Dubrovnik Press Dubrovnik Press
  • Naslovna
  • Aktualno
  • esPRESSo
  • Marketing
  • Kontakt
  • Pretraživanje

U TUP-U OTVORENA IZLOŽBA RADOVA OD GLINE POLAZNIKA CENTRA ZA DJECU I MLADE

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 26 Kolovoz 2025
  • centar za djecu mlade i obitelj dubrovnik

U prostoru Galerije TUP u ponedjeljak je otvorena izložba radova koje su vrijedne ruke malenih polaznika Centra za djecu, mlade i obitelj Dubrovnik u suradnji s obrtom AB atelier izradile na ciklusu susreta koje je vodila Anamarija Bezek u sklopu ljetnih programa.

Svi prisutni oduševili su se šarenim terracotta ribama, raznovrsnim nakitom od gline i raznim drugim zanimljivim kreacijama. Uz druženje polaznika i njihove pratnje, najveća radost su bili uradci koje su ponosni vlasnici ponijeli kući nakon službenog otvorenja izložbe i malog tratamenta za sve prisutne.

Izložbu su službeno otvorili voditeljica radionica Anamarija Bezek i Žarko Dragojević, privremeni ravnatelj Centra za djecu, mlade i obitelj Dubrovnik. Posebno su istaknuli zahvalnost na potpori Gradu Dubrovniku i TUP-u na ustupljenom prostoru za rad.

JPA

Opširnije: U TUP-U OTVORENA IZLOŽBA RADOVA OD GLINE POLAZNIKA CENTRA ZA DJECU I MLADE

HELENA MINIĆ MATANIĆ, ANSAMBL L'ARPEGGIATA I REDATELJICA IVICA BOBAN DOBITNICI „ORLANDA”

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 25 Kolovoz 2025
  • dubrovačke ljetne igre
  • nagrada orlando

Glumica Helena Minić Matanić i ansambl L'Arpeggiata dobitnici su nagrade „Orlando2 za najuspješnija ostvarenja u dramskom i glazbenom programu 76. Dubrovačkih ljetnih igara. „Grand Prix Orlando” za sveukupni doprinos Igrama dodijeljen je redateljici Ivici Boban.

Ansambl L'Arpeggiata nagradu je dobio za koncert „Wonder Woman”.

Helena Minić Matanić nagrađena je za ulogu Medeje u predstavi „Medeja” u režiji Martina Kušeja.

- Hvala vam što ste prepoznali moj rad i nagradili ga velikom krunom moje male karijere. Prvi put sam stala na scenu sa svojih šest godina. Sinoć dok sam razmišljala što ću pripremiti i što bih rekla, shvatila sam da sam tad imala šest godina, a sada imam 46. Ovo je nagrada za moj tridesetogodišnji rad, zapravo. - rekla je Minić Matanić.

Grand Prix „Orlando“ za doprinos ostvarenju cjelokupnog programa Dubrovačkih ljetnih igara u jednoj ili više festivalskih godina, dobila je redateljica Ivica Boban.

- Ovo mi je veliko priznanje za dugogodišnji rad na Igrama, preko šezdeset godina, i baš sam počašćena. Mislim da sam u Dubrovniku stvorila neke od svojih najznačajnijih predstava. Obožavam Dubrovnik, moj drugi dom. Obožavam publiku u Dubrovniku, koja mi je uvijek bila velika podrška. Hvala Dubrovniku što postoji. On je stvarno pjesma, poezija, san i čudo u svemiru. - rekla je Boban.

dm

Opširnije: HELENA MINIĆ MATANIĆ, ANSAMBL L'ARPEGGIATA I REDATELJICA IVICA BOBAN DOBITNICI „ORLANDA”

FOTO / SLANO: ODRŽANA FESTA OD FOLKLORA

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 24 Kolovoz 2025
  • slano
  • festa od folklora

Festa od folklora održana je u subotu u Slanom koje je bilo ispunjeno pjesmom, plesom i radosnim dječjim osmijesima. Nastupili su najmlađi čuvari kulturne baštine: Mali linđo OŠ Slano, FA Lisinski (dječje skupine) iz Vinkovaca, KUD Metković, FS Poloneza Orebić te KUD „Stjepan Radić” Pridvorje, oduševivši publiku bogatim repertoarom tradicionalnih igara, pjesama i plesova. Svaki nastup ispričao je priču o svom kraju, a zajedno su stvorili šaroliku sliku hrvatske folklorne baštine koja se s ponosom prenosi na nove generacije. Sve je dodatno zabavio Marino Vrgoč, pobjednik The Voice Kidsa.

Topla ljetna večer, šarena narodna nošnja i dječja energija stvorili su odličnu atmosferu, potvrđujući kako ljubav prema folkloru i narodnoj baštini živi i među najmlađima.

Iz Turističke zajednice Općine Dubrovačko primorje, Općine Dubrovačko primorje i Malog linđa OŠ Slano zahvalili su svim izvođačima, roditeljima i posjetiteljima koji su podržali ovu manifestaciju te pozivaju sve da i ubuduće čuvaju i njeguju hrvatsku kulturnu tradiciju.

JPA

Opširnije: FOTO / SLANO: ODRŽANA FESTA OD FOLKLORA

76. DUBROVAČKE LJETNE IGRE U BROJKAMA

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 26 Kolovoz 2025
  • dubrovačke ljetne igre

17 scenskih prostora:

ispred crkve sv. Vlaha, ispred Katedrale, atrij palače Sponza, atrij Kneževa dvora, Držićeva poljana, taraca tvrđave Revelin, tvrđava Lovrjenac, istezalište Posat, ispod Svete Marije - Kazerma, otok Lokrum, ljetno kino Jadran, park Umjetničke škole, etnografski muzej Žitnica Rupe, Lazareti, crkva sv. Stjepana na Pustijerni, samostan Danče, park Orsula

Ukupno 77 izvedbi, od čega:

1 generalna proba otvaranja

1 svečano otvaranje;

3 javne generalne probe premijernih naslova;

35 dramskih izvedbi;

19 glazbenih izvedbi;

1 glazbeno-scensko djelo;

4 folklorne izvedbe;

2 plesne izvedbe;

4 izložbe;

2 predstavljanja knjiga;

2 filmske projekcije;

2 predavanja;

1 tribina.

76. Igre imale su 11 besplatnih programa.

Izvedba predstave Medeja na taraci tvrđave Lovrjenac, koja se trebala održati 28. srpnja, otkazana je zbog kiše te izvedba predstave Galeb na otoku Lokrumu, koja se trebala održati 21. kolovoza, otkazana je zbog loših vremenskih uvjeta uslijed kojih brod za Lokrum nije isplovio.

Drama:

U dramskom dijelu programa premijerno su prikazana 3 naslova:

• Ribarske svađe, komedija Carla Goldonija u prijevodu i adaptaciji Morane Čale, a u režiji Krešimira Dolenčića i koprodukciji Dubrovačkih ljetnih igara, Kazališta Marina Držića i Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu; park Umjetničke škole (5 izvedbi)

• Medeja, prema tekstu Simone Stonea i Heinera Müllera u prijevodu i adaptaciji Vesne Đikanović, a u režiji Martina Kušeja i koprodukciji Dubrovačkih ljetnih igara, Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu i Slovenskog narodnog gledališča Maribor; taraca tvrđave Lovrjenac (5 izvedbi)

• Galeb, u prijevodu i adaptaciji Lade Kaštelan, a u režiji Janusza Kice i izvedbi Festivalskog dramskog ansambla; otok Lokrum (5 izvedbi)

Reprizirane su predstave:

• Kafetarija, komedija Carla Goldonija u prijevodu i adaptaciji Frana Čale, a u režiji Paola Tišljarića i izvedbi dramskog ansambla Kazališta Marina Držića; Držićeva poljana (3 izvedbe);

• Ekvinocijo Iva Vojnovića u režiji Krešimira Dolenčića i izvedbi Festivalskog dramskog ansambla; istezalište Posat (5 izvedbi);

• Oluja Williama Shakespearea u režiji Vita Taufera i izvedbi Festivalskog dramskog ansambla; otok Lokrum (3 izvedbe).

• Mara i Kata u režiji Saše Božića; Kazerma (5 izvedbi).

Program je sadržavao dramska gostovanja:

• Snovi izgubljenih godina Studentskog teatra Lero, u režiji Davora Mojaša; Lazareti (2 izvedbe);

• Snjeguljica i sedam patuljaka Gradskog kazališta Trešnja u režiji Ivane Čoh prema bajki braće Grimm; taraca tvrđave Revelin (2 izvedbe);

Glazba:

Ukupno je održano 19 glazbenih programa. Nastupili su Dubrovački simfonijski orkestar, Zbor Ivan Goran Kovačić, Ivan Repušić, Darija Auguštan, Martina Mikelić, Matteo Ivan Rašić, Leon Košavić, The King's Singersi, Ansambl Quinta Essentia, Valentin Egel, Dubravka Šeparović Mušović, Khatia Buniatishvili, Ansambl L'Arpeggiata, Christina Pluhar, Zagrebački solisti, Alexandra Conunova, Sonya Yoncheva, Malcolm Martineau, Svjetski jazz orkestar glazbenih mladeži & Luis Bonilla, Trio Elogio, Ivana Srbljan, Marcos de Silvia Trío, Jan Niković, Gergely Madaras, Alina Pogostkina, Marialy Pacheco & Rhani Krija, Hrvatski barokni ansambl, Fabio Biondi, Laura Vadjon, Sitkovetsky Trio, Philharmonix - The Vienna Berlin Music Club, Filip Filipović, Matej Mijalić, Lana Bradić, Komorni sastavi Umjetničke škole Luke Sorkočevića, Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije, Sebastian Lang Lessing, Nino Machaidze, Vittorio Grigolo, Marko Mimica.

Balet:

• Balet Giselle redatelja i koreografa José Carlos Martíneza u izvedbi baletnog ansambla Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu; taraca tvrđave Revelin (2 izvedbe).

Folklor:

• Folklorni ansambl Linđo; taraca tvrđave Revelin (3 izvedbe);

• Folklorni ansambl Linđo; ispred Katedrale (1 izvedba).

Glazbeno-scensko djelo:

• Enigma Jarnović autora Ivice Kunčevića i Brigide Masle Dražinić, redateljice Helene Petković, u izvedbi Kvarteta Ekvinocijo (Đana Kahriman, Iva Vukić, Šimun Končić i Mihaela Čuljak Martinović) te Festivalskog dramskog ansambla (Nataša Dangubić, Goran Grgić, Maro Martinović).

Ciklus World Musica i Jazza:

• Svjetski jazz orkestar glazbenih mladeži & Luis Bonilla; taraca tvrđave Revelin (1 izvedba);

• Ansambl L'Arpeggiata i Christina Pluhar; atrij Kneževa dvora (1 izvedba);

• Marocuba u izvedbi Marialy Pacheco & Rhani Krija; taraca tvrđave Revelin (1 izvedba);

• Alma del Duende u izvedbi Marcos de Silvia Trija (Sara Caro Garcia plesačica, Marcos de Silvia gitara, Juan de la María glas); taraca tvrđave Revelin (1 izvedba)

• In Memory of Nadia Boulanger u izvedbi Philharmonixa - The Vienna Berlin Music Club; atrij Kneževa dvora (1 izvedba).

Popratni program:

Izložbe:

• Izložba slikara Dimitrija Popovića Toutes Les Femmes; atrij palače Sponza;

• Izložba Žene - Na sceni i iza scene Dubrovačkih ljetnih igara autorica Barbare Margaretić i Viktorije Žuvele u suradnji s Dubrovačkim ljetnim igrama i Dubrovačkim muzejima; etnografski muzej Rupe;

• Izložba slikarice Ivone Šimunović Margariti; crkva sv. Stjepana na Pustijerni;

• Izložba slikarice Antonie Rusković Radonić Tebi; atrij palače Sponza.

Predstavljanje knjige:

• Predstavljanje publikacije Mariane Pende i Olafa Nicolaia Dance de Luxe; samostan Danče;

• Predstavljanje knjige Lade Čale Feldman Molière ponovljen; atrij palače Sponza.

Film:

• Projekcija filma pobjednika 72. Pula Film Festivala, Mirotvorac redatelja Ivana Ramljaka i scenarista Draga Hedla i Hrvoja Zovka; ljetno kino Jadran;

• Premijera dokumentarnog filma Stoljetni Allegro Vivace, redatelja Vedrana Benića povodom sto godina Dubrovačkog simfonijskog orkestra, ostvaren u suradnji s Hrvatskom radiotelevizijom; ljetno kino Jadran.

Predavanje:

• Hommage Miši Martinoviću autora Hrvoja Juvančića; prostorni dokumentarni film, atrij Palače Sponza;

• Linđo i Igre: šest desetljeća strateškoga partnerstva povodom 60. obljetnice Folklornog ansambla Linđo, predavač Ivan Viđen, drugi dio večeri bio je vokalno-instrumentalni program pod nazivom „Etnofonija“ pod dirigentskom palicom maestra Siniše Leopolda; atrij palače Sponza.

Tribina:

• Ženski glas u umjetnosti, moderatorica Željka Turčinović, a sudjelovale su Neva Rošić, Nina Violić, Zrinka Cvitešić, Helena Minić Matanić, Nikolina Prkačin, Doris Šarić Kukuljica, Lada Čale Feldman, Dubravka Šeparović Mušović, Marija Grazio, Ivana Jelača; atrij palače Sponza.

Ulaznice:

Kupnjom Mastercard karticama ostvarivalo se 10% popusta. Kupnjom ulaznica za dvije premijerne dramske izvedbe ostvarivalo se pravo na dvije gratis ulaznice za sljedeće izvedbe po odabiru: Oluja, Linđo, Zagrebački solisti i Alexandra Conunova ili Marcos da Silva Trío ili popust od 30 posto na kupnju festivalskog suvenira po odabiru, kojeg je moguće iskoristiti do 25. kolovoza 2025. Za iznose iznad 70 € bilo je omogućeno obročno plaćanje Mastercard karticama na 2 ili 3 rate. Stanovnici Dubrovačko-neretvanske županije ostvarivali su popust od 30% na sve izvedbe uz predočenje osobne iskaznice i to isključivo na lokalnoj prodaji Dubrovačkih ljetnih igara. Studenti uz predočenje X-ice ili ISIC – Međunarodne studentske iskaznice ostvarivali su popust od 10% na maksimalno 2 ulaznice po izvedbi. Korisnicima Dubrovačke kartice (DU PASS) odobravao se na jednodnevnu karticu popust na ulaznice u visini od 10%, na trodnevnu karticu popust u visini od 30% te na sedmodnevnu karticu popust u visini od 50%. Ovi popusti odnosili su se na maksimalno dvije ulaznice po izvedbi.

Mediji i društvene mreže:

O 76. Dubrovačkim ljetnim igrama objavljeno je 455 članaka u tisku i preko 7 500 članaka na internetskim portalima. Nacionalni i lokalni mediji popratili su festival sa 160 video priloga. Za vrijeme trajanja festivala, broj pratitelja na Facebooku dosegao je preko 16.400 pratitelja, od kojih preko tisuću i sedamsto novih, dok je doseg publike bio preko 500.000 jedinstvenih korisnika. Posjeta jedinstvenih korisnika Facebook stranici Igara bilo je više od 52 tisuće. Na Instagramu je broj pratitelja iznosio preko 8.200 tisuća, od kojih je 1.300 novih tijekom trajanja festivala, a doseg publike preko 178.000 jedinstvenih korisnika sa skoro 14 tisuća posjeta službenom profilu. Na Tik Toku je broj pratitelja preko 1.100 pratitelja od kojih je više od 300 novih te je postignuto skoro 160.000 pregleda i više od 15 tisuća oznaka sviđanja. Od ukupno 77 tisuća jedinstvenih gledatelja, novih je čak 65 tisuća. Najpopularniji video pregledan je preko 13 tisuća puta.

Sponzori i suradnje:

Dubrovačke ljetne igre, kao jedna od najprominentnijih kulturnih ustanova u Hrvatskoj te prestižni europski festival, ostvarile su suradnje s renomiranim poslovnim partnerima, a neki od njih su: Zračna luka Ruđer Bošković, Mastercard, ACI klub, Jadranski luksuzni hoteli, HRT, Studenac market, Hrvatska lutrija, RAO, Schweppes, Hrvatska elektroprivreda, Kraš, Euroherc, Akademis Academia, Croatia Airlines, Auto Mall Split, Libertas – Dubrovnik d.o.o., Valamar.

76. Dubrovačke ljetne igre primile su i vrijedne donacije OTP banke, Orbico Grupe, Atlantic grupe, Clara stonesa i Moja Farmacia. Medijski pokrovitelj je Jutarnji list.

76. Dubrovačke ljetne igre ostvarile su suradnje s: Hrvatskim narodnim kazalištem u Zagrebu, Hrvatskim narodnim kazalištem Varaždin, Kazalištem Marina Držića, Slovenskim narodnim gledališćem Maribor, Studentskim teatrom Lero, Umjetničkom školom Luke Sorkočevića, Dubrovačkim muzejima, Lukom Dubrovnik, Društvom prijatelja dubrovačke starine – DPDS, Hrvatskom radiotelevizijom, Kinematografima Dubrovnik, Pulskim filmskim festivalom, Rezervatom Lokrum i drugima.

Dubrovačke ljetne igre zahvaljuju Ministarstvu kulture i medija RH, Dubrovačko-neretvanskoj županiji, Gradu Dubrovniku, Hrvatskoj turističkoj zajednici, Turističkoj zajednici Dubrovačko-neretvanske županije, Turističkoj zajednici grada Dubrovnika, sponzorima i donatorima, svim predstavnicima medija te svim građanima Dubrovnika na potpori i suradnji bez kojih realizacija festivala ne bi bila moguća.

Dubrovačke ljetne igre

GAVUN, SKROMNA RIBICA RASKOŠNOG OKUSA I BROJNIH IMENA

Šime Duvančić esPRESSo 24 Kolovoz 2025
  • gavun

Preci naši, koji se već sedmoga stoljeća pojavljuju na obalskom potezu Jadrana iz svoje postojbine od ribarskih izraza donesoše samo opću riječ – riba. Valjalo im je, dakle, dati imena stanovnicima mora, ponajprije ribama, koje su odmah po dolasku počeli loviti. I dadoše! Nekima i više desetina, tako i 43 gavunu, jednoj od riba koju su vjerojatno među prvima počeli loviti zbog njene brojnosti i dostupnosti. O imenima, ne samo našim, te plahe ribice Veljko Barbieri, veliki pisac, poznavatelj života mora i kuhar piše:

„Po dalmatinskom arhipelagu znaju, istina rjeđe, gavune još nazivati malić, mazić i macić, istim imenom kojim nazivaju duhove tek rođene ali nekrštene djece, a koji za hladnijih noći, baš pred san, dok se vjetar igra po moru, imaju običaj iskočiti iz vatre ili pokucati na roditeljska vrata, tražeći utjehu i spas svojih malih duša, kao slavni Malik Tintilinić iz "Šume Striborove", bajke Ivane Brlić Mažuranić. Jer kao i ta nesretna dječica, i gavun je ribica plahe naravi. Stari Grci stoga su ga ponekad nazivali brefos, Rimljani foetus, dakle, nerođeno dijete, odakle je nastao i naš naziv brfun. Među našim također brojnim nazivima, ovu žustru jataricu zovu još i oliga i lojka, oljuga i joga. Naš najrasprostranjeniji naziv, gavun, po mišljenju Petra Skoka i Vojimira Vinje, dvojice najpoznatijih hrvatskih lingvista, dolazi od grekoromanskog, starodalmatinskog naziva agone, oštar.

Ova riba sitnog stasa i nenametljivog izgleda kriva pravu raskoš. Njeno nježno i ukusno meso pruža nevjerojatno bogatstvo okusa koje odmah osvaja.

Svu kulinarsku veličinu gavuna otkriva najbolji recepti za njegovo spremanje - jednostavno očišćeni se peče ili i u brašno uvaljani se poprži te servira s trunkom maslinova ulja i mediteranskih začina ili s limunom i svježim začinskim biljem.”

O gavunu

S oligom gavun čini jadransku obitelj zeleniša (Atherinnidae). Vretenasto izduljeno i prozirno tijelo mu može dosegnuti 15 cm dužine i 30 grama težine, ali mu je prosječna težina tek 10 grama. Prekriven je ljuskama s gornje strane tamne, zelenkasto - sive boje s crnim točkicama. Uzduž bokova mu se proteže srebrna pruga koja je katkad plavo obrubljena. S trbušne je strane srebrnastobijele boje. U velikim jatima živi uz obalu, od koje bježi kada se more uzburka. Ne podnosi previše mutne i duboke položaje. Lovi se mrežama, čak i onima za lov leptira.

DLJI: DONACIJSKI KONCERT / TALENTI ŠKOLE LUKE SORKOČEVIĆA NASTUPILI UZ VRHUNSKE UMJETNIKE U DVORU

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 24 Kolovoz 2025
  • dubrovačke ljetne igre
  • donacijski koncert

Donacijski koncert Mladi za mlade, posljednji koncert u Dvoru u sklopu bogatog glazbenog programa 76. Igara, održan je sinoć u atriju Kneževa dvora. Nastupili su tenor Filip Filipović, dobitnik nagrade Hrvatske glazbene mladeži Ivo Vuljević, violinist Matej Mijalić, dobitnik nagrade mladih glazbenika Ferdo Livadić, klavirska pratnja Lana Bradić te mladi glazbeni talenti Umjetničke škole Luke Sorkočevića kojima je i namijenjen sav prihod od kupljenih ulaznica i donacija.

U komornom sastavu Umjetničke škole Luke Sorkočevića nastupili su mladi talenti Marija Ćatić, Mia Vranješ, Lucija Lučić (flaute) pod mentorstvom mr. art. Đive Kušelj, izvrsne savjetnice te violinistice Paula Ćatić, Marta Ćatić, Karmen Begić, čelistice Zita Medo, Đive Ćatić, Lena Eva Crnjak i Daris Omerčahić (gitara) te Sara Crnjak (klavir) pod mentorstvom Dore Kamber, univ. spec. mus., zatim Gabriel Čavlina (violončelo) te Ivano Urljević (kontrabas) pod mentorstvom profesorice Ani Stjepanović Čavlina te Iva Nodilo (violončelo) i Mia Klinac (klavir) pod mentorstvom mr. art. Vande Đanić, prof. savjetnice.

Sav prihod od kupljenih ulaznica, kao i donacija, ide za podršku mladim glazbenicima Umjetničke škole Luke Sorkočevića, za potrebe sudjelovanja na natjecanjima.

Matej Mijalić (2000., Rijeka) violinu je počeo učiti sa osam godina u Glazbenoj školi Ivana Matetića Ronjgova, a s dvanaest nastavlja usavršavanje na „Hochbegabte kursu“ u Beču u klasi Marine Sorokowe. Studij započinje 2017. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi Leonida Sorokowa, gdje osvaja niz međunarodnih nagrada, uključujući apsolutne pobjede na natjecanjima „Mladi Virtuozi“, „Lions Grand Prix“, „Mark and Pioneer“ i „Rudolf Matz“. Godine 2020. nagrađen je Rektorovom nagradom za ulogu koncertnog majstora, a 2021. nastupa s Brahmsovim koncertom uz Zagrebačku filharmoniju, za što dobiva Dekanovu nagradu i nagradu Fonda „Stjepan Šulek“. Posebno se ističe nagradom Ferdo Livadić 2024. te diplomom Darko Lukić 2025. Nastupao je u Hrvatskoj i diljem Europe s ansamblima poput Zagrebačkih solista, Rucner kvarteta, Ansambla Cantus i „L’orchestre de la Garde Républicaine“ u Parizu, gdje je izveo Čajkovskijev koncert za violinu. Za HRT je snimio „Slavensku sonatu“ Josipa Štolcera Slavenskog. Studije je nastavio na Royal Academy of Music u Londonu sa stipendijom, a od 2024. usavršava se i u Parizu u klasi Nemanje Radulovića u sklopu „L’Académie Philippe Jaroussky“. Svira na violini Giuseppea Gagliana iz 1791. godine, a od 2025. zaposlen je kao asistent za violinu na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.

Tenor Filip Filipović (1997.) diplomirao je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi Giorgia Suriana, a usavršavao se na Queen Elisabeth Music Chapel u Belgiji kod José Van Dama, Sophie Koch i Stéphanea Degouta. Dobitnik je brojnih nagrada, među kojima se ističu Ferdo Livadić za najbolju umjetničku osobnost, prva nagrada na natjecanju Papandopulo te druga nagrada na međunarodnom pjevačkom natjecanju Hans Gabor Belvedere 2023. godine. Nagrađen je i priznanjem Zagrebačke filharmonije Mladi glazbenik 2023.

Nastupao je na festivalima poput Dubrovačkih ljetnih igara, Osorskih glazbenih večeri, Samoborske glazbene jeseni i Music Chapel Festivala u Belgiji uz Bruxellesku filharmoniju. Redovito surađuje s HRT-ovim Simfonijskim orkestrom i Zborom te Zagrebačkom filharmonijom, izvodeći djela Rossinija, Mozarta, Verdija i Beethovena. Pjevao je pod ravnanjem uglednih dirigenata poput Ivana Repušića, Plácida Dominga i Antonella Allemandija.

Debitirao je ulogom Mehmeda Sokolovića u operi Nikola Šubić Zrinjski u HNK Zagreb, a nastupao je i u HNK Rijeka i HNK Split. Kao član ansambla HNK Zagreb ostvario je niz uloga, među kojima se izdvajaju Ismaele (Nabucco), Tamino (Čarobna frula), Alfred (Šišmiš), Alfredo (Traviata), vojvoda od Mantove (Rigoletto) i Ferrando (Così fan tutte). Njegov najnoviji repertoarni dodatak je Ruggero u Puccinijevoj La rondine.

DLJI

Opširnije: DLJI: DONACIJSKI KONCERT / TALENTI ŠKOLE LUKE SORKOČEVIĆA NASTUPILI UZ VRHUNSKE UMJETNIKE U DVORU

FOTO / OPERA GALA KAO VELIČANSTVENI GLAZBENI VRHUNAC 76. IGARA

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 26 Kolovoz 2025
  • opera gala
  • dubrovačke ljetne igre

Tradicionalnim koncertom predvođenim Simfonijskim orkestrom Hrvatske radiotelevizije pod ravnanjem maestra Sebastiana Lang Lessinga, uz jednu od najvećih opernih zvijezda današnjice, sopranisticu Nino Machaidze, talijanskog tenora Vittoria Grigola i hrvatskog bas baritona svjetskoga glasa Marka Mimicu, sinoć, 25. kolovoza ispred Katedrale, zatvorene su 76. Dubrovačke ljetne igre. Uz pjesmu La Traviata, glumci Festivalskog dramskog ansambla i glazbenici pospremili su zastavu Libertas do idućeg festivalskog ljeta.

Kruna 76. Dubrovačkih ljetnih igara bila je sinoćnja spektakularna Opera gala, upriličena u veličanstvenom ambijentu ispred Katedrale, a na bogatom i pomno odabranom programu u interpretaciji ovih vrhunskih solista čuli smo najljepše operne arije. Raskošan zvuk, visoka razina dotjeranog i dobro uigranog muziciranja, sklad savršeno precizne intonacije te moćnih uspona do zvučnih vrhunaca resili su svaku skladbu osebujnog repertoara, poput Verdijeve Sicilijanske večernje, Sicilijanske večernje –Procide „O tu,Palermo”, Donizettijev: Ljubavni napitak-arija i duet Dulcamare i Nemorina, Massenet: Le Cid – arija Chimène „Pleurez, mes yeux”, Giuseppe Verdi: La Traviata – duet Violette i Alfreda, „Parigi, o cara”, Charles Gounod: Faust – Frinin ples te Faust – arija Marguerite „Ah, je ris...”, Vincenzo Bellini: Mjesečarka – arija i cabaletta Rodolfa, „Vi ravviso... Ma fra voi...”, Giacomo Puccini: Manon Lescaut – Intermezzo, Antonín Dvořák: Rusalka – Rusalkina pjesma Mjesecu „Měsíčku na nebi”, Giacomo Puccini: La Bohème– arija Rodolfa „Che gelida manina”, Sergej Rahmanjinov: Aleko – arija Aleka „Ves’ tabor spit", Giacomo Puccini: Tosca – arija Tosce „Vissi d'arte” i Tosca – arija Cavaradossija „E lucevan le stelle”.

Ispreplitanje glazbe i pjevanje solista zajedno s publikom, uz stihove La Traviate pratilo je glumice Helena Minić Matanić, Doris Šarić-Kukuljica, Nika Lasić, Perica Martinović, Angela Bulum, Nika Matušić, Ružica Maurus i Nikolina Prkačin pri svečanom iznošenju i slaganju zastave Libertas, čime su službeno zatvorene 76. Dubrovačke ljetne igre.

DLJI

Opširnije: FOTO / OPERA GALA KAO VELIČANSTVENI GLAZBENI VRHUNAC 76. IGARA

POZNATI POLUFINALISTI DIVLJE LIGE

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 24 Kolovoz 2025
  • vaterpolo
  • divlja liga

U polufinalu Divlje lige u utorak, 26. kolovoza, na Porporeli igraju od 16.50 sati Elita i Kokoti, a od 17.50 sati Porporela i FUN H2O Mlini. Finale će se igrati u nedjelju, 31. kolovoza, u Portu. Naslov brani FUN H2O.

ČETVRTFINALNI DAN (MLINI, SUBOTA)

Porporela – Bellevue 7:4

MLINI Sudac: Nenad Periš

PORPORELA: Gorazd Surla, Darko Surla, Bruno Pavleković, Mavro Farčić (1), Dinko Rizzi, Miho Zelen (1), Milo Leoni (1), Leo Bakarić, Željko Margaretić (2), Ivan Boban, Ivo Ucović (1), Nikola Čižek (1), Maro Šimunović, Tomislav Radić. Trener Ivan Jurišić, pomoćnik Miran Bilić

PLAŽA BELLEVUE: Lindo Koboević, Ivan Alamat, Orsat Milić, Ivan Njavro, Toni Škurla, Đivo Lukačević, Luka Kirigin (1), Petar Alamat (1), Antonio Radišić (2), Zvonimir Perić, Ivan Hristić, Ivan Perić, Vedran Čorak, Kristijan Lončarica. Trener Sebastijan Garbin, pomoćnik Marin Smoljko

Četvrtine: 2:2, 3:0, 1:1, 1:1

Elita – PVG Gruški mul 10:2

MLINI Sudac: Nenad Periš

ELITA: Miro Boroje, Božo Lujo, Pero Banac, Frano Karač (2), Boris Maškarić, Miho Klaić (1), Ante Režić, Maro Roko (1), Tomislav Rudinica (1), Goran Milić, Bruno Đuho (2), Mirko Ivandić (1), Mislav Gašpar (1), Hrvoje Sentić (1)

PVG GRUŠKI MUL: Toni Jarak, Niko Đerek, Pero Sjekavica, Tomi Duždević (1), Pavo Zonić (1), Tomi Vlašić, Toni Vukojević, Miho Lončarić, Robert Palunčić, Maroje Roko, Ivan Đerek, Željko Bjelobaba, Tomo Sjekavica, Marino Fatović. Trener: Loren Fatović.

Četvrtine: 2:1, 1:1, 3:0, 4:0

Kokoti – Komarda 7:3

MLINI Sudac: Nenad Periš

KOKOTI: Mladen Miloslavić, Luka Kolić, Leo Kusturica, Nikša Matušić, Cvijeto Radović (1), Ivo Brailo (1), Jure Čučka (2), Ivica Duždević, Vicko Kisić, Paulo Čulić, Toni Monković, Pavo Čučka (3), Bruno Čulić, Ivan Roman Koši. Trener: Ivo Žeravica.

KOMARDA: Ante Radulović, Teo Dadić, Paolo Stabile, Marko Buconić (2), Maro Vukorep (2), Zlatan Avdić, Vlaho Nivić, Marin Rudinica, Mario Režić, Ivan Šteta, Maro Banić, ⁠Rafael Barkiđija, Kruno Kuzmanić, Nikša Ficović. Trener: Ivan Ivičević, pomoćni trener: Toni Rozić

Četvrtine: 2:1, 1:0, 1:2, 3:0

FUN H2O Mlini – Turčin Danče 13:7

MLINI Sudac: Nenad Periš

FUN H2O MLINI: Lukša Franković, Mato Miloslavić, Ivo Borovina, Toni Paskojević (3), Luka Jovanović (2), Ivo Vlašić, Marko Ivanković (2), Maro Martić (1), Nikola Grbić, Ivo Begović (1), Lino Glavočić (1), Mihael Crnčević (1), Baldo Tomaš, Maroje Vidosavljević Vučić (2)

TURČIN DANČE: Željan Radulović, Tomislav Bačić (3), Kristijan Njavro (1), Mato Lovrić, Roko Zvone, Ivan Lakić, Ivan Sentić (2), Matko Konjuh, Željko Benić, Ivo Braenović, Andrija Martić (1), Matija Juvančić. Treneri: Nikola Ljepava.

Četvrtine: 3:0, 4:0, 2:5, 4:2

JPA

JE LI ISTINA DA JE PRVU ULOVLJENU LAMPUGU DOBRO OSTAVITI U MORU? EVO KADA TO PRAVILO VRIJEDI

Šime Duvančić esPRESSo 23 Kolovoz 2025
  • ribolov
  • lampuga

Osobito uspješno do kraja ljeta, a u južnom Jadranu i tijekom prve polovine jeseni, jer u to vrijeme dostižu vrhunac godišnje aktivnosti te su najbliže obali love se lampuge. Uglavnom krstare pučinom i uz vanjske obale otoka, ali krajem ljeta počinju zalaziti i u zatvorene kanale te uvale čak i veće luke.

Za razliku od prije dvadesetak godina, kada su njena jata bila brojna i velika, danas čak ni u rujnu i listopadu susreti s lampugama nisu toliko česti da bi se osobito isplatilo ciljano ih tražiti i loviti. Puno je bolje tijekom đite ili lova neke druge ribe uvijek biti spreman za borbu s njima, ako se pojave.

Lampuge u jatima najčešće u gornjim slojevima mora krstare pučinom i uz vanjske obale otoka, ali krajem ljeta zalazi i u zatvorene kanale te uvale čak i veće luke. Pojaviti se mogu na samoj površini tijekom migracije. Tada veoma često skaču kao dupini, zbog čega je jedno od njihovih brojnih imena zlatni dupin. Međutim, kad se tako ponašaju lampuge je najteže uhvatiti.

Pri površini lampuge se veoma rado zadržava u sjeni plutajućih objekata, od naplavina smeća do trupaca i morske trave. Fiksni plutajući objekti, kao što su signalne plutače i dugo usidrena plovila također su mjesta gdje se ponekad mogu pronaći jata, čak s više od 50 jedinki.

Uporan promatrač s dobrim vidom može ih vidjeti i kako u mirnom moru plivaju između 5 i 10 metara pod površinom.

U mirnom moru lampuge se i najbolje love, osobito u području sa slabim kurentom te po sunčanom danu. Nekada su ih lovili samo na i neposredno pod površinom povlačenjem mamca. Najčešće pendulom brzinom od 5 do 7, čak i do 10 milja, s mamcem na ne više od trideset do pedeset metara iza plovila. Danas ih često love i „spinning“ te „popping“ tehnikama iz mirujućeg ili plovila prepuštenog struji mora ili vjetra.

Iznimno rijetko, u pravilu slučajno, lovili su ih i prilikom izvlačenja ili spuštanja bulentina te „drifting“, pribora za lov puštanjem u struju mora. No, pokazalo se da je tijekom lova ostalih riba tim tehnikama moguće ostvariti dobre ulove lampuge „vertical jigging“, tehnikom okomitog skosavanja.

Iako je iznimno jaka te u Jadranu naraste do 16 kilograma težine, a hranu napada brzinom i većom od 70 km/ h, lampuge je skosavati najbolje laganom, „light jigging“ opremom. Naime, u našim vodama najviše je lampuga teških od 2 do 3 kg. Posebno u ovo doba godine, kad većina lampuga pripada ovogodišnjoj generaciji omriještenoj u proljeće.

Kako se najbrojnije lampuge skoro uvijek zadržavaju u površinskim slojevima skosavati je dovoljno „jigg“ varalicom težine 20 do 40 grama. Vrsta varalice nije presudna za uspjeh, ali na njoj uvijek treba biti barem jedna „assist“ udica te na kraju i trokuka kako bi se spriječilo ili barem smanjilo spadanje plijena. Ako su ribe bile na površini pa se spustile dublje, dobro je promijeniti „jigg“ većim i spustiti ga malo dublje.

Kad, pak, ribe prate, ali ne napadaju treba probati loviti drugim vrstama varalice, ne samo „jigg“ nego i površinaca pa čak i mrdavaca. Ako ih ni one ne isprovociraju dobro je pokušati s varalicama na koje su dodani mamci - kozice, sarđele, fileti, čak i žive olignjice. No, ponekad ni intenzivni mirisi neće potaknuti lampuge da se bace na mamac.

Lampuga kao malo koja grabljivica ima prilično krhka usta koja mogu puknuti tijekom borbe, pa je važno skratiti vrijeme izvlačenja ribe kako bi se izbjeglo kidanje usta i gubitak i dobro zakačene ribe. Nije dobro prvu ulovljenu lampugu ostaviti u moru ako je veće jato, jer uplašeno njenom borbom jato može pobjeći. Uglavnom, manje, lampuge koje se najčešće love, puno bolje i lakše je zadržati primamljivanjem.

Prvu ulovljenu dobro je ostaviti u moru samo kad se love lampuge u jatima od svega nekoliko primjeraka. Takve su u pravilu teške od 4 do 5 kg. Obično je jedan primjerak veći, u pravili muško, s tupastijom glavom, te jedna, dvije, rijetko više, ženke. Najčešće se prvo ulovi mužjak, kojeg treba ostaviti u moru. Zatim treba loviti ženke koje zbunjeno plove oko njega pa tek na kraju izvući prvo ulovljenog mužjaka.

Iako zakon to ne nalaže, svaki pravi sportski ribolovac bi trebao u more vratiti svaku lampugu kraću od 65 cm, jer samo toliko ili duža je postigla spolnu zrelost i obavila barem jedan mrijest.

PROGRAM „ULICAMA NAŠEG GRADA” DO KRAJA KOLOVOZA

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 25 Kolovoz 2025
  • ulicama našeg grada

U organizaciji Turističke zajednice grada Dubrovnika i Grada Dubrovnika, tijekom ovog tjedna nastavlja se program kulturno-glazbenih manifestacija „Ulicama našeg Grada“ i „Ljetne priredbe u turističkim mjestima“.

Tjedan započinje glazbenim nastupom klape Malfi koji će se održati u utorak, 26. kolovoza u 22 sata na šetnici u Uvali Lapad. Već sljedeće večeri, u srijedu 27. kolovoza, na istom mjestu nastupit će klapa Kolafjaka, dok će istoga dana u 22 sata ispred Kneževog dvora koncert održati klapa Amfora.

U četvrtak, 28. kolovoza u 22 sata na šetnici Uvale Lapad održat će se folklorni nastup Kulturno-umjetničkog društva Osojnik. Program se nastavlja u petak, 29. kolovoza koncertom Srđana Gjivoje koji će se održati ispred crkve sv. Vlaha s početkom u 21 sat, a ispred Kneževog dvora u 22 sata nastupit će klapa Ortenca.

U subotu, 30. kolovoza, s početkom u 20:30 na ljetnoj pozornici u Malom Zatonu prikazat će se obiteljski film „Nikica u potrazi za blagom“.

Tjedan završava u nedjelju, 31. kolovoza, koncertom Klavirskog trija Dubrovnik u sastavu: Meri Anastasov – violina, Vanda Đanić – violončelo i Alberto Frka – klavir. Koncert će se održati u crkvi sv. Nikole na Lopudu u okviru „Lopudskog ljeta“ s početkom u 21 sat, a istoga dana u 22 sata na šetnici Uvale Lapad nastupit će Duo Ankora.

TZ grada Dubrovnika

VELIKI ZAVRŠNI OPERA GALA KONCERT ISPRED KATEDRALE ZA KRAJ 76. FESTIVALSKE SEZONE

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 24 Kolovoz 2025
  • opera gala
  • dubrovačke ljetne igre

Spektakularna završnica 76. Dubrovačkih ljetnih igara bit će grandiozna Opera gala, upriličena u veličanstvenom ambijentu ispred Katedrale u ponedjeljak 25. kolovoza u 21:30 sati, gdje će nastupiti jedna od najvećih sopranistica današnjice, Nino Machaidze te Vittorio Grigolo, zlatni talijanski tenor i Marko Mimica, jedan od najtraženijih bas baritona na međunarodnoj sceni. Sa solistima festivalsku pozornicu će tradicionalno dijeliti Simfonijski orkestar HRT-a te strastveni dirigent Sebastian Lang Lessing. Koncert je u izravnom televizijskom prijenosu na Prvom programu HRT-a i Trećem programu Hrvatskoga radija.

Bogati program čine prekrasne operne arije, kao uvertira Verdijeve Sicilijanske večernje, a slijede Sicilijanske večernje –Procide „O tu,Palermo”, Donizettijev: Ljubavni napitak-arija i duet Dulcamare i Nemorina, Massenet: Le Cid – arija Chimène „Pleurez, mes yeux”, Giuseppe Verdi: La Traviata – duet Violette i Alfreda, „Parigi, o cara”, Charles Gounod: Faust – Frinin ples te Faust – arija Marguerite „Ah, je ris...”, Vincenzo Bellini: Mjesečarka – arija i cabaletta Rodolfa, „Vi ravviso... Ma fra voi...”, Giacomo Puccini: Manon Lescaut – Intermezzo, Antonín Dvořák: Rusalka – Rusalkina pjesma Mjesecu „Měsíčku na nebi”, Giacomo Puccini: La Bohème – arija Rodolfa „Che gelida manina”, Sergej Rahmanjinov: Aleko – arija Aleka „Ves’ tabor spit", Giacomo Puccini: Tosca – arija Tosce „Vissi d'arte” i Tosca – arija Cavaradossija „E lucevan le stelle”.

Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije jedan je od najstarijih europskih radijskih orkestara: izrastao je iz orkestra osnovanog 1929. godine pri tadašnjem Radio-Zagrebu, samo šest godina nakon osnutka prvog europskog radijskog orkestra. Današnji naziv nosi od 1991. godine. U početku vezan isključivo uz program, od 1942. nastupa i javno, no izravni prijenosi koncerata i snimanja ostaju sastavni dio njegova djelovanja. Sebastian Lang-Lessing glazbeni je ravnatelj Korejske nacionalne opere i glazbeni ravnatelj emeritus Simfonijskog orkestra San Antonija. Njegova znatiželja, svestranost, širok repertoar i interes za sve kulture čine ga jedinstvenim umjetnikom koji na pet kontinenata nosi titulu glazbenog ravnatelja. Rođen u Hrvatskoj, bas bariton Marko Mimica redovito nastupa u velikim kazalištima diljem svijeta kao što su Gran Teatre del Liceu, ABAO Bilbao, Teatro Colón Buenos Aires, Teatro Regio Torino, Deutsche Oper Berlin, Arena di Verona i Teatro Massimo Palermo. Sopranistica Nino Machaidze jedna je od najbriljantnijih umjetnica današnjice, koja je ostvarila važne međunarodne debitacije u kazalištima kao što su Metropolitan Opera, Bavarska državna opera u Münchenu, Berlinska državna opera, Gran Teatre del Liceu u Barceloni, Theatre Royale de la Monnaie u Bruxellesu, Opera National de Paris, Royal Opera House-Covent Garden i Opera u Los Angelesu. Vittorio Grigolo jedan je od najvažnijih tenora na opernoj sceni, s karijerom obilježenom nezaboravnim umjetničkim susretima: s 13 godina nastupio je kao pastir u Tosci u Rimskoj opernoj kući uz Pavarottija. Njegov glas je opisan kao atraktivan, vatren i podatan instrument, kojim barata do strastvenog učinka (The New York Times).

Ulaznice za ovaj koncert dostupne su preko festivalskih mrežnih stranica www.dubrovnikfestival.hr ili servisa www.ulaznice.hr, na blagajni u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1) svakim danom od 9 do 21:30 te ispred zgrade DTS-a (Vukovarska ulica) od ponedjeljka do petka od 10 do 17 sati. Kupnjom Mastercard karticama ostvaruje se 10% popusta, a za iznose iznad 70 € omogućeno je obročno plaćanje Mastercard karticama na 2 ili 3 rate.

DLJI

ISTRAŽIVANJE HPD SNIJEŽNICA NA KALAMOTI I LOPUDU ZA KATASTAR SPELEOLOŠKIH OBJEKATA

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 23 Kolovoz 2025
  • koločep
  • kalamota
  • lopud
  • hpd sniježnica
  • špilje
  • katastar speleoloških objekata

Sedmoro članova Speleološkog odsjeka HPD Sniježnica sudjelovalo je u speleološkom istraživanju Kalamote i Lopuda. Riječ je o projektu čiji je cilj speleološko istraživanje područja Dubrovnika, osobito elafitskih otoka, Župe i Konavala. Svi speleološki objekti će po završetku projekta, čija je voditeljica Anita Trojanović i koji je financiran preko Zajednice tehničke kulture Dubrovačko - neretvanske županije, biti uneseni u Katastar speleoloških objekata Republike Hrvatske.

„Gliserom, kojim nas je iz Cavtata pa preko gradskog Porta do Kalamote i Lopuda vozio Karlo, obišli smo tako devet morskih špilja. Digitalno ih topografski snimili i na ulaze postavili pločice s oznakama.” - kažu iz HPD Sniježnica.

„Neke od špilja su turistički atraktivne, poput Modre i Zelene špilje, pa smo istovremeno mogli osjetiti kako je to kad vam u špilju od malo više od deset metara uleti pedesetak stranaca, neke su samo kuće i skloništa od golubova, a neke i skriveni dom kolonije šišmiša. Iako je more bilo izuzetno toplo, u unutrašnjosti pojedinih špilja ono je bilo i znatno hladnije- kao da se radi o nekoj planinskoj rijeci. Neke su špilje imale tek desetak metara, neke tridesetak, a jedna skrivena lopudska čak 54 metra.” - napisali su iz HPD Sniježnica.

JPA

Opširnije: ISTRAŽIVANJE HPD SNIJEŽNICA NA KALAMOTI I LOPUDU ZA KATASTAR SPELEOLOŠKIH OBJEKATA

Stranica 50 od 539

  • 45
  • 46
  • 47
  • 48
  • 49
  • 50
  • 51
  • 52
  • 53
  • 54
© 2026 Verbum publicum d.o.o. DubrovnikPress.hr Sva prava zadržana

Powered by DromedarIT.NeT

  • Impressum
  • Uvjeti korištenja
  • Naslovna
  • Aktualno
  • esPRESSo
  • Marketing
  • Kontakt
  • Pretraživanje

Kolačići (cookies)
Ova web stranica koristi kolačiće. Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcije i uvijek su aktivni. Analitički kolačići pomažu nam razumjeti kako koristite stranicu, a marketinški omogućuju prikazivanje relevantnog sadržaja.