka kolenda, dječja kreativnost u blagdanskim izlozima na Stradunu, susreti s Moto mrazovima i završni donacijski koncert duhovne glazbe „Mreža ljubavi”, rasprodan još prije održavanja, zaokružili su festival atmosferom zajedništva i solidarnosti dostojnom završetka još jednog adventskog poglavlja.

Vrhunac festivala, doček Nove godine na Stradunu, ostavio je snažan dojam i u Hrvatskoj i u inozemstvu. Prema podacima iz sustava eVisitor, Dubrovnik je u novogodišnjem razdoblju ostvario porast dolazaka od 66 % i porast noćenja od 46 %, uz rekordnih 19 otvorenih hotela.

Tim je povodom gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković istaknuo:

- Raznolikost programa i istodobno aktiviranje više gradskih lokacija pokazali su da Dubrovački zimski festival iz godine u godinu raste. Publika je jasno prepoznala ovakav pristup, u kojem grad zimi živi kao cjelina, a sadržaji su dostupni svim generacijama. Upravo ta širina ponude i dostupnost programa ono su po čemu se Dubrovnik ističe među gradovima slične veličine u Hrvatskoj.

Nadalje je kazao:

- Vrtuljak na Pilama nametnuo se kao nezaobilazno mjesto adventskog Dubrovnika i simbol obiteljskog dijela festivala, dok je dubrovački doček Nove godine bio jedan od definitivno najljepših u Hrvatskoj, ako ne i u cijeloj regiji. O toj se večeri i dan danas govori, a snažni turistički pokazatelji potvrđuju da Dubrovnik ima kapacitet biti atraktivna i sadržajna destinacija i u zimskim mjesecima. Na tim temeljima nastavljamo festival dalje razvijati i unapređivati.

Festival je snažan uspjeh ostvario i u digitalnom prostoru s rekordnih 6,5 milijuna pregleda na društvenim mrežama te značajnim rastom pratitelja i dosega, zahvaljujući čemu je DZF dodatno učvrstio svoj imidž modernog, otvorenog i prepoznatljivog događanja.

Dubrovački zimski festival zajednički je projekt Grada Dubrovnika, Turističke zajednice grada Dubrovnika, Dubrovačkih ljetnih igara, javnih ustanova u kulturi, javnih poduzeća, brojnih partnera, sponzora i medija, kojima ovim putem upućujemo iskrenu zahvalu, kao i studentima Fakulteta za medije i odnose s javnošću Sveučilišta u Dubrovniku koji su sudjelovali u realizaciji i produkciji sadržaja na društvenim mrežama putem profila @dzf_studenti.

Ovim izdanjem Dubrovnik je još jednom potvrdio svoju strategiju destinacije 365 dana u godini, grada koji i zimi nudi vrhunski doživljaj i autentičnu blagdansku atmosferu.

Do sljedećeg druženja, hvala svima koji su bili dio još jedne nezaboravne zimske priče!

Dubrovački zimski festival održao se uz potporu Zračne luke Ruđera Boškovića, Rezervata Lokrum, Coca-Cole, Jadranskih luksuznih hotela, RAO d.o.o., Best in Parkinga, Luke Dubrovnik, ATIS-a Dubrovnik, tvrtke Texo Molior, Vile Dubrovnik, wpd Adria d.o.o., OTP banke, Hotela Lero, Građevinara Quelin, Grand Hotela Park Dubrovnik, Tehnogradnje, Catering Flaminga, Elektro Teama d.o.o., Kompas Travela i PROTO-ARCH-a.

Dubrovački zimski festival

Nakon što su srušili aktualnog prvaka Hrvatske Novo Vrijeme rezultatom 3:1, malonogometaši Squarea u prvom kolu drugog dijela sezone dočekuju Futsal Dinamo, lidera prvenstva HMNL.

Ovo je posebna utakmica posvećena Magdi i Gogi Knego, našim sugrađankama kojima je financijska pomoć itekako potrebna.

„Ovo nije samo susret na terenu – ovo je utakmica zajedništva, podrške i srca. Pozivamo sve navijače, prijatelje kluba i ljubitelje futsala da jer svaki pljesak, svaki dolazak i svaka podrška šalju jasnu poruku: Goge i Magda niste same! Igra se punim srcem.” - kažu iz Squarea.

Dio prihoda od prodaje navijačkih majica i prodaje ulaznice uplatit će se za neophodnu financijsku pomoć Magdi i Gogi Knego.

Utakmica se igra u petak, 2. siječnja od 17 sati u Gospinu polju.

DPJ

Aktualne i peterostruke prvakinje Hrvatske, košarkašice dubrovačke Raguse, u prvom susretu drugog dijela sezone dočekuju Studio Zagreb. Ekipu koja je trenutno na istom omjeru kao Ragusa, osam pobjeda i tri poraza. Bit će to prava poslastica za otvaranje drugog dijela sezone Premijer lige i 2026. godine.

- U ovoj Božićnoj pauzi cure su dosta odmorile, ali isto tako i trenirale tijekom praznika. U dobroj formi dočekujemo ovaj susret. Neko vrijeme smo već smo u punom trenažnom procesu. Trenutno jesmo smo u fazi konsolidacije, ali imamo što pokazati ovu subotu i jedva čekamo nastavak sezone. - – istaknula je trenerica Simona Šoda.

Utakmica se igra u Gospinom polju u subotu (10. siječnja) s početkom u 17 sati. Ulaz je, kao i uvijek, slobodan.

- Utakmica prije praznika bio je isto derbi vrha tablice, protiv Šibenika. Tako nas isto očekuje i u subotu, protiv ekipe Studio Zagreb koja se dosta pojačala. Mislim da će ljubitelji košarke imati što vidjeti u Gospinom polju. - nadodaje Šoda.

Na tablici su vodeće ekipe Brod na Savi i Šibenik s omjerom 10-1, slijedi Trešnjevka na 9-2, a onda Ragusa i Studio Zagreb na 8-3. Cilj Dubrovkinja do kraja regularnog dijela je ostati među prva četiri mjesta, koja na kraju vode u doigravanje za prvakinje.

„Vidimo se u subotu u super zanimljivoj utakmici za početak ove, nadamo se vrlo uspješne, 2026. godine!” – kažu iz kluba.

DPJ

S padom temperature mora pada i aktivnost pa time i hranjenje riba. Zato je ribolov zimi i uz obalu ograničen na malobrojne vrste koje dobro podnose niske temperature. Unatoč tome, i u najhladnijem dijelu godine udičarenje s obale može biti uspješno, čak i po plićacima.

Plijen će u pravilu biti sitne, sportski i gurmanski ne osobito cijenjene ribe. Među njima najbrojnije i najaktivnije su ribe iz porodice glavoča. Ima ih na svim vrstama dna, ali se loviti isplati samo na kamenitom jer su nad njim najkrupniji glavoči, koji su sada i bliže obali od srodnika s mekanog dna. Najbrojniji su do dubine od pet metara, ali ih se može loviti i u svega desetak centimetara mora.

Lov u plićaku je osobito atraktivan ako se obavlja varaličarenjem laganim priborom, poznatom i po engleskim nazivima kao „Ultra Light Rock Fishing” i „Light Rock Fishing”. Naime, lov je dinamičan i obavlja se „na viđeno”, a plijen su sada najčešće najkrupniji glavoči s kamena - pločar koji naraste do 30 cm dužine i 700 g težine, krvousti koji naraste do 18 cm i 120 g, te mrkulj koji naraste preko 15 cm i 100 g.

Razlog navedenom je činjenica da se sada ti glavoči okupljaju u vrlo plitkim područjima, ponekad i na dubini manjoj od 10 cm, da bi tu obavili mrijest, koje obično započinje između veljače i travnja. U tom razdoblju ženke rijetko grizu varalice, za razliku od mužjaka koji su vrlo agresivni dok brane svoj teritorij od potencijalnih konkurenata. I nakon mrijesta mužjaci su agresivni jer oni čuvaju jaja koja su zalijepili na donju stranu kamenja i drugih predmeta u moru. Pritom obično posve smršave pa nisu atraktivan ulov kao tijekom siječnja i veljače.

Ove glavoče je vrlo laki pronaći na školjeri, prirodnoj ili umjetnoj stjenovitoj obali. Posebno im se sviđaju mirna područja zaštićena od valova, na dubinama od 10 do 50 cm. Oni preferiraju velika kamenja koja stvaraju velike rupe u kojima se mogu skrivati bez ometanja. Također se mogu naći na lukobranima i u lukama.

U ovo doba godine najveće primjerke najbolje je tražiti na što je moguće plićim mjestima, osobito ispred rupe gdje je podloga čista, kao da ju je očistio dolazak i odlazak ribe.

Agresivnost glavoča prije i nakon mrijesta čini ih vrlo zabavnom vrstom za lov. Ipak, važno je pravilno postaviti i animirati varalicu. Idealno je postaviti varalicu što bliže ulazu u rupu.

Unatoč agresivnosti, po vedrom vremenu glavoč često nerado potpuno izlazi iz rupe kako se ne bi izložio opasnosti. Zato je važno isprovocirati ga animacijom varalice u zoni ne većoj od 10 cm udaljenosti od njegovog skrovišta. Animacija mora biti nepravilna, najbolje je slobodnom rukom uzeti struni i trzati varalicu. Moguće je trzati i s vrhom štapa, ali to je manje precizno i manje provokativno. Cilj je pokretati varalicu vrlo brzo gore - dole otprilike dva centimetra iznad dna.
Loviti se može najmanjim „wobler”, teturavim varalicama, ali je bolje koristiti „mlataravce” male mekane varalice postavljenje na „jigg” udice širine luka 5 do 8, čak i 10 mm, kada se očekuju najkrupniji ulovi. Opterećenje udica treba biti što manje, tek toliko da strunu stalno drži zategnutom.

Bez štapa s rolom ovom tehnikom je praktično nemoguće loviti. Iako se mogu koristiti i oni namijenjeni nekim drugim tehnikama, najprimjereniji su „spinning” štapovi „Light” i „Ultra Ligt” klase, težine bacanja od 0,5 do najviše 20.

Kako varalicu nije potrebno odbaciti daleko, koristiti se može bilo koja, a ne samo bacačka rola. Dovoljna je i ona veličine 1000, a na njen kalem dovoljno je namotati strunu debljine 0,10 mm. Deblju od 0,20 mm ne treba koristiti.

Osim glavoča, plijen mogu biti i babice, pauci te škrpuni - sitne, ali ribe od kojih se može načiniti izvanredno ukusna i krepka juha. Glavoči su, pak, odlični i prženi, a veći primjerci i pečeni.

Uz koncert Dina Merlina, Jakova Jozinovića i Hiljsona Mandele, ponoćni vatromet, valcer i pjenušac uz čestitku gradonačelnika Mata Franković Dubrovčani su na Stradunu s brojnim gostima ušli u novu 2026. godinu.

- Na dobro vam došla 2026. godina. Želim vam u novoj godini puno zdravlja, sreće i smijeha. Uživajte u najljepšem gradu na svijetu, jedinom koji počinje s velikim slovom G. - rekao je u novogodišnjoj čestitci gradonačelnik Franković.

Prema podacima Grada Dubrovnika, odnosno brojača posjetitelja na dočeku ili bolje rečeno u Gradu je sinoć bilo oko 16,5 tisuća ljudi, a prema podacima Turističke zajednice grada Dubrovnika u vrijeme ovih blagdana otvoreno je 19 hotela.

DPJ